ZAGREB - Suđenje austrijskom monstrumu Josefu Fritzlu. Optužbe stravične, ali činjenice su nepobitne: više od 20 godina držao je kćer zatočenu u podrumu, tisuće je puta silovao, odbio je pomoći smrtno bolesnom djetetu, jednom od sedmero koliko mu ih je kćer rodila u zatočeništvu. Sve je priznao. Presuda je donesena - za samo četiri dana.
U Hrvatskoj se mnogi predmeti razvlače po sudovima još od 90-ih. “Osuđen je za zločin iz 1992.”; “oslobođen je nakon 14 godina procesa”, to su vijesti koje stignu sa suda svakih nekoliko mjeseci. Pravomoćne odluke za neke zločine iz 90-ih još se čekaju.
Je li naše pravosuđe miljama daleko od austrijskog, europskog? Je li tako ekspeditivno vođenje postupka moguće u Hrvatskoj? Sudac Županijskog suda u Karlovcu Ante Ujević dokazao je da je moguće - ako se sudac dobro pripremi za proces.
Dobra priprema suca
U samo tri dana osudio je Srećka Uzelca na 14 godina zatvora za ubojstvo župnika iz Generalskog Stola Josipa Rafaja.
Na našim se sudovima provode brojna vještačenja, pa dopune i istrage
- Spis lomim dok ga ne slomim! - kaže Uzelac objašnjavajući svoj model suđenja. - Spise rješavam prema starosti i hitnosti. Nikad raspravu ne zakazujem kada nisam u cijelosti pripremljen za nju. Priprema suca najbitniji je dio, koji jamči uspješno okončanje postupka i zatvaranje spisa.
Niti ostali ubojice i drugi prijestupnici koji su pred lice pravde stali u njegovoj sobi na drugom katu Županijskog suda u Karlovcu nisu dugo čekali da im odreže kazne. Mate Pivić, ubojica stočara u Slunju, dobio je 25 godina, ubojica majke Bernard Acketa 12 godina, Zdenko Mrzljak koji je na policajce bacio bombu 10 godina. Sve u nekoliko dana.
I za brzo okončanje slučaja Fritzl najvažnija je bila - dobra priprema suca. S pravnog aspekta proces je bio vrlo jednostavan. Nije bilo desetine ili stotine mogućih svjedoka. Sve se svelo na žrtvino svjedočenje u istrazi koje je kao 11-satni videozapis pušteno na suđenju. Osim toga i Frizlovih kratkih očitovanja još je bilo važno psihijatrijsko vještačenje, koje je provedeno u ranijem tijeku postupka, a na suđenju je samo prezentiran psihijatrijski nalaz. Sve drugo istražitelji su u fazi prije podizanja optužnice očito dobro pripremili jer nitko, pa ni Fritzlov branitelj, nije imao nikakvih dodatnih zahtjeva ni prigovora. Osuđujuća presuda k tome je još postala i pravomoćna jer ju je Fritzl odmah prihvatio.
‘Nisu ništa brži od nas’
- Ništa oni nisu brži od nas! Suđenje Fritzlu ni kod nas ne bi dulje trajalo - poručio je Ivan Veršić, predsjednik Županijskog suda u Sisku. Fritzl je, tumači sudac Veršić, u pritvoru bio godinu dana, u to vrijeme obavljena je istraga i sva vještačenja. Na Županijskom sudu u Sisku neki jednako teški slučajevi okončani su i u kraćem roku: suđenje Srđanu Mlađanu, Vlastimiru Kihaliću i Ljubomiru Zoriću Grančici.
I na sudovima u Zagrebu, Splitu i drugim gradovima nije više rijetkost da se prvostupanjski postupak, do donošenja nepravomoćne presude, okonča unutar nekoliko raspravnih dana. Ubojstvo 15. rujna 2008., početak suđenja 14. siječnja 2009., a već u nastavku, 4. veljače, donesena je osuđujuća presuda.
Slučaj Mali maestro Nakon razvučene istrage i odgađanja zakazivanja početka suđenja, kada je postupak krenuo pred novim vijećem, sve je završeno za desetak radnih dana. A ispitano je desetak svjedoka, slušale su se snimke tajnih mjera, naširoko su se iznosile obrane. Presuda je u međuvremenu i napisana.
Više desetaka predmeta
Ono što je oduljilo proces je to što predsjednik vijeća nije zakazivao raspravu dan za danom pa je suđenje zapravo trajalo dva mjeseca. Za to vrijeme, s obzirom na to da kao i većina kolega ima po više desetaka predmeta, predsjednik vijeća morao je suditi i u drugim predmetima. Njegovi kolege u Austriji ili Njemačkoj ipak su u drugačijoj situaciji. Njemački sudac koji je vodio suđenje protiv Krunoslava Pratesa zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj mogao se u potpunosti posvetiti tom postupku jer u to vrijeme nije imao drugih predmeta. Dobio je novi predmet tek kada je donio presudu. “Fritzlova” sutkinja Andrea Humer možda u svojoj referadi ima i druge predmete, međutim to su u pravilu jedan ili dva slučaja kojima se istodobno bavi. Stoga i mogu unaprijed procijeniti i odrediti sve termine.
Suci u europskim zemljama uglavnom ne nailaze na još jedan problem koji kod nas nije nikakva rijetkost. To je loše pripremljen dokazni materijal. Na našim se sudovima provode nebrojena vještačenja, dopune vještačenja, a ponekad su suci primorani na glavnoj raspravi provoditi istragu. U tome se ističe slučaj krvavih pljački Fine i Zabe.
Pljačkaši Fine još bez kazne
Suđenje se u tom postupku uistinu razvuklo do krajnjih granica, ubrzo će biti tri godine kako su optuženici uhićeni, a presuda se još ne nazire. Ali novinari koji prate taj slučaj složit će se u ocjeni da je sud, kako bi donio koliko-toliko valjanu presudu, morao raditi posao i policije i tužiteljstva, jer je pribavljeni dokazni materijal bio i nepotpun i nedorečen.
Ni sudovi europskih zemalja ne rješavaju svoje predmete uvijek u nekoliko dana ili tjedana. Najbolji primjer jest slučaj generala Vladimira Zagorca koji je izručen tek nakon jednogodišnje procedure. Surađivali M. Pušić i M. Piškor/EPEHA
- od suđenja ne radim cirkus i ne razvlačim u nedogled
- spise rješavam prema starosti i hitnosti
- nikad raspravu ne zakazujem kada nisam u cijelosti pripremljen za nju
- priprema suca najbitniji je dio, koji jamči uspješno okončanje postupka i zatvaranje spisa
- rasprave odgađa samo u slučaju krajnje nužde, teške bolesti svjedoka ili vještaka, ali i to samo u slučaju ako su njihovi iskazi presudni za postupak
- tijekom dokaznih postupaka prihvaća vrlo mali broj dokaznih prijedloga obrane okrivljenika, kako se slučaj ne bi “razvodnio”,
- kod davanja iskaza često prekida svjedoke i okrivljenike kada se ne dotiču srži teme
- Sudsko vijeće kojim predsjeda o prijedlozima obrane raspravlja na pauzama od 10 ili 15 minuta
presuda se donosi sat ili dva nakon što su izrečene završne riječi na kraju dokaznog postupka
Željko Petrušić
U Hrvatskoj se mnogi predmeti razvlače po sudovima još od 90-ih. “Osuđen je za zločin iz 1992.”; “oslobođen je nakon 14 godina procesa”, to su vijesti koje stignu sa suda svakih nekoliko mjeseci. Pravomoćne odluke za neke zločine iz 90-ih još se čekaju.
Je li naše pravosuđe miljama daleko od austrijskog, europskog? Je li tako ekspeditivno vođenje postupka moguće u Hrvatskoj? Sudac Županijskog suda u Karlovcu Ante Ujević dokazao je da je moguće - ako se sudac dobro pripremi za proces.
Dobra priprema suca
U samo tri dana osudio je Srećka Uzelca na 14 godina zatvora za ubojstvo župnika iz Generalskog Stola Josipa Rafaja.
Na našim se sudovima provode brojna vještačenja, pa dopune i istrage
|
Loši dokazi:
|
Niti ostali ubojice i drugi prijestupnici koji su pred lice pravde stali u njegovoj sobi na drugom katu Županijskog suda u Karlovcu nisu dugo čekali da im odreže kazne. Mate Pivić, ubojica stočara u Slunju, dobio je 25 godina, ubojica majke Bernard Acketa 12 godina, Zdenko Mrzljak koji je na policajce bacio bombu 10 godina. Sve u nekoliko dana.
I za brzo okončanje slučaja Fritzl najvažnija je bila - dobra priprema suca. S pravnog aspekta proces je bio vrlo jednostavan. Nije bilo desetine ili stotine mogućih svjedoka. Sve se svelo na žrtvino svjedočenje u istrazi koje je kao 11-satni videozapis pušteno na suđenju. Osim toga i Frizlovih kratkih očitovanja još je bilo važno psihijatrijsko vještačenje, koje je provedeno u ranijem tijeku postupka, a na suđenju je samo prezentiran psihijatrijski nalaz. Sve drugo istražitelji su u fazi prije podizanja optužnice očito dobro pripremili jer nitko, pa ni Fritzlov branitelj, nije imao nikakvih dodatnih zahtjeva ni prigovora. Osuđujuća presuda k tome je još postala i pravomoćna jer ju je Fritzl odmah prihvatio.
‘Nisu ništa brži od nas’
- Ništa oni nisu brži od nas! Suđenje Fritzlu ni kod nas ne bi dulje trajalo - poručio je Ivan Veršić, predsjednik Županijskog suda u Sisku. Fritzl je, tumači sudac Veršić, u pritvoru bio godinu dana, u to vrijeme obavljena je istraga i sva vještačenja. Na Županijskom sudu u Sisku neki jednako teški slučajevi okončani su i u kraćem roku: suđenje Srđanu Mlađanu, Vlastimiru Kihaliću i Ljubomiru Zoriću Grančici.
I na sudovima u Zagrebu, Splitu i drugim gradovima nije više rijetkost da se prvostupanjski postupak, do donošenja nepravomoćne presude, okonča unutar nekoliko raspravnih dana. Ubojstvo 15. rujna 2008., početak suđenja 14. siječnja 2009., a već u nastavku, 4. veljače, donesena je osuđujuća presuda.
Slučaj Mali maestro Nakon razvučene istrage i odgađanja zakazivanja početka suđenja, kada je postupak krenuo pred novim vijećem, sve je završeno za desetak radnih dana. A ispitano je desetak svjedoka, slušale su se snimke tajnih mjera, naširoko su se iznosile obrane. Presuda je u međuvremenu i napisana.
Više desetaka predmeta
Ono što je oduljilo proces je to što predsjednik vijeća nije zakazivao raspravu dan za danom pa je suđenje zapravo trajalo dva mjeseca. Za to vrijeme, s obzirom na to da kao i većina kolega ima po više desetaka predmeta, predsjednik vijeća morao je suditi i u drugim predmetima. Njegovi kolege u Austriji ili Njemačkoj ipak su u drugačijoj situaciji. Njemački sudac koji je vodio suđenje protiv Krunoslava Pratesa zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj mogao se u potpunosti posvetiti tom postupku jer u to vrijeme nije imao drugih predmeta. Dobio je novi predmet tek kada je donio presudu. “Fritzlova” sutkinja Andrea Humer možda u svojoj referadi ima i druge predmete, međutim to su u pravilu jedan ili dva slučaja kojima se istodobno bavi. Stoga i mogu unaprijed procijeniti i odrediti sve termine.
Suci u europskim zemljama uglavnom ne nailaze na još jedan problem koji kod nas nije nikakva rijetkost. To je loše pripremljen dokazni materijal. Na našim se sudovima provode nebrojena vještačenja, dopune vještačenja, a ponekad su suci primorani na glavnoj raspravi provoditi istragu. U tome se ističe slučaj krvavih pljački Fine i Zabe.
Pljačkaši Fine još bez kazne
Suđenje se u tom postupku uistinu razvuklo do krajnjih granica, ubrzo će biti tri godine kako su optuženici uhićeni, a presuda se još ne nazire. Ali novinari koji prate taj slučaj složit će se u ocjeni da je sud, kako bi donio koliko-toliko valjanu presudu, morao raditi posao i policije i tužiteljstva, jer je pribavljeni dokazni materijal bio i nepotpun i nedorečen.
Ni sudovi europskih zemalja ne rješavaju svoje predmete uvijek u nekoliko dana ili tjedana. Najbolji primjer jest slučaj generala Vladimira Zagorca koji je izručen tek nakon jednogodišnje procedure. Surađivali M. Pušić i M. Piškor/EPEHA
- od suđenja ne radim cirkus i ne razvlačim u nedogled
- spise rješavam prema starosti i hitnosti
- nikad raspravu ne zakazujem kada nisam u cijelosti pripremljen za nju
- priprema suca najbitniji je dio, koji jamči uspješno okončanje postupka i zatvaranje spisa
- rasprave odgađa samo u slučaju krajnje nužde, teške bolesti svjedoka ili vještaka, ali i to samo u slučaju ako su njihovi iskazi presudni za postupak
- tijekom dokaznih postupaka prihvaća vrlo mali broj dokaznih prijedloga obrane okrivljenika, kako se slučaj ne bi “razvodnio”,
- kod davanja iskaza često prekida svjedoke i okrivljenike kada se ne dotiču srži teme
- Sudsko vijeće kojim predsjeda o prijedlozima obrane raspravlja na pauzama od 10 ili 15 minuta
presuda se donosi sat ili dva nakon što su izrečene završne riječi na kraju dokaznog postupka
|
‘Od suđenja ne radim cirkus’
|
Željko Petrušić