VELIKE RAZLIKE

DETALJNA ANALIZA: OD KOGA SU KANDIDATI DOBILI GLASOVE Milanović se može pohvaliti najobrazovanijim biračima, Škoro je osvojio one mlade

 
Zoran Milanović, Kolinda Grabar Kitarović, Miroslav Škoro
 Matija Djanješić / Tomislav Krišto / Hanza Media

Svaki treći mladi birač u dobi od 18 do 29 godina koji je u nedjelju izašao na predsjedničke izbore glasao je za - Miroslava Škoru. Škoro je tako pridobio više mladih birača nego Zoran Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović zajedno.

Pokazuju to sociodemografski podaci o dobi, spolu i obrazovanju birača koje je, u sklopu izlaznih anketa izrađenih za tri nacionalne televizije - HTV, RTL i Novu TV, na dan izbora prikupila agencija Ipsos Puls.

Prodor Miroslava Škore među mlade je, smatra dio analitičara, jedan od neočekivanijih nalaza ovih izbora: da je na izbore izašlo samo troje najjačih kandidata - Milanović, Grabar-Kitarović i Škoro - većina bi analitičara predvidjela da će najveći dio mladih privući Škoro. Međutim, na ovim je izborima bio niz kandidata koji su se primarno obraćali mladom biračkom tijelu, poput Dejana Kovača ili Darija Juričana, a tu je bio i Miroslav Kolakušić, kandidat koji se obraća razočaranima u velike stranke, kakvih je među mladima puno. No, uvjerljivo najveći udio birača od 18 do 29 godina otišao je baš Škori.

Dva segmenta

- To pokazuje da je točna teza prema kojoj Miroslav Škoro ima dva segmenta biračkog tijela: s jedne su strane klasični desni birači, koji su mu baza, a drugi segment čini značajan dio tzv. protestnih birača, kojih u pravilu najviše ima među mladima - kaže dr. Dragan Bagić s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Na nekoliko posljednjih izbora pokazalo se, kaže, da oko 15 do 20 posto birača čine upravo protestni birači koji se okreću kandidatima koji traže smjenu elita. Na ovim su izborima imali još dva takva kandidata, smatra dr. Bagić - Mislava Kolakušića i Ivana Pernara, koji su također dobili nerazmjerno velik udio mladih u odnosu na druge dobne skupine. Za Pernara je, primjerice, glasalo 8,7 posto svih mladih koji su izašli na izbore, što je 15 puta veći udio od udjela onih birača koji su zaokružili njegovo ime na biračkom listiću u dobnoj skupini od 60 i više godina.

Dio analitičara očekivao je da bi najmlađe biračko tijelo moglo biti odbijeno određenim ideološkim Škorinim stavovima: primjerice, nedvosmisleno je istaknuo da je protiv legalnog pobačaja.

- Očito to nije bilo presudno. Mladi protestni birači su birači koji lako mijenjaju svoj izbor. Ako pogledamo u povijest, prvi pravi protestni kandidat u Hrvatskoj bio je Boris Mikšić, koji je bio prilično desno u stavovima, ali je unatoč tome njegovo mjesto kasnije zauzeo OraH, koji se nalazi na suprotnom polu spektra - tumači dr. Bagić. Kako stare, nekad mladi protestni birači stječu stabilniji politički stav, i to najčešće u smjeru mainstream kandidata i stranaka.

Žene za Milanovića

- Ovakav razvoj situacije oko Škore u prvom krugu, odnosno tako visok udio mladih, meni govori da ne treba bezrezervno prihvatiti tezu da će se u drugom krugu njegovi glasovi automatski preliti Kolindi Grabar-Kitarović. Ako bih trebao prognozirati, rekao bih da će se Škorini glasovi podijeliti 2:1 u korist Grabar-Kitarović - kaže dr. Bagić.

Analiza sociodemografskih podataka birača pokazuje da su obrazovanje i dob jaki prediktori preferencija na izborima dok spol igra bitno manju ulogu: za Škoru je glasalo nešto više muškaraca, za Milanovića nešto više žena, a među biračima Kolinde Grabar-Kitarović nije bilo razlike u spolnoj strukturi.

Najstariji birači u najvećem su dijelu glasali za Zorana Milanovića: podaci pokazuju da se više od 40 posto svih birača u dobi od 60 ili više godina u prvom krugu odlučilo za SDP-ova kandidata.

Stariji birači

- To je, kao i kod nekih kateristika birača Kolinde Grabar-Kitarović, zapravo odraz karakteristika stranaka koje su ih kandidirale. Već dulje vrijeme analize pokazuju da je biračko tijelo SDP-a staro biračko tijelo i da SDP ima najlošije rezultate na pomlađivanju glasačkog tijela, pa se takva situacija sada vidi i u biračkom tijelu SDP-ova predsjedničkog kandidata - objašnjava dr. Bagić.

U strukturi svih Milanovićevih birača samo je 9 posto onih mlađih od 30 godina.

Slično je i kad je u pitanju obrazovna struktura: 40 posto svih birača koji su završili samo osnovnu školu u nedjelju je glasalo za kandidatkinju HDZ-a Kolindu Grabar-Kitarović dok ih je za Milanovića glasalo upola manje.

- I to odgovara ranijim nalazima o obrazovnoj strukturi birača HDZ-a, odnosno desnog birača - kaže dr. Bagić. Za Miroslava Škoru glasalo je 27 posto onih sa završenom osnovnom školom koji su glasali u prvom krugu.

Milanović je dobio podršku trećine svih visokoobrazovanih u prvom krugu ovih izbora. Zanimljivo je da je gotovo 9 posto birača sa završenim fakultetom, odnosno svaki jedanaesti koji je u nedjelju izašao na biralište glasao za Darija Juričana, što je gotovo dvostruko više od udjela najobrazovanijih koji su svoj glas odlučili dati Daliji Orešković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. travanj 2022 01:13