Debata je javna rasprava u kojoj se određen problem pretresa u skladu s prethodno utvrđenim pravilima raspravljanja. Pod utjecajem parlamentarnih debata razvijena je i televizijska debata dvojice suparnika (obično izbornih) u kojoj neutralni voditelj određuje tematska pitanja, a svaki sudionik ima podjednako određeno vrijeme za odgovor, i za repliku protivniku. U debati može nastupati i više sudionika, ali tako da ih bude isti broj na svakoj strani. Termin je prvotno bio sudski; u Francuskoj, gdje su parlamenti prvo bili sudišta pa potom prerasli u političku instituciju, i parlamentarna debata se iz sudskog pretresa preobrazila (i) u političku raspravu, a samim time i u javno verbalno sučeljavanje političkih protivnika. Napokon je, razvitkom auditivnih pa audiovizualnih medija masovnih komunikacija, debata ušla i u medijski prostor, na velika vrata, predizbornom televizijskom debatom američkih predsjedničkih kandidata Richarda M. Nixona i Johna F. Kennedyja 1960. Nixonova dotadašnja prednost u Gallupovim anketama naglo je splasnula upravo pod uplivom te debate, pa je Kennedy tijesno pobijedio. “Debata” je u hrvatskome tuđica, galicizam: uvezena je francuska riječ “débate”, navodno preko njemačkoga (“Debbate”). U francuski je pak ušla iz talijanskoga, gdje je složenica “dibattere” - prijedlog “di” (od) i glagol “battere” (tući), preuzet iz latinskoga “debattuere” - glagol koji je značio energično protresanje posude s jelom, od XIII. stoljeća preuzet u pravni žargon da bi označio pretres (Villani ga 1348. definira: “raspraviti neko pitanje, neki problem i sl., procjenjujući mu svaki aspekt”).