Ministarica regionalnog razvoja i fondova EU: Snažna kohezija za snažan i održiv rast Hrvatske do kraja desetljeća

Hrvatska je na razini Europske unije prepoznata kao pozitivan primjer kohezijske politike i ulaganja iz fondova EU. O njihovim učincima na život i rad svjedočimo svakodnevno i u svim našim krajevima, kroz projekte prometne infrastrukture, ulaganja u obrazovanje, kulturnu i prirodnu baštinu, zdravstvo i socijalnu uključenost, poduzetništvo, istraživanje i razvoj te ostale ključne segmente.

Do sada smo u cijelosti iskoristili našu prvu punu financijsku perspektivu, kao i Fond solidarnosti, među vodećim smo državama članicama po ispunjenju reformi i korištenju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a značajno smo ubrzali i dinamiku ugovaranja sredstava iz aktualne financijske omotnice EU.

Uz nastavak ulaganja u tradicionalne sektore, u ovom financijskom razdoblju još snažnije odgovaramo na razvojne posebnosti pojedinih regija usmjeravanjem sredstava u gradove i njihova urbana područja, održive i pametne otoke, industrijsku tranziciju regija te potpomognuta i brdska područja.

Brojne investicije iz fondova EU pozitivno su utjecale na makroekonomske pokazatelje, pa tako danas imamo povijesno visok kreditni rejting, visoku stopu zaposlenosti i nisku nezaposlenost. Najsnažniji pokazatelj uspješnosti brojnih investicija jest snažan rast BDP-a po stanovniku, koji je krajem 2024. dosegnuo 77 posto prosjeka Europske unije, što je povećanje od 16 postotnih poena od ulaska u EU.

U resoru regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pred nama je vrlo dinamično razdoblje.

Fokus smo stavili na ubrzanje dinamike objave poziva, ugovaranja, provedbe i ovjeravanja sredstava prema Europskoj komisiji kako bismo do kraja 2029. godine u cijelosti iskoristili i ovu našu drugu punu financijsku omotnicu, kao što je to bilo i s prvom. Za to nam je važno kontinuirano raditi na jačanju kapaciteta u sustavu te održavati kvalitetnu suradnju s jedinicama lokalne i regionalne vlasti u planiranju i realizaciji brojnih razvojnih projekata.

Nadalje, pred nama su dugi i složeni pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje nakon 2027. godine. Hrvatska će pritom ostati zagovornik snažne kohezijske politike, jer naše iskustvo govori u prilog tome da su upravo strukturni fondovi, kao jedan od glavnih benefita našeg članstva u Europskoj uniji, pokretač razvoja te da se njima stvaraju uvjeti za ravnomjeran regionalni razvoj, gospodarski rast i podizanje standarda hrvatskih građana.

Stoga će nam jedan od glavnih zadataka biti, uz dijalog sa županima, gradonačelnicima i načelnicima, predstavnicima poduzetnika i socijalnim partnerima, aktivno sudjelovati u procesu oblikovanja višegodišnjeg financijskog paketa. A tu će nam od velike pomoći biti i naši regionalni koordinatori, kao “produžena ruka” Ministarstva, sa svojim velikim iskustvom i specifičnim znanjima u pripremi i provedbi projekata EU.

Najavljeni novi Višegodišnji financijski okvir EU predviđa uvođenje tzv. nacionalnih programa koji će objedinjavati više politika te će stoga u pregovorima biti ključni kvalitetni inputi s lokalne i regionalne razine te kvalitetno pripremljeni planovi razvoja županija, koji su u skladu s nacionalnim razvojnim ciljevima.

Uskoro ćemo u proceduru uputiti novi Zakon o regionalnom razvoju, kojim ćemo definirati strateške prioritete - od demografije i onih socijalnih do gospodarskih i prostorno-okolišnih, a to će nam pomoći pri boljem planiranju ulaganja i razvojnih projekata.

Ono što će zasigurno biti ključ daljnjeg uspjeha Hrvatske jest staviti fokus ne samo na to da se sredstva koja su nam na raspolaganju “povuku”, nego da se potroše odgovorno i transparentno, da budu uložena u održive projekte koji generiraju rast i stvaraju dodanu vrijednost.

Pred nama su brojne nove prilike koje možemo ostvariti tako da jedni drugima pružimo ruke te zajedno idemo prema cilju da se Hrvatska pridruži klubu najrazvijenijih država članica Europske unije.