Hitno provesti reforme jer zaostajemo za drugima

Hrvatska je dobila još jedno upozorenje Europske komisije da je hitno provesti strukturne reforme kako bi se povećao potencijal rasta. Inače će Hrvatska, bez obzira na nastavak gospodarskog rasta, i dalje zaostajati za drugim usporedivim državama. To upozorenje su jučer ponovili stručnjaci EK nakon što su objavljene prognoze gospodarskog rasta u EU. Dakle, poruka je da će Hrvatska i dalje imati rast od 2,8% ove godine i 2,7% sljedeće, što je blago usporavanje. Istodobno će usporedive države, od Slovenije, Mađarske i Poljske do Rumunjske i Bugarske, znatno više rasti.

Hrvatska je dobila još jedno upozorenje Europske komisije da je hitno provesti strukturne reforme kako bi se povećao potencijal rasta. Inače će Hrvatska, bez obzira na nastavak gospodarskog rasta, i dalje zaostajati za drugim usporedivim državama. To upozorenje su jučer ponovili stručnjaci EK nakon što su objavljene prognoze gospodarskog rasta u EU. Dakle, poruka je da će Hrvatska i dalje imati rast od 2,8% ove godine i 2,7% sljedeće, što je blago usporavanje. Istodobno će usporedive države, od Slovenije, Mađarske i Poljske do Rumunjske i Bugarske, znatno više rasti.

Zašto je ovo upozoravajuće i gdje stručnjaci vide rješenje?

Iako raste, hrvatsko gospodarstvo još nije ni stiglo na razinu pretkrizne 2008. Dakle, izgubili smo više od dvije godine, a za to vrijeme je, primjerice, Rumunjska rasla više od 20 posto. Problem je u tome što je i ovaj rast više rezultat povoljnih okolnosti, nego dugoročnih strukturnih reformi. Stručnjaci rješenje vide u povećanju potencijalne stope rasta, što se postiže strukturnim reformama. A nikada nije bio povoljniji trenutak za njih.

Ima li što pozitivno u spomenutim prognozama za Hrvatsku?

Ima. Nezaposlenost i dalje pada, a raste i zaposlenost. Hrvatskoj predviđaju plus u proračunskom saldu, povećanje investicija i bolju iskorištenost sredstava iz fondova EU. Sve će to pomoći u smanjenju javnog duga. S druge strane, trebao bi se usporiti odlazak Hrvata na rad u druge države, a nedostatak radne snage trebao bi utjecati na povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada.

Kako EK gleda na reforme koje je hrvatska Vlada usvojila nedavno u Nacionalnom programu reformi?

Ocjenu o tome će EK objaviti za tri tjedna, ali može se očekivati da će ponoviti slične preporuke kao i lani jer Hrvatska nije učinila gotovo ništa u implementaciji onoga što je tada preporučila EK. Novi program reformi čini se manje ambicioznim, što može biti dobro jer je realnije da će se i primijeniti, a ne samo ostati na papiru.