Premijer Andrej Plenković je za posjeta Kijevu 22. studenoga izjavio da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije i da je njihov teritorijalni integritet narušen silom, stoga hrvatska iskustva iz reintegracije Podunavlja devedesetih godina mogu biti korisna Ukrajini. Reagirao je Anvar Azimov, ruski veleposlanik, koji je izjavio da je duboko zabrinut za budućnost hrvatsko-ruskih odnosa i da nije normalno da Hrvatska više od godine nema veleposlanika u Moskvi. Sada je u polemiku ušla i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je u intervjuu za DefenceNews izjavila da je "NATO prije svega obrambeni savez, koji ne želi ni destabilizaciju ni okupaciju u ijednoj zemlji koja bi bila prijetnja Rusiji", ali i dodala da je Rusija prilično uključena u hibridno ratovanje te postoje snažne veze između Milorada Dodika i Rusije, što destabilizira BiH.
Jesu li u Rusiji iznenađeni stavovima hrvatskog premijera i predsjednice?
Ma kakvi. Još prilikom Kolindine pobjede nad Ivom Josipovićem, ruski konzervativni portal Vljzgad objavio je što misli o budućnosti rusko-hrvatskih odnosa: "Prvo su se počeli radovati u Kijevu, izravno povezujući njezinu pobjedu na predsjedničkim izborima s događajima u vlastitoj državi. Govori se da je Grabar-Kitarović reakcionar i pristaša NATO-ove politike." Znači prije skoro dvije godine moglo se pretpostaviti što se sprema.
Može li Rusija izazvati probleme Hrvatskoj?
Manje na području ekonomije jer postoje ugovori o kupnji ruskih energenata i oni se neće razvrgnuti, a sve dosadašnje hrvatske vlade jako su pazile da Rusi ne kupuju ovdašnje strateške tvrtke. Što je bilo pametno. No, tek treba vidjeti u kojoj mjeri će se Rusija uspjeti infiltrirati na zapadnom Balkanu. Igra je daleko od kraja, Srbija ucjenjuje EU vezama s Moskvom, Republika Srpska je ozbiljan izazivač nereda, a u Moskvi su nedavno pripremili likvidaciju Mila Đukanovića da zaustave ulazak Crne Gore u NATO. Sve to događa se na granicama Hrvatske i ne smije se ignorirati.