Već mjesecima cijeli je svijet je suočen s krizom nezapamćenih razmjera, s pandemijom koja iza sebe ostavlja neizvjesnost na svim područjima, od zdravstvenih do gospodarskih, istovremeno drastično mijenjajući naše načine života.
I kao da sama pandemija nije bila dovoljna, 22. ožujka Zagreb je pogodio najsnažniji potres posljednjih 140 godina, ostavivši iza sebe neprocjenjivu štetu.
Prolazimo kroz cijeli vrtlog emocija, od straha za naše i zdravlje naših najmilijih do zabrinutosti pred neizvjesnom budućnošću za koju nismo sigurni kako će izgledati nakon prvog naleta pandemije. Sve nas to može pokolebati i ostaviti pod dojmom bespomoćnosti.
Međutim, od prvog dana svjedočimo brojnim primjerima solidarnosti i humanosti, od volontera koji pomažu evakuirati Petrovu bolnicu u Zagrebu do medicinskog osoblja iz Rumunjske, Norveške i Poljske koje hita u pomoć svojim iscrpljenim kolegama u Milano, Bergamo i Bresciu. Od Njemačke koja preuzima bolesnike zaražene koronom iz Italije i Francuske, do razmjene maski i zaštitnih odijela među članicama.
Takvih primjera ima pregršt. I to je ono što nam vraća vjeru, što nam daje snagu i sigurnost, što nas ohrabruje i osnažuje kako bismo mogli krenuti dalje.
Ovime želimo odati počast svim građanima Europske unije koji su pokazali humanost na djelu, ujedinivši se u ovoj borbi generacije!
Svim liječnicima i medicinskim sestrama koji riskiraju svoje zdravlje, pa i vlastite živote kako bi spasili živote drugih, svim djelatnicima u trgovinama koji su na svojim radnim mjestima kako bi se građani mogli opskrbiti, svim profesorima i nastavnicima koji neumorno rade kako bi djeci na što bolji način održavali nastavu u ovim okolnostima, svim statičarima i alpinistima koji su volonterski pomogli Zagrebu u danima nakon potresa, svim umjetnicima koji pokušavaju unijeti dašak kulture u ovim izvanrednim vremenima i svim volonterima koji pomažu tamo gdje god i kad god treba. Svi su oni Europa i primjer europske solidarnosti i zajedništva!
Borba s pandemijom još uvijek traje, ali polako se i oprezno najavljuje postupno ublažavanje mjera opreza uvedenih kako bi se usporilo širenje zaraze virusom Covid-19.
Europske institucije su od početka krize pokrenule sve svoje instrumente i stavile ih u službu borbe protiv pandemije, povukle su poteze bez presedana i poduzele niz mjera u područjima od zdravstva, gospodarstva, prometa robom i mobilnosti ljudi pa do istraživanja i drugih područja, sve kako bi dale snažnu potporu državama članicama u suočavanju s ovom krizom.
I Europska komisija i Europski parlament prilagodili su se okolnostima novim formatima rada, kada je to potrebno sastancima i glasanjem na daljinu, te su tako ostali na usluzi građanima i pokazali snagu zajedničke akcije
Europska komisija je najavila kako će svaki euro iz europskog proračuna biti u službi oporavka europskog gospodarstva i očuvanja radnih mjesta. Radi se o nemalom iznosu od 3 bilijuna eura iz sadašnjeg proračuna, a proračun za sljedeće razdoblje bit će glavna poluga koja će pomoći europskom gospodarstvu da se osovi nazad na noge. Neke su pouke izvučene iz ranijih kriza i Europska unija je danas kao zajednica otpornija na šokove. Ponajviše je to zbog činjenice što naša društva dijele temeljne vrijednosti, a to su solidarnost i humanost.
Jednom kada ova kriza prođe, a proći će, kao i uvijek osvrnut ćemo se na nju i analizirati što je dobro, a što je loše učinjeno, odnosno što je moglo bolje. Tada, kao i uvijek, uvidjet ćemo da smo bili ili dio rješenja ili dio problema.
Tada, oni koji su bili najglasniji u osuđivanju Europske unije za manjak solidarnosti, morat će se složiti kako je Unija ipak bila dio rješenja. Rješenja do kojeg je trebalo doći kompromisom, uvažavajući pritom različite političke i gospodarske realnosti u državama članicama i nacionalnim kulturama.
U ovoj smo krizi zajedno i ujedinjenim snagama ćemo ju prebroditi.