Od crne liste do europskog modela održivosti

Dubrovnik je 2017. godine bio jedan od gradova najpogođenijih prekomjernim turizmom. U povijesnoj jezgri stvarale su se nepregledne gužve, promet se često potpuno blokirao, raslo je nezadovoljstvo građana, a svjetski mediji upozoravali su da treba izbjegavati Dubrovnik. Manje od desetljeća poslije slika je potpuno drukčija. Zahvaljujući promišljenim politikama, jasnoj strategiji i dosljednoj provedbi opsežnog projekta “Poštujmo Grad - Respect the City”, Dubrovnik je postao međunarodno prepoznat kao uzorna održiva destinacija. Prekretnica se dogodila 2017. kada je tim gradonačelnika Mata Frankovića preuzeo upravljanje Gradom i jasno postavio prioritete. “Bez zadovoljnog građanina nema ni zadovoljnog gosta”, rečenica je koja najbolje sažima filozofiju dubrovačke transformacije.

Mjere promijenile sliku grada

Kako bi riješio problem preopterećenosti i vratio ravnotežu između turizma i života građana, Dubrovnik je uveo niz mjera koje su vrlo brzo dale jasne rezultate. U dogovoru s Cruise Lines International Associationom (CLIA) uvedeno je minimalno zadržavanje kruzera od osam sati te ograničenje prema kojem u gradu istodobno može boraviti najviše 4000 putnika s brodova. To u praksi znači da u luci Gruž istodobno mogu pristati dva kruzera, a iznimke su dopuštene samo za manja plovila. Važnu ulogu u upravljanju turističkim tokovima imaju i pametna rješenja. Aplikacija Dubrovnik Pass od ove godine omogućava rezervaciju termina za obilazak znamenitosti, čime se postiže ravnomjernija raspodjela posjetitelja. Sustav predviđanja gužvi u staroj jezgri, platforma Bus Web Shop i pametno parkiranje dodatno pomažu boljoj kontroli dolazaka i kretanja gostiju, uz očuvanje kvalitete života za lokalno stanovništvo. Veliki je iskorak napravljen i u regulaciji prometa u neposrednoj blizini povijesne jezgre. Grad je, kao prvi u Hrvatskoj, uveo zonu posebnog prometnog režima u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini gdje je ulazak moguć samo s propusnicama. Projekt koji je izazvao brojne rasprave vrlo brzo je pokazao rezultate: od 2. lipnja do 7. rujna 2025. zabilježena su 111.454 prolaska manje nego u istom razdoblju prošle godine. Gradonačelnik Franković ističe da je cilj ovakvog modela zaštita kulturne baštine, ali i bolja kvaliteta života građana. Nadogradnja ovih mjera je projekt “Pobrežje Park & Ride”, zamišljen kao dodatno rasterećenje gradske jezgre od nepotrebnog prometa.

Kombinacija strategije, pametnog upravljanja i stalnog dijaloga s građanima pokazala je da je moguće uskladiti potrebe lokalne zajednice s potrebama turizma

Održivost potvrđena priznanjima

Broj posjetitelja u predsezoni i posezoni raste, a tijekom ljetne špice ostao je stabilan. Analiza Sveučilišta u Dubrovniku pokazuje da je zahvaljujući gradskim mjerama postignuta ravnoteža u dnevnim, tjednim i mjesečnim obrascima dolazaka, dok je indeks ranjivosti stare jezgre smanjen gotovo upola - sa 7,8 na 4,3. Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC) provelo je 2023. drugu ocjenu održivosti Dubrovnika, a prema kriterijima Ujedinjenih naroda grad je ostvario rezultat od 86,04 posto, što predstavlja rast od 16 postotnih bodova u odnosu na prvu ocjenu 2019. godine koja je iznosila 70 posto, što potvrđuje da se Dubrovnik snažno kreće ka punoj i trajnoj održivosti.

Gradonačelnik Mato Franković

Bozo Radic/Cropix

Sadržaj nastao u suradnji s gradom Dubrovnikom