Ustaše i komunisti borili su se protiv hrvatskog naroda. Tko to ne zna, ništa ne zna - jednostavno tvrdi Marija Crvelin u svojoj novoj knjizi “Dok se ne kaže istina”. Knjiga je u redovitoj prodaji i cijena joj nije visoka, svega 120 kuna, ali moram priznati da je nisam odmah opazio. To je zbirka njezinih članaka koji su izlazili i još izlaze, ponajviše u Vjesniku. Umirovljena profesorica hrvatskog jezika s velikim iskustvom, poznavateljica hrvatske, ruske, njemačke, francuske i drugih književnosti, usuđuje se govoriti o jednima i drugima znajući da će joj i jedni i drugi zamjeriti. Jer, to ona posebno ističe, i u pokretima koje su vodili ustaše i u partizanima koje su vodili komunisti bilo je vrlo mnogo iskrenih rodoljuba koji su se digli u obranu slobode i naroda, ali su jedni i drugi zloupotrijebljeni za uspostavu diktatura.
Komunizam i fašizam bili su protiv čovjekove prirode. Njegovu težnju za slobodom i za transcendentalnim, čime se čovjek jedino razlikuje od životinje, gušili su najgrubljim načinom.
Smirena i hrabra umirovljenica ne dopušta misao da bi ustaški pokret bio bitno rodoljubni, ona zna da su vođe toga pokreta bili zadojeni nacizmom, da nisu bili sposobni za demokraciju. Ali što ćemo sa sto milijuna žrtava komunizma diljem zemaljske kugle? Oba su stava zanijekala slobodu ljudske osobe, kažnjavali su smrću pogrešne ideje.
U našim školama trebalo bi učiti o fašizmu i o komunizmu - traži ta ostarjela, ali duhom svježa pjesnikinja. Dosta je pogađanja kako bi jedan ili drugi od ta dva sustava bio bolji ili gori. Oba su bitno zla, nečovječna, zločinačka. Kada bi to narod zaista povjerovao, neki ostaci mrtvih stranaka bi se raspali i mogli bismo početi graditi demokraciju. Dok se ne kaže istina, gušit ćemo se u spletkama zlonamjernim ili dobronamjernim.
Živko Kustić
Komunizam i fašizam bili su protiv čovjekove prirode. Njegovu težnju za slobodom i za transcendentalnim, čime se čovjek jedino razlikuje od životinje, gušili su najgrubljim načinom.
Smirena i hrabra umirovljenica ne dopušta misao da bi ustaški pokret bio bitno rodoljubni, ona zna da su vođe toga pokreta bili zadojeni nacizmom, da nisu bili sposobni za demokraciju. Ali što ćemo sa sto milijuna žrtava komunizma diljem zemaljske kugle? Oba su stava zanijekala slobodu ljudske osobe, kažnjavali su smrću pogrešne ideje.
U našim školama trebalo bi učiti o fašizmu i o komunizmu - traži ta ostarjela, ali duhom svježa pjesnikinja. Dosta je pogađanja kako bi jedan ili drugi od ta dva sustava bio bolji ili gori. Oba su bitno zla, nečovječna, zločinačka. Kada bi to narod zaista povjerovao, neki ostaci mrtvih stranaka bi se raspali i mogli bismo početi graditi demokraciju. Dok se ne kaže istina, gušit ćemo se u spletkama zlonamjernim ili dobronamjernim.
Živko Kustić