IZA KULISA

KAKO RIJEŠITI PROBLEM POVLAŠTENIH MIROVINA? Postoji samo jedna pravedna solucija, a to je ukinuti penzije koje se temelje na 'posebnim zaslugama'

Ilustracija
 Profimedia, Alamy

Citat: “Povlaštene mirovine vrlo su šarolika skupina koju se ne može svoditi pod zajednički nazivnik”. Ta teza koju slušamo desetljećima, mogli smo je pročitati i jučer u Jutarnjem, duboko je pogrešna.

Zajednički nazivnik postoji - te su mirovine povlaštene. Još im je nešto zajedničko: novac za te mirovine isplaćuje se iz blagajne mirovinskog sustava, točnije iz prvog stupa tog sustava koji se temelji na generacijskoj solidarnosti. Upravo to je dvostruki problem.

Hrvatskom mirovinskom sustavu za isplatu mirovina iz sustava generacijske solidarnosti (u koji je uključena i masa novca potrebna za isplatu povlaštenih mirovina) svake godine nedostaje 17 milijardi kuna. Toliko država, zato da nijedan umirovljenik ne bi ostao bez mirovine, u mirovinski fond iz godine u godinu ulijeva iz proračuna.

U stvaranju tog minusa tako sudjeluju jednako redovne mirovine i one koje su, po različitim kriterijima za svaku od 17 kategorija, označene kao povlaštene. Ne treba biti matematički genij da se zaključi kako takva financijska računica nije održiva. Loša politika prepoznaje se i po tome što često prkosi jednostavnoj matematici.

Je li rješenje u strogom odvajanju povlaštenih mirovina u posebni proračunski fond, što Hrvatskoj preporučuju i Bruxelles i međunarodne financijske institucije? Nije. Moglo bi biti da i u državnom mirovinskom fondu i u proračunu ima dovoljno novca za takvu raspodjelu.

S obzirom na to da novca nema, da su u minusu i državni mirovinski fond i sama država, takva podjela bila bi fiktivna, jedino što bi sustav bio transparentniji. Novac bi i nakon toga stizao iz proračuna koji se solidarno puni novcem svih poreznih obveznika.

Jedino pravedno rješenje jest ukidanje svih povlaštenih mirovina koje se temelje na “posebnim zaslugama”. Zadržati treba samo povlastice kojima se krati obavezni radni vijek zaposlenih čiji je rad vezan uz povećani zdravstveni rizik, ako se ne mogu stvoriti uvjeti da se zaposlenima na takvim poslovima o trošku države ili poslodavca, ovisno o tome je li riječ o poslu u javnom ili privatnom sektoru, osigura transfer na zdravstveno neutralna radna mjesta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 09:50