Boris Nikolajevič Jeljcin rodio se 1. veljače 1931. godine u selu Butka na Uralu, a umro u Moskvi 23. travnja 2007. godine.
1976. - Boris Jeljcin imenovan visokim partijskim dužnosnikom u sibirskoj regiji Sverdlovsk, postavši šefom jednoga od najvažnijih industrijskih područja Sovjetskog Saveza
1985. - Čelnik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov dovodi Jeljcina u Moskvu i imenuje ga šefom gradske organizacije KPSS-a (Centralni komitet Komunističke partije) a kasnije zamjenikom ministra graditeljstva
1987. listopad- Na sastanku KPSS-a kritizira spori rast ekonomskih reformi
1987. studeni - Smijenjen s čela moskovskog KPSS-a. Završava u bolnici zbog problema sa srcem
1988. 18. veljače- Jeljcin izbačen iz Politbiroa
1989. 26. ožujka- Veliki povratak na parlamentarnim izborima
1989. rujan- Novine javljaju o Jeljcinovom opijanju tijekom prvog posjeta SAD-u. Njegovu nesigurnost suradnici opravdavaju vremenskom razlikom i tabletama za spavanje
1990. svibanj - Izabran predsjednikom ruskog parlamenta, čime postaje i predsjednik Rusije. Napušta Komunističku partiju
1991. lipanj- Pobjeđuje na prvim demokratskim predsjedničkim izborima u Rusiji
1991. 18. kolovoza - Ortodoksni komunisti izvršavaju državni udar protiv Gorbačova. Jeljcin se na oklopnom transporteru obraća prosvjednicima i poziva na utemeljenje samostalne Rusije
1991.Pokušaj državnog udara nije uspio. Jeljcin se izdvaja kao najsnažniji i najpopularniji političar
1991. 8. prosinca- Jeljcin sa čelnicima Bjelorusije i Ukrajine proglašava raspad Sovjetskog Saveza
1991. 25. prosinca- Gorbačov daje ostavku.
1992. siječanj - Poskupljujući cijene većine proizvoda Jeljcin se oprašta od Komunističke ere
1993. 3. listopada - Jeljcin proglašava izvanredno stanje u Moskvi nakon što pristaše ortodoksnih komunista zauzmu vladine zgrade
1993. 12. prosinca- Usvojen novi ustav koji Jeljcinu daje široke ovlasti, jamči privatno vlasništvo, slobodno poduzetništvo i individualna prava
1994. 11. prosinca - Jeljcin šalje vojsku u Čečeniju kako bi ugušio borbu za nezavisnost
1995. 11. lipnja - U bolnici zbog bolesti srca. Raspisuje parlamentarne izbore za prosinac 1995.
1995. listopad - Ponovno u bolnici zbog problema sa srcem
1996. 3. lipnja- Pobjeda na izborima i novi predsjednički mandat unatoč tomu što se nije pojavljivao u medijima tjedan dana pred izbore. Njegovi suradnici odsutnost opravdali upaljenim grlom iako se kasnije saznalo da su u pitanju bili problemi sa srcem
1996. 5. rujna- Jeljcin objavljuje da će se podvrgnuti operaciji srca, okončavši šutnju u javnosti o svom zdravstvenom stanju. Javnost dvoji o njegovoj sposobnosti da vodi zemlju
1996. 5. studenoga - Podvrgava se operaciji srca tijekom koje privremeno prenosi ovlasti na premijera Viktora Černomirdina
1997. 8. siječnja - Jeljcin u bolnici zbog upale pluća, nekoliko tjedana ne može obnašati vlast
1998. 23. ožujka- Jeljcin raspušta vladu i premijerom imenuje tehnokrata Sergeja Kirijenka
1998. 23. kolovoza- Jeljcin smjenjuje Kirijenka zbog gomilanja dugova i devalvacije nacionalne valute. Dolazi do ekonomske krize, na čelo vlade ponovno dolazi Černomirdin
1998. 10. rujna- Nakon što parlament dva puta odbaci Černomirdinovu vladu, Jeljcin imenuje premijerom ministra vanjskih poslova Jevgenija Primakova
1998. 27. listopada - Jeljcin otkazuje ili skraćuje trajanje nekoliko službenih putovanja u inozemstvo. U priopćenju se navodi da se oporavlja se od iscrpljenosti i visokog krvnog pritiska
1999. 18. veljače - Parlamentarni odbor najavljuje opoziv protiv Jeljcina
1999. 12. svibnja- Dan prije saslušanja u parlamentu Jeljcin otpušta Primakova i novim premijerom imenuje ministra unutarnjih poslova Sergeja Stepašina
1999. 9. kolovoza - Smjenjuje Stepašina i imenuje Vladimira Putina, šefa Federalne službe sigurnosti. Objavljuje da za svog nasljednika želi upravo Putina
1999. 30. rujna- Rusija šalje vojsku u Čečeniju, započevši drugi rat protiv te republike
1999. 31. prosinca-Daje ostavku i traži oproštaj za svoje pokreške. Putin je proglašen privremenim predsjednikom, a kasnije i pobjeđuje na izborima
2000. 8. prosinca- U dnevnom listu Komsomolskaya Pravda Jeljcin kritizira Putina zbog vraćanja stare sovjetske himne, koje se odrekao 1991
2001. 30. siječnja- Jeljcin u bolnici zbog virusne infekcije
2004. 16. rujna- Jeljcin kritizira Putina zbog ukidanja odredbi o izravnom izboru guvernera nakon krvavog masakra u Beslanu
2005. 7. rujna- Jeljcinu je operiran kuk nakon što je slomio nogu na odmoru u Sardiniji
2006. 30. siječnja- U rijetkom intervjuu za tjednik Itogi Jeljcin brani svoj izbor Putina za nasljednika, rekavši da bi se Rusija raspala bez 'čvrste ruke'
A. Vladić
1976. - Boris Jeljcin imenovan visokim partijskim dužnosnikom u sibirskoj regiji Sverdlovsk, postavši šefom jednoga od najvažnijih industrijskih područja Sovjetskog Saveza
1985. - Čelnik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov dovodi Jeljcina u Moskvu i imenuje ga šefom gradske organizacije KPSS-a (Centralni komitet Komunističke partije) a kasnije zamjenikom ministra graditeljstva
1987. listopad- Na sastanku KPSS-a kritizira spori rast ekonomskih reformi
1987. studeni - Smijenjen s čela moskovskog KPSS-a. Završava u bolnici zbog problema sa srcem
1988. 18. veljače- Jeljcin izbačen iz Politbiroa
1989. 26. ožujka- Veliki povratak na parlamentarnim izborima
1989. rujan- Novine javljaju o Jeljcinovom opijanju tijekom prvog posjeta SAD-u. Njegovu nesigurnost suradnici opravdavaju vremenskom razlikom i tabletama za spavanje
1990. svibanj - Izabran predsjednikom ruskog parlamenta, čime postaje i predsjednik Rusije. Napušta Komunističku partiju
1991. lipanj- Pobjeđuje na prvim demokratskim predsjedničkim izborima u Rusiji
1991. 18. kolovoza - Ortodoksni komunisti izvršavaju državni udar protiv Gorbačova. Jeljcin se na oklopnom transporteru obraća prosvjednicima i poziva na utemeljenje samostalne Rusije
1991.Pokušaj državnog udara nije uspio. Jeljcin se izdvaja kao najsnažniji i najpopularniji političar
1991. 8. prosinca- Jeljcin sa čelnicima Bjelorusije i Ukrajine proglašava raspad Sovjetskog Saveza
1991. 25. prosinca- Gorbačov daje ostavku.
1992. siječanj - Poskupljujući cijene većine proizvoda Jeljcin se oprašta od Komunističke ere
1993. 3. listopada - Jeljcin proglašava izvanredno stanje u Moskvi nakon što pristaše ortodoksnih komunista zauzmu vladine zgrade
1993. 12. prosinca- Usvojen novi ustav koji Jeljcinu daje široke ovlasti, jamči privatno vlasništvo, slobodno poduzetništvo i individualna prava
1994. 11. prosinca - Jeljcin šalje vojsku u Čečeniju kako bi ugušio borbu za nezavisnost
1995. 11. lipnja - U bolnici zbog bolesti srca. Raspisuje parlamentarne izbore za prosinac 1995.
1995. listopad - Ponovno u bolnici zbog problema sa srcem
1996. 3. lipnja- Pobjeda na izborima i novi predsjednički mandat unatoč tomu što se nije pojavljivao u medijima tjedan dana pred izbore. Njegovi suradnici odsutnost opravdali upaljenim grlom iako se kasnije saznalo da su u pitanju bili problemi sa srcem
1996. 5. rujna- Jeljcin objavljuje da će se podvrgnuti operaciji srca, okončavši šutnju u javnosti o svom zdravstvenom stanju. Javnost dvoji o njegovoj sposobnosti da vodi zemlju
1996. 5. studenoga - Podvrgava se operaciji srca tijekom koje privremeno prenosi ovlasti na premijera Viktora Černomirdina
1997. 8. siječnja - Jeljcin u bolnici zbog upale pluća, nekoliko tjedana ne može obnašati vlast
1998. 23. ožujka- Jeljcin raspušta vladu i premijerom imenuje tehnokrata Sergeja Kirijenka
1998. 23. kolovoza- Jeljcin smjenjuje Kirijenka zbog gomilanja dugova i devalvacije nacionalne valute. Dolazi do ekonomske krize, na čelo vlade ponovno dolazi Černomirdin
1998. 10. rujna- Nakon što parlament dva puta odbaci Černomirdinovu vladu, Jeljcin imenuje premijerom ministra vanjskih poslova Jevgenija Primakova
1998. 27. listopada - Jeljcin otkazuje ili skraćuje trajanje nekoliko službenih putovanja u inozemstvo. U priopćenju se navodi da se oporavlja se od iscrpljenosti i visokog krvnog pritiska
1999. 18. veljače - Parlamentarni odbor najavljuje opoziv protiv Jeljcina
1999. 12. svibnja- Dan prije saslušanja u parlamentu Jeljcin otpušta Primakova i novim premijerom imenuje ministra unutarnjih poslova Sergeja Stepašina
1999. 9. kolovoza - Smjenjuje Stepašina i imenuje Vladimira Putina, šefa Federalne službe sigurnosti. Objavljuje da za svog nasljednika želi upravo Putina
1999. 30. rujna- Rusija šalje vojsku u Čečeniju, započevši drugi rat protiv te republike
1999. 31. prosinca-Daje ostavku i traži oproštaj za svoje pokreške. Putin je proglašen privremenim predsjednikom, a kasnije i pobjeđuje na izborima
2000. 8. prosinca- U dnevnom listu Komsomolskaya Pravda Jeljcin kritizira Putina zbog vraćanja stare sovjetske himne, koje se odrekao 1991
2001. 30. siječnja- Jeljcin u bolnici zbog virusne infekcije
2004. 16. rujna- Jeljcin kritizira Putina zbog ukidanja odredbi o izravnom izboru guvernera nakon krvavog masakra u Beslanu
2005. 7. rujna- Jeljcinu je operiran kuk nakon što je slomio nogu na odmoru u Sardiniji
2006. 30. siječnja- U rijetkom intervjuu za tjednik Itogi Jeljcin brani svoj izbor Putina za nasljednika, rekavši da bi se Rusija raspala bez 'čvrste ruke'
A. Vladić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....