Zbog istrage u kojoj se mladića iz Zaprešića tereti za omogućavanje hakerskih napada i pribavljanje protupravne imovinske koristi u javnosti je nastala konfuzija jer je sudac protupravnu korist izrazio u bitcoinima, u zagradi napisao da je to virtualni novac, i izrazio njenu protuvrijednost u kunama.
Je li time sudac Ante Zeljko zapravo definirao u Hrvatskoj bitcoin kao novac? Tvrdimo da nije. Može li se mladiću ipak oduzeti ta protupravno stečena imovina? Da, baš kao da su u pitanju zlatne poluge, samo što će sud morati prodati bitcoine ne bi li za njih dobio novac. Za kune, eure ili neku drugu stranu valutu su, naime, bitcoini koji se nalaze na mladićevu računu bili i kupljeni.
Što je zapravo bitcoin?
Najjasnije rečeno, to je nezavisan sustav za razmjenu novca, a može biti i oblik ulaganja. Ako ga pak nazovemo “virtualni novac”, kako je u zagradi napisao sudac, onda koristimo sličan izraz koji koristi i Hrvatska narodna banka (virtualna valuta) i time kažemo da je bitcoin digitalni prikaz vrijednosti.
Prema zakonu, to jednostavno nije novac. Kao što biste za kune ili eure ili bilo koju postojeću priznatu valutu kupovali zlato, slike ili nešto treće, tako možete na tzv. kriptoburzama kupovati i prodavati bitcoine. Te burze su legalne, a oni su u tom smislu digitalna roba koja se drži u digitalnim “novčanicima”.
Činjenica je pak da je u velikoj većini slučajeva, kako tumače i u samoj kriptozajednici, 80 posto transakcija bitcoinima tek špekulacija cijenom, a rijetko se koristi za plaćanje nećeg trećeg. Kod pravog novca, situacija je upravo suprotna.
Hoće li se u budućnosti bitcoin tretirati kao
Regularni novac?
Teoretski je sve moguće, ali o tome će morati odlučivati zakonodavci. Pritom je posve nejasno kako bi se to provelo jer je u pitanju posve nova paradigma, a bitcoin nema izdavatelja, u podlozi je tehnologija. Osim toga, on je tek jedna od stotina kriptovaluta koje danas postoje i razmjenjuju se na kriptoburzama ili mjenjačnicama.