Think tank je po definiciji neprofitna institucija utemeljena s ciljem istraživanja i promicanja određenih sustava vrijednosti. To mogu biti javne politike i političke strategije, ali beskrajno širok spektar tema od ekonomije do kulture i svjetonazorskih pitanja. Što je društvo razvijenije, neovisnih think tankova je više i oni su utjecajniji. Utjecaj američkih, britanskih ili njemačkih think tankova često široko prelazi nacionalne granice država u kojima su osnovani.
Centar za idejno-politički rad Saveza komunista Hrvatske (CIP) bio je jedan od prvih think tankova za javne politike u Hrvatskoj, što možda objašnjava hladan odnos dijela poratnih vladajućih garnitura prema think tankovima uopće. CIP, naravno, nije bio politički neovisan, ali unatoč partijskoj superviziji nije bio nesklon idejnim izletima u nepoznato. Ipak, umro je zajedno s bivšom državom.
Nakon osamostaljenja Hrvatske i think tankovi su pratili njene prve, politički i svjetonazorski šepave korake. Institut Otvoreno društvo Georgea Sorosa okupio je zagovornike liberalno lijevog svjetonazorskog i političkog područja i brzo je postao trnom u oku nacionalno obojene, na pluralizam ideja nenavikle desnice. S druge strane, kontroverzni Adriatic Institut za javne politike riječkog para Srdoč-Samy, čvrsto povezan uz američke ultrakonzervativne, ali utjecajne think tankove Heritage Foundation i Cato Institute, hranio je idejama one kojima nije bila prihvatljiva Soroseva idejna podloga.
Adriatic Institute imao je dobar start s prvim, snažnim, krugom prokazivanja političke korupcije, regulatorne i porezne zagušenosti Hrvatske, ali se kasnije kompromitirao povezivanjem s krugom Pinochetovih “reformista”, kao i njegovanjem kontakata s europskom parlamentarnom ultradesnicom okupljenom oko inicijatora Brexita Nigela Faragea. Pokopala ih je nerealna i politički promašena kandidatura osnivačice Nataše Srdoč za hrvatsku predsjednicu u kampanji protiv Ive Josipovića.
Zagrebački Centar za javne politike i ekonomske analize vrlo aktivnog politologa Danijela Hinšta danas u Hrvatskoj zagovara liberalnu misao Friedricha Hayeka, a povezani su s američkim liberalnim Atlas Networkom. U Hrvatskoj su jake i utjecajne dvije njemačke zaklade, obje globalnog dosega, povezane s njemačkim strankama lijevog i desnog centra - Friedrich Ebert (SPD) i Konrad Adenauer (CDU).