PRO ET CONTRA

Ima stabilnu većinu, ali Plenković nikad nije bio usamljeniji na tronu. Upitno je s kim će na izbore

 REUTERS

Prema reakcijama Andreja Plenkovića, reklo bi se da ga se nije osobito dojmilo što su učitelji i profesori krenuli u štrajk zbog malih plaća, a da ga je još manje zabrinula prijetnja HNS-a kako će napustiti vladajuću koaliciju.

Što se učitelja i profesora tiče, premijer vjerojatno polazi od premise da obrazovanje građanima i nije toliko važno da bi se masovno solidarizirali s nastavnicima, pa smatra da mu to neće naškoditi na izborima koji su pred vratima. A kad je o HNS-u riječ, Plenković najbolje zna kako je mala vjerojatnost da će doista napustiti vladajuću koaliciju. Kada bi to ipak učinili, HDZ bi, zahvaljujući “žetončićima” Milana Bandića osigurao većinu do kraja mandata.

Ležeran stav prema štrajku koji nastoji plasirati javnosti, premijer si ipak ne može priuštiti. Za godinu dana održat će se parlamentarni izbori i ako želi da HDZ osvoji još jedan mandat, Plenković bi već sada morao imati jasnu sliku s kojim će politikama izaći pred birače, a još jasniju tko su mu potencijalni partneri.

Prema rezultaima Cro Demoskopa iz rujna (a na istom su tragu i sva ostala istraživanja) HDZ bi bio relativni pobjednik izbora, ali ga podržava samo 27 posto birača. Plenković možda može računati s rastom rejtinga u sljedećih godinu dana, kao i da će na samim izborima HDZ dobiti nekoliko postotaka više nego što im predviđaju ankete. Međutim, sigurno je da neće osvojiti toliko mandata da bi imao većinu u Saboru i da bi mogao sam formirati vlast.

Na “prirodne” koalicijske pratnere HDZ-a Plenković ne može računati, a otpali su zato što on vodi stranku. Predstavnici krajnje desnice koje je pod skute HDZ-a doveo Tomislav Karamarko - Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, Ladislav Ilčić i drugi, s Plenkovićem neće popiti ni kavu. Isto vrijedi za Most koji je, unatoč padu rejtinga, i dalje stranka koja ulazi u parlament. Moguća je neka buduća koalicija HDZ-a i Mosta, ali ne i s Plenkovićem koji je u direktnom prijenosu sjednice Vlade izbacio njihove ministre.

Preostaje HNS, no to je stranka koja se zbog pretrčavanja na HDZ-ovu stranu raskolila, a rejting im je toliko nizak da mogu opstati jedino ako ih HDZ na svojim listama ušlepa u Sabor. Isto vrijedi za HSLS, te Stranku rada i solidarnosti Milana Bandića.

U Bandićevu klubu je 11 zastupnika koji podržavaju vladajuću većinu, ali ne treba zaboraviti da je stranka zagrebačkoga gradonačelnika na izborima dobila svega jednog zastupnika, dok je preostalih deset Bandić istrgovao. No, takvo što će se teško ponoviti i nakon idućih izbora.

Stoga ne treba isključiti da Plenković razmišlja o velikoj koaliciji u koju bi nakon izbora pozvao SDP. U prilog toj tezi mogla bi se navesti koalicija HDZ-a i SDP-a u Umagu (što je do jučer u Istri bilo nezamislivo), kao i spašavanje riječkog 3. maja dok se istovremeno pulski Uljanik pušta da potone.

No, ako mu je to strategija za idući mandat, Plenković bi se mogao preračunati. Razmišljanja o velikoj koaliciji imala su rezona početkom godine kada je SDP bio na koljenima. No, stranka se konsolidirala, a samim tim joj koalicijski potencijal raste. Bude li Zoran Milanović uspješan na predsjedničkim izborima, SDP će dobiti dodatni vjetar u leđa. Plenković bi se mogao naći u problemu, i to zato što je tri godine mandata potrošio na zadovoljavanje apetita svih koji su mu trebali radi osiguravanja većine u Saboru, ali jednako tako HDZ-ovaca, branitelja, dijaspore... Sad kad su se drugi namirili, ispalo je da nema za učitelje, medicinske sestre, ni za policajce.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. prosinac 2020 03:15