Svi koji su čekali prijedlog proračuna nadajući se da će se iz njega napokon iščitati kakvu politiku vodi Vlada, a još više kakva je pozicija premijera Tihomira Oreškovića, saznali su da Vlada nema u planu ni jedu reformu, niti ima ikakvu viziju gospodarskog razvoja. Iz manjkavog dokumenta objavljenog na službenim stranicama Vlade (velik mu je nedostatak što prijedlog proračuna za 2016. uspoređuje s rebalansom onoga za 2015., a ne njegovim izvršenjem), vidljivo je da se optimizam premijera Oreškovića i ministra financija Zdravka Marića o povećanju proračunskih prihoda temelji na istim pokazateljima i njihovim interpretacijama na kojima je predsjednik SDP-a Zoran Milanović vodio predizbornu kampanju sa sloganom “Hrvatska raste”.
Uostalom, najveći dio proračuna izgleda kao da ga je pisala prošla Vlada. Svi projekti se svode na nastavak onih što su ih pripremili, ili već pustili u realizaciju, bivši ministri. Razlika je što će se u većini ministarstava izdvojiti nešto novca i formirati timovi, uredi, odjeli, ili kako će se već gdje zvati timovi koji će se baviti povlačenjem novca iz europskih fondova. Potez je za pohvalu, ali ako se na njemu bazira projekcija Vlade da će iz europskih fondova povući 9,7 milijardi kuna, što je 96,5 posto više nego lani, onda nam se ne piše dobro. Orešković još nema ni sve ministre u Vladi, ostalo je za imenovati još oko 40 pomoćnika ministara, a o upravljanju javnim poduzećima nije se ni počelo razgovarati. Dakle, ako se uzme tempo kojim se ustrojava Timov tim, proizlazi da timovi koji bi trebali usisavati sredstva iz europskih fondova teško mogu profunkcionirati prije kraja mandata.
Iz prijedloga proračuna doista bi se moglo reći da je Orešković podlegao Milanovićevoj kampanji da se uzlazni trend rasta industrijske proizvodnje, izvoza, povećane potrošnje i rasta BDP-a ne može zaustaviti, “da nema povratka na staro” pa na tome projicira pad nezaposlenosti i planira smanjenje sredstava za nezaposlene. Istini za volju, Vlada koja je tek došla i nabrzinu sklapa svoj prvi financijski dokument nije ni mogla ponuditi neku revoluciju u vođenju države, ali je s druge strane Oreškovićev tim ipak kroz proračun pokazao politička opredjeljenja. Ministar financija ističe da neće biti rezanja plaća i mirovina, ali zato zaobilazi reći da će se stezati i rezati na onima koji ionako imaju najmanje. Kada se prolazi kroz pojedine stavke Oreškovićeva proračuna, Milanović još ispada socijaldemokrat. Tako se, recimo, proračun Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja bitno povećava, ulaže se u E- dozvole i E-arhive, energetsku učinkovitost, ali se s druge strane uzima sirotinji. U proračunu Ministarstva socijalne politike i mladih je čitav niz stavki u kojima se bitno smanjuju iznosi za socijalno najsiromašnije, za socijalne pomoći i naknade, za projekt deinstitucionalizacije, manje će se izdvojiti za razvoj volonterizma i druge projekte.
S druge strane smanjuju se sredstva za razne programe za zapošljavanje, a štedi se i na prijevozu učenika u školu. Besplatne karte za autobus ili vlak imat će samo đaci čiji su roditelji socijalni slučajevi (a kriterije za socijalu tek trebamo saznati), dok će ostalima udaljenima od škole više od pet kilometara mjesečne karte biti subvencionirane sa 50 posto, umjesto dosadašnjih 75 posto.
Iz proračuna, dakle, nismo saznali ništa o reformama i formulama za spas gospodarstva, ali nam zato govori da će politika nove Vlade prije ići na ruku kapitala nego radnika i sirotinje. Na takav zaključak ukazuje i neuočljiv podatak kao što je rezanje fonda iz kojega se radnicima kojima poslodavac nije isplatio plaću omogućuje preživljavanje dok ne istjeraju pravdu na sudu. Svoje mjesto u proračunu našla je i politika nove Vlade koja postaje sve upitnija s pozicije poštivanja i provedbe prava nacionalnih manjina, kao i s pozicije slobode javne riječi. Proračunska stavka zaštite prava nacionalnih manjina manja je za dva milijuna kuna. Programi za Rome gotovo su prepolovljeni, sredstva za Zajedničko vijeće općina, Vukovar - udruge srpske nacionalne manjine su četiri puta manja, dok su sredstva za Srpsko narodno vijeće (u vodstvu je Milorad Pupovac) sa 7,5 milijuna srezana na 1,87, što znači da će teško financirati njihov list Novosti. Brutalno su srezana davanja i za mađarske udruge, talijanske i uopće projekte nacionalnih manjina. Financiranje neprofitnih medija, na što je lani otišlo 3,2 milijuna kuna, potpuno je ukinuto, ali se vraća potpora hrvatskom kulturnom društvu Napredak koje će dobiti pola milijuna kuna.