Znameniti Gornji grad, povijesno najznačajniji dio Zagreba, ogledni je primjer nereda kojem je glavni razlog prometni kaos. Umjesto da bude lijepo šetalište, povijesna je jezgra postala parkiralište nakrcano automobilima koji smetaju prolaznicima, što se naročito osjeća za lijepog vremena i dolaskom turističke sezone koja je počela ovih dana. Nikome, primjerice, ne smeta to što se vozila svakodnevno parkiraju pred samim Kamenitim vratima, glasovitim gradskim spomenikom kulture. Možete li zamisliti automobil parkiran pred crkvom Sv. Petra u Rimu?
Slalom između auta
Gornji je grad najveće besplatno parkiralište u Zagrebu. Prema propisu, ondje se smiju parkirati samo vozila stanara s posebnim dozvolama i vozila političara, ali to već dulje nije slučaj. Kuće obnovljene ponajviše inicijativom i novcem Grada Zagreba u tom su prometnom ćumezu gotovo neprimjetne. Pokušali smo prošetati Gornjim gradom kao obični turisti.
Na Grič smo stigli stubama pokraj Uspinjače. Već smo se na početku Strossmayerova šetališta jedva provukli od parkiranih automobila. Vozači su jednostavno iščupali zaštitne stupiće i osvojili dio popularne zagrebačke šetnjice. Hodamo prema Markovu trgu. Prizor je uvijek isti, Katarinin trg preplavljen je vozilima, a Čirilometodska je ulica puna automobila službenika Grada Zagreba. Markov trg opet ista stvar, samo su vozila skuplja, tamnija i služe političarima Vlade i Sabora.
Turisti u razgledanju crkve Sv. Marka voze slalom između načičkanih automobila, policijskih marica i zelene ograde. Ružna limena ograda na trgu ograđuje prostor nedavno završenih arheoloških istraživanja. Neki pak kažu da štiti vlast od mogućih prosvjeda. Naravno, na lim se nikada nitko nije sjetio postaviti fotografije nalaza ili radova, kako bi turisti i Zagrepčani znali što se tu događa i kako bi se uljepšao ružan prizor.
- Gornji je grad danas potpuno neuređen, nedostojan jedne europske metropole, i ne pokazuje naš civilizirani odnos prema naslijeđu. Njegovi se javni prostori gotovo raspadaju. Katarinin trg, Jezuitski trg i Trg Gradec ne koriste se kao javni trgovi nego kao parkirališta, a isto je i s ulicama. Strossmayerovo je šetalište s prekrasnim vizurama na grad hortikulturno nesređeno, kao i padine prema gradu. Promet i vlaga uništavaju građevinsku supstancu - rekao nam je Marijan Hržić, profesor na Arhitektonskom fakultetu, koji je i sam stanar Gornjeg grada.
Park Grič
Dolazimo na Trg Gradec, smješten kod Klovićevih dvora. I taj je trg, s kojeg je pogled na Zagreb možda najljepši, postao veliko besplatno parkiralište za sve građane. Iako je najdrastičniji problem promet, to nije jedino što "muči" povijesnu jezgru Zagreba. Ukupnoj slici nereda pridonose i potrgane limene ograde arheoloških iskopina ispred parka Grič i na Vranicanijevoj poljani, i to već treću godinu zaredom. U parku Grič nalazi se, pak, i povijesna kuća na kojoj je jedan stanar probio balkon na krovu, navodno uza sve dozvole.
Stubama se spuštamo na Mesničku. Ispred svakog su ulaza duž te ulice nedavno postavljene neprimjerene plastične zelene kante od jednog metra, a tako je i na drugim mjestima u povijesnoj jezgri. Gornji grad nagrđuje i zabranjena PVC stolarija na prozorima, naročito u Mesničkoj ulici.
- Još smo 2003. godine popisali sve prozore s PVC stolarijom ili klima-uređajima i poslali prijave inspekciji Ministarstva kulture. Bilo je, primjerice, osam prijava za Mesničku ulicu, ali se do danas ništa značajno nije promijenilo - kaže nam Doris Kažimir, pročelnica gradskog Zavoda za zaštitu spomenika. Druge nas stube vode nazad do Matoševe ulice, gdje je u tijeku rekonstrukcija kuće koju obnavlja Grad Zagreb, i tu će biti vrtić. Iako objekt ima sve dozvole, dio struke smatra da je povijesna kuća nepovratno srušena, a novogradnja proglašena obnovom. Stara povijesna kuća zapravo više ne postoji.
Demetrovom ulicom u kojoj, za pohvalu, Grad obnavlja pročelja kuća, stižemo do kraja Opatičke. Ondje se nalazi prometni znak zabrane prometa koji nitko ne poštuje. Tuda mnogi skraćuju put prema centu grada pa svakodnevno kolone vozila tutnje povijesnom jezgrom. Susjedi kažu da policiju u kontroli nisu vidjeli nekoliko mjeseci. Zapravo bi promet prema tom znaku bio restriktivan, ali ga se ignorira.
Ipak, u daljnjim bi planovima sve na Gornjem gradu moglo biti idilično. Poznat je plan da će se, jednom kada se sagradi garaža kod Tuškanca, zatvoriti promet za vozila. Međutim, završit će se tek za koju godinu, a na račun toga prešutno je dopušten sadašnji teror automobila. Uskoro će krenuti i obnova kanalizacije, kao i početak popločenja Markova trga ili Mesničke ulice. Sve je to dobro, ali djeluje kao sanacija, a ne kao ozbiljan zahvat poslije kojeg će Gornji grad zablistati.
Povjesničarka urbanizma Snješka Knežević kaže da je nepojmljivo da za povijesnu jezgru te vrijednosti ne postoji strateški plan obnove u kojem se očekuje privatno i javno partnerstvo.
- Rekonstrukcija infrastrukture koja predstoji na Gornjem gradu samo je normalni zahvat. Možda strateški urbani projekt postoji u nekim glavama, ali nije poznat. Svi projekti za povijesnu jezgru moraju biti javni, a to sada nije tako. Obnova palače Jelačić primjer je gdje je u tijeku pažljiva restauracija s velikim sredstvima, ali ne zna se što će ovdje biti. I obnova pročelja koja se planira na Gornjem gradu novcem iz spomeničke rente samo je kap u moru - rekla je Snješka Knežević.
- Kad Bandić pukne onda je tri dana red, a čim mu pažnja skrene sve se ponovi - kaže jedan službenik.
Ipak, zar je moguće da Grad u toj zoni ne može zaposliti jednog komunalnog redara koji bi pazio barem na nepropisno parkiranje. Ako nema čuvara reda na Gornjem gradu u najljepšem dijelu Zagreba, pitanje je o čemu onda oni uopće brinu.
Dugoročno, dio će državne administracije vjerojatno odseliti s Gornjeg grada, ali kada - nitko ne zna. Dok se čekaju odgovori na mnoga otvorena pitanja, turisti se sve više vraćaju u Zagreb i gledaju našu nekulturu. Studija cjelovitog preuređenja i rekonstrukcije Gornjeg grada, smatra arhitekt Marijan Hržić, jedan je od prioriteta.
- Studija bi dala tehnička rješenja, konzervatorski program i definiciju javnih prostora. Odgovorilo bi se na pitanja kakve klupe postaviti, koja je namjena svake zgrade i prostora i odredila bi se dinamika dnevnog i noćnog ritma Gornjeg grada. Obnova povijesne jezgre tako se više ne bi izvodila parcijalno. Za pohvalu je samo akcija obnove pročelja. Najvažnije je ipak da Gornji grad postane pješačka zona - kaže Marijan Hržić.
Korana Sutlić
Slalom između auta
Gornji je grad najveće besplatno parkiralište u Zagrebu. Prema propisu, ondje se smiju parkirati samo vozila stanara s posebnim dozvolama i vozila političara, ali to već dulje nije slučaj. Kuće obnovljene ponajviše inicijativom i novcem Grada Zagreba u tom su prometnom ćumezu gotovo neprimjetne. Pokušali smo prošetati Gornjim gradom kao obični turisti.
Na Grič smo stigli stubama pokraj Uspinjače. Već smo se na početku Strossmayerova šetališta jedva provukli od parkiranih automobila. Vozači su jednostavno iščupali zaštitne stupiće i osvojili dio popularne zagrebačke šetnjice. Hodamo prema Markovu trgu. Prizor je uvijek isti, Katarinin trg preplavljen je vozilima, a Čirilometodska je ulica puna automobila službenika Grada Zagreba. Markov trg opet ista stvar, samo su vozila skuplja, tamnija i služe političarima Vlade i Sabora.
Turisti u razgledanju crkve Sv. Marka voze slalom između načičkanih automobila, policijskih marica i zelene ograde. Ružna limena ograda na trgu ograđuje prostor nedavno završenih arheoloških istraživanja. Neki pak kažu da štiti vlast od mogućih prosvjeda. Naravno, na lim se nikada nitko nije sjetio postaviti fotografije nalaza ili radova, kako bi turisti i Zagrepčani znali što se tu događa i kako bi se uljepšao ružan prizor.
- Gornji je grad danas potpuno neuređen, nedostojan jedne europske metropole, i ne pokazuje naš civilizirani odnos prema naslijeđu. Njegovi se javni prostori gotovo raspadaju. Katarinin trg, Jezuitski trg i Trg Gradec ne koriste se kao javni trgovi nego kao parkirališta, a isto je i s ulicama. Strossmayerovo je šetalište s prekrasnim vizurama na grad hortikulturno nesređeno, kao i padine prema gradu. Promet i vlaga uništavaju građevinsku supstancu - rekao nam je Marijan Hržić, profesor na Arhitektonskom fakultetu, koji je i sam stanar Gornjeg grada.
Park Grič
Dolazimo na Trg Gradec, smješten kod Klovićevih dvora. I taj je trg, s kojeg je pogled na Zagreb možda najljepši, postao veliko besplatno parkiralište za sve građane. Iako je najdrastičniji problem promet, to nije jedino što "muči" povijesnu jezgru Zagreba. Ukupnoj slici nereda pridonose i potrgane limene ograde arheoloških iskopina ispred parka Grič i na Vranicanijevoj poljani, i to već treću godinu zaredom. U parku Grič nalazi se, pak, i povijesna kuća na kojoj je jedan stanar probio balkon na krovu, navodno uza sve dozvole.
Stubama se spuštamo na Mesničku. Ispred svakog su ulaza duž te ulice nedavno postavljene neprimjerene plastične zelene kante od jednog metra, a tako je i na drugim mjestima u povijesnoj jezgri. Gornji grad nagrđuje i zabranjena PVC stolarija na prozorima, naročito u Mesničkoj ulici.
- Još smo 2003. godine popisali sve prozore s PVC stolarijom ili klima-uređajima i poslali prijave inspekciji Ministarstva kulture. Bilo je, primjerice, osam prijava za Mesničku ulicu, ali se do danas ništa značajno nije promijenilo - kaže nam Doris Kažimir, pročelnica gradskog Zavoda za zaštitu spomenika. Druge nas stube vode nazad do Matoševe ulice, gdje je u tijeku rekonstrukcija kuće koju obnavlja Grad Zagreb, i tu će biti vrtić. Iako objekt ima sve dozvole, dio struke smatra da je povijesna kuća nepovratno srušena, a novogradnja proglašena obnovom. Stara povijesna kuća zapravo više ne postoji.
Demetrovom ulicom u kojoj, za pohvalu, Grad obnavlja pročelja kuća, stižemo do kraja Opatičke. Ondje se nalazi prometni znak zabrane prometa koji nitko ne poštuje. Tuda mnogi skraćuju put prema centu grada pa svakodnevno kolone vozila tutnje povijesnom jezgrom. Susjedi kažu da policiju u kontroli nisu vidjeli nekoliko mjeseci. Zapravo bi promet prema tom znaku bio restriktivan, ali ga se ignorira.
Ipak, u daljnjim bi planovima sve na Gornjem gradu moglo biti idilično. Poznat je plan da će se, jednom kada se sagradi garaža kod Tuškanca, zatvoriti promet za vozila. Međutim, završit će se tek za koju godinu, a na račun toga prešutno je dopušten sadašnji teror automobila. Uskoro će krenuti i obnova kanalizacije, kao i početak popločenja Markova trga ili Mesničke ulice. Sve je to dobro, ali djeluje kao sanacija, a ne kao ozbiljan zahvat poslije kojeg će Gornji grad zablistati.
Povjesničarka urbanizma Snješka Knežević kaže da je nepojmljivo da za povijesnu jezgru te vrijednosti ne postoji strateški plan obnove u kojem se očekuje privatno i javno partnerstvo.
- Rekonstrukcija infrastrukture koja predstoji na Gornjem gradu samo je normalni zahvat. Možda strateški urbani projekt postoji u nekim glavama, ali nije poznat. Svi projekti za povijesnu jezgru moraju biti javni, a to sada nije tako. Obnova palače Jelačić primjer je gdje je u tijeku pažljiva restauracija s velikim sredstvima, ali ne zna se što će ovdje biti. I obnova pročelja koja se planira na Gornjem gradu novcem iz spomeničke rente samo je kap u moru - rekla je Snješka Knežević.
- Kad Bandić pukne onda je tri dana red, a čim mu pažnja skrene sve se ponovi - kaže jedan službenik.
Ipak, zar je moguće da Grad u toj zoni ne može zaposliti jednog komunalnog redara koji bi pazio barem na nepropisno parkiranje. Ako nema čuvara reda na Gornjem gradu u najljepšem dijelu Zagreba, pitanje je o čemu onda oni uopće brinu.
Red se uvodi samo kada Bandić narediMeđu gradskim službenicima kruži priča da se prometni kaos na Gornjem gradu ranije još donekle znao srediti dok bi bio pod paskom gradonačelnika Milana Bandića.
|
- Studija bi dala tehnička rješenja, konzervatorski program i definiciju javnih prostora. Odgovorilo bi se na pitanja kakve klupe postaviti, koja je namjena svake zgrade i prostora i odredila bi se dinamika dnevnog i noćnog ritma Gornjeg grada. Obnova povijesne jezgre tako se više ne bi izvodila parcijalno. Za pohvalu je samo akcija obnove pročelja. Najvažnije je ipak da Gornji grad postane pješačka zona - kaže Marijan Hržić.
Za rijetku pohvalu na Gornjem gradu su neka obnovljena pročelja koja je najvećim dijelom financirao Grad i koja su u njegovo vlasništvo. Uređena je fasada Kulmerove palače, Gornjogradske gimnazije, Habdelićeva 4 i druge. Grad pomaže i uređenje crkava. Obnavlja se i pročelja palače Jelačić, Demetrove 3 i Habdelićeve 2. Uskoro će se novcem iz spomeničke rente urediti i osamljena kuća u Parku Grič 1 koja je dio kule gradskog bedema.
Obnovljena pročelja
|
Korana Sutlić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....