Glas HR: Minimalac povećati na 50 % prosječne plaće

ZAGREB - Najniža plaća u Hrvatskoj, od 2169,65 kuna ili 296 eura, čini udio od samo 33,6 posto prosječne bruto plaće u državi, što je ispod europskog prosjeka i preporuke Europske Unije da minimalne plaće iznose 50 do 60 posto prosjeka nacionalne plaće.



S udjelom od 33 posto Hrvatska je na razini Španjolske, u kojoj minimalna plaća također iznosi 33 posto prosječne plaće, a niži udio ima samo Rumunjska, gdje minimalnu plaću čini 29 posto prosječne plaće.



U Irskoj je taj prosjek na razini 51 posto. Pokazala je to analiza o sustavu minimalnih plaća Glavne sindikalne središnjice hrvatskih radnika (Glas HR) koja od Vlade traži donošenje Zakona o minimalnoj plaći u Hrvatskoj kojom bi se jasno odredili kriteriji utvrđivanja minimalne plaće te sankcije za poslodavce koji se ne bi pridržavali zakona.

Glas HR Vladi predlaže postupno povećavanje minimalne plaće tako da se ona iduće godine podigne na razinu od 40 posto prosječne plaće, a godinu kasnije, dakle 2008. godine, na 50 posto prosječne plaće. Sindikalci predlažu i da se zakonom utvrdi da se minimalna plaća korigira jednom ili dvaput godišnje sukladno povećanju životnih troškova.



- Javna je tajna da dobar dio poslodavaca radnike prijavljuje na najnižu plaću, a ostatak isplaćuje na crno. Time varaju i radnika i državu. Naravno, u slučaju donošenja zakona sindikati i poslodavci bi kolektivnim ugovorom mogli utvrditi i veće plaće od zakonskog minimuma - objasnio je predsjednik Glasa HR Boris Kunst na današnjoj konferenciji za novinare, na kojoj je bivšu čelnicu SSSH Vesnu Dejanović predstavio kao novu glavnu tajnicu središnjice.



U toj središnjici upozoravaju kako je vrijeme da Hrvatska zakonom utvrdi minimalnu plaću budući da u našem zakonodavstvu, za razliku od zakonodavstva ostalih zemalja, ne postoji pojam minimalne plaće, nego se koristi termin najniža plaća. Najniža plaća utvrđena je kolektivnim ugovorom iz 1998. kao osnovica za obračun i plaćanje doprinosa.

Međutim, sindikalci tvrde da su radnici koji primaju najnižu plaću time i dodatno zakinuti jer se najniža osnovica za obračun doprinosa računa kao prosječna plaća samo od siječnja do kolovoza pomnožena keoficijentom 0,35. - Takvim obračunom država godišnje zakida radnike za 1,7 posto, odnosno 380 kuna - tvrdi Kunst.

- Sindikati ponekad imaju nerealne zahtjeve koji ne uvažavaju stanje u nekim djelatnostima, primjerice tekstilnoj industriji ili metalu, u kojima bi povećanje minimalnih plaća koje predlažu sindikalci bio novi udar na poslodavce - objašnjava Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a.

HUP: To je novi udar na poslodavce U Hrvatskoj udruzi poslodavaca protive se zakonskom utvrđivanju minimalne plaće te ističu da je za Hrvatsku prihvatljivije utvrđivanje minimalnih plaća kolektivnim ugovorima po djelatnostima. Naime, i Europa se podijelila na zemlje koje su minimalnu plaću uredile zakonom ili nacionalnim sporazumom i one koje imaju kolektivno dogovorene minimalne plaće po sektorima.

Gordana Galović