Čije je prezime Tuđman, a kakvog podrijetla Krleža?

O vlastitu prezimenu ponešto sam usmeno doznao od autora upravo izašlog, novog, dopunjenog izdanja knjige "Hrvatska prezimena", Petra Šimunovića (naklada Golden marketing - Tehnička knjiga). Počinjem od sebe jer to je upravo takva knjiga (650 stranica) u kojoj će svatko najprije krenuti od samoga sebe, u nadi da nešto više dozna o vlastitu porijeklu, o korijenu svoga prezimena, o njegovoj lociranosti i eventualnoj brojnosti. A na to je i sam autor računao pa bi tako za vrijeme pisanja knjige novinarski ažurno reagirao na razna propitkivanja sa strane."Za jezično porijeklo ovoga prezimena (Tuđman) pitali su me izravno, telefonom, manje pismima. U propitkivanju nisam uvijek osjetio dobronamjernost ni znanstvenu znatiželju. Ipak je riječ o dr. Franji Tuđmanu, prvom predsjedniku moderne Hrvatske. I on sam bio je vrlo radoznao o izgledu svojega genealoškog stabla i o motivu svoga ne osobito proširenog prezimena. Prezime je grupirano u Željincima (Klanjec) i u Velikom Trgovišću. U Zagrebu su došljaci..."



Je li prezime Tuđman iranskog podrijetla?



"Na čuvenom Harvardu, navodi Franjo Tuđman, rekao mi je neki Židov (ime se ne spominje), za jednog međunarodnog skupa, kako je njegovo prezime iranskog podrijetla jer 'taj - man u vašem prezimenu nije ni njemačkog ni židovskog podrijetla'".



Prezime Tuđman, kao što vidimo, nije baš često i rašireno, a u takva autor uključuje i prezime Krleža.



"Unutar slovensko-hrvatskokajkavskog 'kerlješ' i njegova 'sakralnog znamenja', 'molbenice' valjalo bi tražiti motiv prezimena Krleža. Napomenimo da to prezime (Krleža) valja izvorno izgovarati s dugim uzlaznolomljenim akcentom na 'e', što se sasvim poklapa s ishodišnim oblikom 'kerlješ'. Navedimo također da je gnijezdo toga prezimena upravo uz slovensku granicu te oko Varaždina, Zlatara, u zapadnoj Podravini, a ranije i na jugu oko Jastrebarskog gdje nalazim toponim Krlešak..."



U Zagrebu je prvi Krleža zabilježen 1658. (Krlessa Johannes) i tako sve do najslavnijeg - Miroslava Krleže (Zagreb, 1893.-1981.).



I dalje među zagrebačkim prezimenima premoćno vode prezimena Horvat i Novak i tu se slika odavna nije promijenila, a ista su prezimena proširena ne samo po Hrvatskoj nego i po susjednim državama.



Kao zadrti lokalpatriot ne mrem a da autoru ne spotaknem kaj ne spominje ni jedno od podsljemenskih prezimena (Bukovac, Remete, Gračane, Markuševac, Šestine) od kojih neka potječu od starih Pavlina  koji su u Remete došli graditi svoj samostan još u 13. stoljeću.

Zvonimir Milčec