Kad plaćaš, dobro je razumjeti i za što točno daješ novac.
Koliko iznose marže i naknade, a kolika je stvarna cijena nekog proizvoda.
Najčešće se to odnosi na one artikle koje ljudi nešto češće konzumiraju, a rjeđe na ona zadovoljstva koja si tek povremeno poklonimo.
Poput godišnjeg odmora.
Biraju se aranžmani, pretražuju Airbnbovi, kalkulira busom ili automobilom, o avionima da i ne govorim.
Pa ipak, naviknuti na prilično niske turističke takse koje postoje u Hrvatskoj - riječ je o svoti od 4 do 7 kuna po noćenju u hotelskom smještaju u srcu sezone - rijetki razmišljaju o tome koliko su novca tijekom ljetovanja u nekoj stranoj zemlji ostavili državnom ili gradskom budžetu kroz poreze i takse koje su platili u okviru cijene noćenja.
Prema statistici koju je prikupio američki portal Kayak, od zvučnih europskih gradova Lisabon je definitivno destinacija s najnižim turističkim taksama, a ja bih dodala i općenito s jednim od najnižih cijena u EU.
Kad u glavnom gradu Portugala bukirate svoj hotelski ili neki drugi smještaj, po noćenju ćete biti dužni za boravišnu taksu platiti jedan euro, i to neovisno o kategoriji hotela u kojem odsjedate.
To konkretno znači da ćete za tjedan dana godišnjeg u jednoj od najzanimljivijih europskih destinacija lokalnoj zajednici na ime taksa ostaviti tek sedam eura, što je svota s kojom se uspoređivati može malo koja europska metropola.
Destinacije s najvišim turističkim taksama, prema Kayakovim istraživanjima, nalaze se u Belgiji i Italiji.
Za tjedan dana boravka u Bruxellesu putnici će u pravilu na ime turističkih taksi platiti između 42 i 70 eura, ovisno o tome odsjedaju li u smještaju s tri, četiri ili pet zvjezdica.
Cijena poreza u Italiji uglavnom će ovisiti o regiji koju posjećujete.
Ako je u pitanju Rim, za prosječan boravak od tjedan dana turisti će platiti oko 49 eura samo na ime boravišne pristojbe, a izdaci će biti prilično visoki odlučite li se posjetiti Firenzu, Veneciju ili Milano.
Tamo će prosječni izdaci za pristojbu na boravku od tjedan dana iznositi oko 35 eura.
Iznimka je Venecija, grad u kojem se taksa, prema Kayakovim informacijama, plaća samo za prvih pet noćenja, dok se u slučaju ostalih talijanskih gradova boravišna pristojba naplaćuje za prvih deset dana odsjedanja.
Zapadnoeuropski gradovi, kao što su Amsterdam, Berlin ili Beč, boravišnu pristojbu obračunavaju ovisno o cijeni hotelskog smještaja, a ne kategoriji kao što je to običaj u većini ostalih destinacija.
Preračunato u postotke, za odmor u ovim gradovima na cijenu smještaja morat ćete izdvojiti još 3,2, 5 ili 6 posto cijene, dok je za boravak u Parizu, u periodu od tjedan dana, na ime boravišne pristojbe potrebno platiti u prosjeku 20,10 eura.
Kad je u pitanju Francuska, riječ je o taksi za smještaj u hotelima s pet zvjezdica, dok ta naknada s nižim kategorijama znatno pada.
Neke zemlje, poput Španjolske, turistima su boravak dodatno otežale nakon što su uvele takozvanu “eko-taksu”.
Riječ je o Balearima, koji uključuju destinacije poput Ibize ili Majorce, a u kojima, pored redovnih troškova boravišne pristojbe, turisti stariji od 16 godina plaćaju ekološku naknadu ovisno o rangu hotela u kojem odsjedaju.
Hoteli s tri i manje zvjezdica od gostiju će tražiti da na ime ekologije plate dodatni euro po noćenju, dok će oni koji odsjedaju u nešto boljem smještaju biti dužni po noćenju platiti dvostruko više.
Istu vrstu poreznog opterećenja lani je uvela i Malta koja po danu boravka gostima uzima pola eura, i to u nadi da će na godišnjoj razini na ovaj način u državni budžet prikupiti oko šest milijuna eura.
Pritom je dogovoreno da maksimalan iznos po osobi, neovisno o broju noćenja, bude ograničen na pet eura po gostu, što su vlasti na Malti ocijenile kao razumnu granicu.
Čisto da imate u vidu sljedeći put kad budete planirali svoje europsko putovanje.
Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.