Mora da nije ugodno biti Rom i čuti ono što je jedan ministar rekao o njima. “Mladi Romi koji nisu završili osnovnu i srednju školu sami su sebe diskvalificirali iz života”, izrekao je ministar Božinović komentirajući situaciju u Međimurju. “Ovo je problem koji traje više desetljeća i mi smo danas u situaciji da se pokušavamo suočiti s tim problemom na način da tražimo rješenja”, opisivao je svoju situaciju ministar unutarnjih poslova. Problem o kojemu govori ministar postao je svima nepodnošljiv. Deset posto lokalnog stanovništva živi po svojim pravilima i zakonima, snalazeći se svakoga dana kako preživjeti.
Nezaposleni, bez novca i bilo kakvih prihoda, u statistici čine 70 posto kaznenih djela. Uglavnom je to tzv. petty crime, u rangu krađe po dućanima, ali i to predstavlja opasnost po siguran život zajednice. Može biti nesnosno, izuzetno iritirajuće i ugrožavati život na isti način kao i ona kaznena djela o kojima se pišu cijele stranice crnih kronika. Naravno, tko može tolerirati život u kojemu ni jedan bicikl nije siguran, u kojem je svako dijete ugroženo ako ima neki sitniš koji mu daju roditelji za sladoled, ako svaki parkirani automobil može biti izgreban jer nije plaćeno “čuvanje” grupi klinaca na parkingu.
U Argentini takve bande djece zovu “piranjama”, napadaju žrtvu sa svih strana u nadi da će netko imati sreće i iščupati joj novčanik iz džepa. Ali, tome se može prilično uspješno parirati, postoje već provjerene mjere kojima su se druge države i gradovi služili kako bi suzbili količinu kriminala i nesigurnosti na ulicama.
To se može i u Međimurju, pitanje je koliko će se zajednica, država, htjeti angažirati i što će učiniti. Ono što je napravila jest da je u subotu odobrila skup pod nazivom “Želim normalan život” na kojem je govorila Višnja Ivačić, načelnica općine Pribislavec, među organizatorima su bili Alen Pancer i Tin Hrgović, a skup je bio, realno, skup protiv Roma kao takvih. Jer, Romi su. Pale plastiku, kradu po dućanima, opijaju se na ulici, žive glasno i nametljivo drugima. Nisu dobri susjedi. “Ne tražimo puno, samo svoje pravo na normalan život”, rekao je Tin Hrgović.
“Je li ljudsko pravo ubiti ženu koja svaki dan donosi i prodaje hranu? Ako su to ljudska prava, onda smo mi rasisti” - kazao je. “To je sociološko pitanje i pitanje koje uključuje jednu zajednicu za koju moramo naći kako je integrirati ovdje. Sigurno da nitko ovdje ne govori o gubitku identiteta, ali moraju se uvažavati standardi koji su godinama uspostavljani ovdje. Oni uključuju obrazovanje, zapošljavanje i poštovanje zakona”, komentirao je ministar Božinović.
Jedna od stvari koja će se dogoditi jest da će se pojačati prisutnost policije u romskim naseljima, pokazati da moraju poštivati zajednicu čiji su član. Ne mogu pritom govoriti da je društvo nepravedno sve dok ono ne postane nepravedno. Bit će to neka kolektivna socijalizacija jer tako veća zajednica vidi manjinu. Nešto što veća zajednica mora pomisliti kada govori o Hrvatskoj, zemlji koja nikako ne može naučiti da postoje bolja pravila od njenih, da njen petty crime nervira, čini život iritantnim, a njih nepoželjnim. Hrvatska, zemlja za koju pokazatelji kažu da svake godine tone dublje u korupciju. A onda će se žaliti da je tretiraju kao što ona tretira Rome u Međimurju. Jer nismo učili pa smo se sami diskvalificirali iz života.
Ispravak
U kolumni pod nazivom „Božinović je u pravu, Romi su se sami diskvalificirali iz života“, u printanom izdanju je grubom greškom navedeno da se ubojstvo o kojem je na skupu govorio Tin Hrgović nije dogodilo. To je pogrešno, 6. travnja 2017. je 60-godišnju ženu koja je prodavala voće iz pištolja ubio 24-godišnjak u romskom naselju. Isprika g. Hrgoviću, obitelji ubijene žene i čitateljima.