Predsjednik Hrvatske zajednice županija: Sve županije pridonose europskom razvoju kroz projekte koji mijenjaju svakodnevicu građana

Od pristupanja Europskoj uniji, županije su pokazale iznimnu sposobnost u korištenju fondova Europske unije, čime su značajno pridonijele razvoju lokalnih i regionalnih zajednica, jačanju infrastrukture, poticanju poduzetništva i unapređenju kvalitete života građana.

Sve županije, bez iznimke, pridonose europskom razvoju kroz projekte koji mijenjaju svakodnevicu građana. U prethodnom razdoblju (2014.-2020.) stekli smo ogromno iskustvo i u konačnici ostvarili odličan rezultat, unatoč pandemiji, potresu i svim otežavajućim okolnostima. Upravo to iskustvo koristimo i u aktualnoj financijskoj perspektivi koja je možda i zahtjevnija od prethodnog razdoblja jer su nam sada, uz redovna sredstva Europskih fondova, na raspolaganju i sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Od digitalizacije javne uprave preko energetske tranzicije do modernizacije zdravstva i obrazovanja - rezultati su vidljivi i mjerljivi. Uspješno ispunjeni pokazatelji omogućili su nove isplate iz fondova Europske unije, čime se dodatno potiče gospodarski rast, zapošljavanje i kvalitetu života građana.

Hrvatska je u srpnju ove godine Europskoj komisiji uputila sedmi zahtjev za isplatu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, temeljen na uspješnom ispunjenju sva 53 reformska i investicijska pokazatelja iz Plana oporavka i otpornosti. Vrijednost zahtjeva iznosi milijardu i 70 milijuna eura, što ga čini najvećom pojedinačnom tranšom iz europskog proračuna u korist Hrvatske od ulaska u Europsku uniju. Ovim zahtjevom Hrvatska dodatno potvrđuje svoju poziciju među najuspješnijim državama članicama Europske unije u provedbi Plana oporavka i otpornosti. Uz Italiju i Portugal, Hrvatska je jedna od tri države članice Europske unije koje su do sada uspjele podnijeti sedmi zahtjev za plaćanje.U vremenu kada se sve više govori o zelenoj i digitalnoj tranziciji, upravo lokalna razina pokazuje kako se europske politike mogu pretočiti u stvarne promjene. Hrvatska je dokaz da se uz dobru pripremu, suradnju i viziju može konkurirati najboljima u Europi. Hrvatska ne samo da ispunjava svoje obveze prema Europskoj komisiji nego ih koristi kao priliku za dubinsku modernizaciju društva. Nacionalni program oporavka i otpornosti nije samo financijski instrument, to je vizija Hrvatske koja je otpornija, digitalnija, zelenija i pravednija.

Županije su kroz Integrirani teritorijalni program (ITP) dobile dodatne prilike i mogućnosti za razvoj jer svaka županija ima svoj ITU grad (Integrirana teritorijalna ulaganja) i samim time mogućnost ulaganja i realizaciju projekata za koje same procjenjuju da su im najvažniji. Također, kroz Integrirani teritorijalni program i teritorijalni instrument ulaganja u održivi razvoj otoka, svaka otočna županija je dobila sredstva koja usmjerava u realizaciju projekata na sličan način kao i ITU gradovi. Time se osigurava ravnomjerniji razvoj i mogućnost ciljanih i specifičnih ulaganja ovisno o potrebi nekog područja i županije.

Izbor za najbolji EU projekt pokrenut je 2020. godine s ciljem podizanja svijesti građana o dosadašnjem uspješnom korištenju sredstava Europske unije i da bi brojni lokalni projekti bili predstavljeni. U periodu od 2020. do 2024. godine nagrađeno je gotovo 50 projekata.

Županije su osnivači većine škola, stoga trebamo biti primjer drugima i poticati izvrsnost od najranije dobi. Od 2024. godine u Izbor za najbolji EU projekt uključene su i škole. Sve škole čiji su osnivači županije imaju se priliku prijaviti na natječaj te predstaviti uspješne projekte koje su proveli. Upravo iz tog razloga bilježimo sve više prijava u kategoriji Doprinos znanosti, obrazovanju i inovacijama, a sve veći angažman čitatelja pokazuje nam da interes građana za projekte financirane iz fondova Europske unije raste.

Dok iščekujemo svečanu dodjelu nagrada i ovogodišnje dobitnike, nije se naodmet prisjetiti projekata koji su slavili prošle godine. U kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici najboljim je projektom proglašen Centar za razvoj marikulture Šibensko-kninske županije, drugo mjesto u kategoriji osvojilo je Srce zajednice Vukovarsko-srijemske županije, a treći najbolji projekt bilo je Sigurno mjesto Požeško-slavonske županije. Active Tourism meets Advanced Technology in Cross-Border Area - [email protected] najbolji je projekt u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji u ime Varaždinske županije 2024. godine. CRO-SI-SAFE - Unapređenje kvalitete suradnje i partnerstva hitnih službi Krapinsko-zagorske županije i Savinjske regije/Nadgradnja sodelovanja in partnerstva nujnih služb Krapinsko-zagorske županije in Savinjske regije Krapinsko-zagorske županije zauzeo je drugo mjesto. Treće mjesto zauzeo je projekt Brodsko-posavske županije Pametne škole 2 - Inovativnim umom do pametnih ICT škola. Sea Clear SEarch, identificAtion and Collection of marine Litter with Autonomous Robots najbolji je projekt ispred Dubrovačko-neretvanske županije u kategoriji Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama na prošlogodišnjem natječaju. Drugi najbolji bio je projekt Koprivničko-križevačke županije Razvoj kompetencija kroz učenje temeljeno na radu, a treći Get Updated with CALL (Computer Assisted Language Learning) Grada Zagreba.

Istarska županija je projektom Coworking Pula Poduzetnički centar pobijedila u kategoriji Doprinos poduzetništvu. Projekt Izgradnja Zgrade 1 Gospodarskog centra Osječko-baranjske županije osvojio je drugo mjesto u kategoriji dok je trećim najboljim projektom proglašen projekt KaRijERA I JA Karlovačke županije. Sisačko-moslavačka županija je s dva projekta pobijedila po izboru publike, čitatelja Jutarnjeg lista. Prvo mjesto osvojio je projekt županijskog naselja Banovi dvori u Glini, a drugo CREATIVE@CBC Development of Cross-Border Cooperation Network of Creative Industries, dok je projekt Splitsko-dalmatinske županija FIRESPILL Poticanje poboljšane reakcije prekograničnih službi za hitne slučajeve i prevencija povećanjem razine sigurnosti zauzeo treće mjesto.

Hrvatske županije sve se snažnije pozicioniraju kao ključni akteri u korištenju europskih fondova, provodeći projekte koji izravno utječu na kvalitetu života građana. Svaka županija, neovisno o veličini i gospodarskoj snazi, pronašla je svoj put u korištenju fondova EU, od novih škola i bolnica preko prometnica i poduzetničkih inkubatora do digitalnih rješenja i zelenih tehnologija.

Hrvatska je upravo kroz svoje županije pokazala da je pouzdan i sposoban partner u europskoj obitelji.