Na početku pandemije koronavirusa, u drugoj polovici ožujka, u kabinetu premijera Andreja Plenkovića razmišljalo se o formiranju kriznog stožera za gospodarstvo. Naum je bio okupiti ljude koji imaju ekonomska znanja i iskustva, staviti njihove glave skupa i napraviti plan za spas gospodarstva.
Prema informacijama koje su se probile u medije, u takav stožer pozvalo bi se ekonomiste, menadžment većih kompanija, ljude iz realnog sektora, oporbene političare koji imaju ekonomskih znanja, a spominjalo se i ime bivše ministrice gospodarstva Martine Dalić.
No, ideja koja se činila iznimno razumnom i korisnom vrlo se brzo ugasila. Vlada je napravila plan mjera za tri mjeseca, izdvojila sredstva za minimalce radnicima čiji su poslodavci zbog korone morali staviti ključ u bravu, nakratko zaustavila ovrhe, dok su se lokalne vlasti odrekle najmova za poslovne prostore i nekih drugih nameta.
Koliko su te mjere kratkog daha pokazuje se već sada kada smo ušli u prvu fazu takozvane relaksacije. Oko 600 obrta koji su svoja vrata mogli otvoriti u ponedjeljak odlučilo je ostati i dalje zatvoreno jer su procijenili da nema potražnje za njihovim uslugama.
Autoprijevoznici su očajni jer zbog mjera sprječavanja širenja virusa moraju stalno dezinficirati autobuse, osigurati razmak između putnika - ukratko, ne mogu imati toliko putnika da bi im bilo isplativo voziti. Niz malih gospodarstvenika je očajno jer im HBOR ne može osigurati povoljne kredite, a komercijalne banke ih nude pod uvjetima koji su im neprihvatljivi.
I tromjesečna odgoda otplate kredita građanima nije se pokazala kao neki izlaz jer im predstavlja dodatni trošak i još je uz to prekratka. Pa čak i isplate plaća od 4000 kuna koje su dobili poslodavci za svoje radnike nije ispala kako je zamišljeno jer su do radnika mahom došli minimalci, ako i to.
Zbog dobre reakcije i mjera koje su bile usmjerene na suzbijanje zaraze Hrvatska u ovom času ima povoljnu situaciju s epidemijom. I što radimo? Umjesto da trenutke predaha koristimo za pripremu ljetne i jesenske strategije preživljavanja gospodarstva i brusimo reforme koje su nužne da bismo do toga došli, mi raspravljamo o izborima.
Plenkovićeva Vlada je između opcije da ovu izvanrednu situaciju iskoristi tako da oporbu pretvori u svoje saveznike i uz konsenzus provede reforme, te opcije da dobre prvotne rezultate u borbi s virusom odmah inkasira tako što će požuriti s izborima, odabrala ovu drugu.
Stručni i pametni ljudi koji ovih dana govore o potrebi reforme javne uprave, o prilagodbi radnog zakonodavstva, ukidanju parafiskalnih nameta, rušenju administrativnih barijera, nužnosti oživljavanja poljoprivrede, istinskoj reformi školstva, promjeni teritorijalnog ustroja i nizu drugih stvari koje su nam već danas nužne za preživljavanje, a ubuduće za bilo kakav napredak ostavljeni su da laju na Mjesec.
Dok njemačka vlada objavljuje procjene pada gospodarstva od 6,3 posto, val stečajeva, tri milijuna nezaposlenih i pad proračunskih prihoda za 82 milijarde eura, mi se grijemo iluzijama kako će nam otvaranjem zračnog koridora Česi ljeti doći na more i spasiti turizam!
Umjesto na postizanje političkog konsenzusa za provođenje reformi i spas gospodarstva, naša se Vlada fokusirala na to kako požnjeti glasove ljudi koji još nisu svjesni da bi se, ako se kakvim čudom epidemija koronavirusa ne smiri ili ne nađe cjepivo, već najesen mogli suočiti s praznim frižiderima. Ako se do kraja godine ne bi stvorili uvjeti za izbore, oni se mogu odgoditi. Gospodarstvo će umjetno disanje dobiti sad ili ga neće biti.