KOMENTAR

Lažni profesori upotpunjuju sliku školstva u Hrvatskoj

Iako nakon završetka kontrole ne treba očekivati veći broj profesora lažnjaka, ostaje činjenica da u našem školstvu odrasli mogu varati puno gorom metodom od učenika
 Duje Klarić / CROPIX

Lažne diplome jedan su od pokazatelja kako funkcionira školstvo. Sada je i dokazano, pronalaskom 13 lažnih učitelja i nastavnika, ulaz u ovaj sustav imaju varalice. Iako ih je u ukupnoj masi zaposlenih neznatan postotak i po završetku sustavne kontrole ne treba očekivati njihov masovniji broj, ostaje činjenica da u našem školstvu odrasli mogu varati puno gorom metodom od učenika za koje su propisane pedagoške kazne. U jednom od slučajeva, profesorica je 24 godine paralelno radila u dvije srednje škole u Zagrebačkoj županiji.

U jednoj od tih škola s više od 800 učenika, predavala je više predmeta ekonomske struke zahvaljujući krivotvorenoj diplomi Ekonomskog fakulteta koju četvrt stoljeća nitko nije provjerio. Lažna profesorica ujedno je bila i lažna razrednica, povjerene su joj na brigu generacije učenika. U drugome slučaju profesor je bio mentor učenicima na natjecanjima. Postizali su, kažu, sjajne rezultate. U trećemu, nastavnik s krivotvorenom diplomom dobitnik je nagrade Ponos Hrvatske. Ono što, dakle, povezuje sve otkrivene jest da u svojoj karijeri nisu imali mrlju.

Njihovi poslodavci, ravnatelji, naprosto su osupnuti činjenicom da baš taj djelatnik ili djelatnica ima krivotvoreni inicijalni dokument jer uvijek je odavao ili odavala dojam da iznimno profesionalno radi svoj posao, dobro vlada materijom, što je potvrdio i službeni savjetnik prilikom nadzora, a učenici ih vole i cijene. Što to govori o školstvu? Je li za kvalitetnog predavača, dobrog pedagoga i marljivog prosvjetnog entuzijasta uistinu potrebna fakultetska diploma? Trinaest njih dokazalo je da nije. Doduše, u dijelu zabilježenih slučajeva riječ je o osobama koje su upisale studij, ali ga nisu završile. Dio onih koji nikada nisu upisali studij daju do znanja da su bili sami svoji majstori. Zahvaljujući toj majstorskoj vještini, uspjeli su biti uzorni prosvjetni djelatnici, zarađivati plaću u školi i prikupljati staž.

Kako im je uspjelo, ili bolje, kako sustavu nije uspjelo otkriti ih? Razlog tomu je u intertnosti: školi hitno treba profesor, na natječaj se odabire kandidat koji donosi original svjedodžbe Filozofskog fakulteta, a ravnatelj ne vidi razloga da bi sumnjao do mjere da dokument prebaci na fakultet na provjeru vjerodostojnosti. Uz to, ravnatelju to i nije obveza. Na dokumentu vidi pečat i potpis, pa čemu sumnja. Vjerojatno bi svatko popio takav tijek priče, da ne postoji još jedna poveznica u svim slučajevima: iz aviona je vidljivo, tvrde poslije na fakultetima gdje se provjerila vjerodostojnost dokumenta, da je papir nevješto falsificiran.

U više je slučajeva potvrđeno kako krivotvorena diploma ima “čudno” smještenu oznaku fakulteta i Sveučilišta, font je drukčiji od onog kakvog uobičajeno koristi fakultet, pa i kako potpis dekana ne odgovara potpisu ijednog čelnika. Dakle, neupitno je da dio odgovornosti u slučaju zapošljavanja osoba s lažnom kvalifikacijom snose i ravnatelji, bez obzira na to koliko tvrdili da nije na njima da važu razlike u fontu i pečatu. Nelagoda koju osjećaju kada ih se priupita o slučaju seže do mjere da je jedna od prvih reakcija: - Osoba je zaposlena prije mog mandata. Slično reagiraju i na fakultetima, opisujući do koje su mjere uvjereni da falsifikat nije izrađen pod njihovim krovom, već negdje na livadi.

Trinaest dosadašnjih slučajeva lažnih učitelja otvara i pitanje moralne odgovornosti - treba li im biti priznat staž. S jedne strane, oni nisu ne radili ništa, radili su kao i svi ostali, u skladu s danim zaduženjima. S druge strane oni su varalice, koji su svoju plaću i staž dobivali na temelju lažnog predstavljanja. Prema tumačenju Ministarstva obrazovanja, za pitanje staža odgovorno je Ministarstvo rada, koje se još nije oglasilo po pitanju postoje li osnove za oduzimanje staža ostvarenog na temelju lažne kvalifikacije. Pritom nitko ne dovodi u pitanje ni ocjene koje su zaključili pedagoški nestručnjaci, “jer mogućnost preispitivanja nije propisana zakonom”, a i kako bi to uopće bilo moguće u slučaju lažne nastavnice s 24 ili lažnog nastavnika sa 17 godina rada u školi odrađenih s pustim generacijama učenika?

I Vrhovni se sud složio, otkaz na temelju lažne kvalifikacije potpuno je ispravno rješenje. DORH prikuplja prijave, slučajevi se procesuiraju, po uhodanom postupku koji, naravno, može rezultirati protupotezom. Barem je jedan uhvaćeni s prstima u lažnoj tinti najavio tužbu protiv škole. Jer, tvrdi, njegova diploma nije lažna i to će dokazati na sudu. Na kojem će se pojaviti njegov bivši poslodavac koji mu je uručio izvanredni otkaz zbog lažnog dokumenta i posvjedočiti: - Lagao bih da kažem da kolega nije bio dobar učitelj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 02:02