StoryEditor
KOJI JE PRAVI SMJER

NAŠIH 11 SAVJETA NOVOM ŠEFU DRŽAVE Vodeći hrvatski intelektualci iznose svoje prijedloge budućem stanovniku predsjedničkog ureda

 
Žarko Puhovski, Ivo Goldstein, Dubravka Šimonović, Emil Tedeschi, Rajko Grlić, Mato Palić, Seid Serdarević, Dragan Bagić, Snježana Prijić Samardžija, Josip Glaurdić i Goran Selanec
 Bruno Konjević/Neja Markičević/Blaz Samec Delo/Damjan Tadić/Goran Mehkek/Damir Krajač/Tea Cimaš/Tomislav Krišto / CROPIX

Kako se treba ponašati osoba koju će hrvatski građani izabrati na položaj predsjednika/ce? Koje su teme kojima se treba baviti, zaslužuje li veće ovlasti i možemo li išta očekivati od osobe koja bude izabrana?

Ovo su neke od tema kojima se bave vodeći hrvatski intelektualci koje smo zamolili da iznesu savjete i prijedloge budućem stanovniku predsjedničkog ureda. Gotovo svi imaju isti savjet: neka štiti vrijednosti koje su zapisane u Ustavu, a u svakodnevnom djelovanju pokuša ostati iznad međustranačkih podjela. Ukratko, neka bude faktor ravnoteže, a ne novih podjela u državi i društvu. Iako treba dodati da je većina sugovornika izrazila skepsu da će se to stvarno dogoditi.

1. Goran Selanec, sudac Ustavnog suda

Prije svega, promišljenim savjetom i konstruktivnom stručnom kritikom PRH je u poziciji dokazati sposobnost promicanja općeg javnog interes oslobođenog svakodnevnih partikularnih političkih interesa. Postoji li u trenutnim okolnostima učinkovitiji put do povjerenja građana? Isti pristup ujedno remetiti i status quo kojem su hrvatske institucije dokazano sklone. Ne podrivajući njihovu stabilnost, PRH je tako u poziciji ne samo ukazivati na njihove prijestupe, nego i konstruktivno provocirati njihov iskorak i osuvremenjivanje. Utjecaj PRH stoga ponajviše leži u mogućnosti da se politički ostvari kao institucija okupljanja. Izravni demokratski legitimitet i institucionalna neovisnost omogućava PRH da privuče struku, intelekt, talent i iskustvo; spozna njihov uvid te s njima suoči ostale tijela državne vlasti. Njezin kapacitet dodatno je ojačan ovlastima u području vanjske politike koje joj omogućavaju komparativan uvid u razvoj političkih, socijalnih, gospodarskih i tehnoloških ideja, trendova i dostignuća izvan Lijepe naše.

Zagreb, 170516.
Sabor RH.
Razgovor sa kandidatima za suce Ustavnog suca na sjednici saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politicki sustav.
Na fotografiji: Goran Selanec.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / CROPIX
Na fotografiji: Goran Selanec
 

2. Dragan Bagić, sociolog

Republika Hrvatska nema jasno artikuliranu dugoročnu vanjsku politiku koja je lišena politikantstva za unutarnje političke potrebe. Ona bi trebala imati dvije ključne komponente: politiku prema neposrednom susjedstvu, u kojoj se Hrvatska mora nametnuti kao središte društvenih, ekonomskih i kulturnih kretanja te na taj način dugoročno usmjeravati kretanja u regiji i pojedinim susjednim zemljama. Druga komponenta je definiranje jasnih vrijednosti koje će Hrvatska zastupati u međunarodnim odnosima, a na kojima Hrvatska može graditi globalni kredibilitet.

Nadalje, nakon ulaska Hrvatske u EU, Hrvatska nije definirala jasnu i konzistentnu politiku prema EU. Kakvu mi vidimo budućnost Europske unije? Kakva je budućnost EU od interesa za Hrvatsku?

Zagreb, 020318.
Filozofski fakultet.
Dragan Bagica sa profesorima koji su organizirali besplatne tecajeve Hrvatskog jezika za azilanit iz Sirije.
Na fotografiji:  Dragan Bagic.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajač / CROPIX
Dragan Bagić
 

Potrebno je promovirati profesionalizam. Ključni problem nefunkcioniranja javnih institucija, ali i privatnog sektora, jest nedostatak profesionalizma. Zaključno, važno je obraniti zdrav razum. Hrvatski javni prostor ima tendenciju radikalizacije i zauzimanja pozicija koje su s onu stranu “zdravog razuma”. Predsjednik bi morao kao svoj prvorazredni zadatak uzeti obranu “zdravog razuma”. Morao bi koristiti svoj autoritet i medijsku vidljivost da ukaže na “zastranjenja” koja nisu plodna za pronalazak rješenja na goruća društvena pitanja.

3. Josip Glaurdić, profesor politologije na Sveučilištu u Luksemburgu

Potreban nam je drukčiji upravni ustroj, državne institucije emancipirane od političkih stranaka, nova i ambicioznija politika prema Bosni i Hercegovini i njezinu priključivanju Europskoj uniji, kao i jasna strategija što to Hrvatska želi i može dobiti od svog članstva u EU. Iako nisam ljubitelj diskursa o “uhljebima”, predsjednička pozicija u Republici Hrvatskoj na neki je način vrh naše uhljebničke piramide. Bilo bi stoga najsvrsishodnije i najmanje štetno kad bi se novi predsjednik ili predsjednica i ponašao kao pravi uhljeb. Neka ne zapošljavaju vojsku bespotrebnih savjetnika. Neka sjednu lijepo na špicu i ispijaju kave. Svojim dosadašnjim političkim radom i idejama pokazali su da nam pomoći ionako ne mogu.

Zagreb, 270112.
Zagrebacka skola ekonomije i managementa, Jordanovac 110.
Profesor Josip Glaurdic autor je knjige
Tomislav Krišto / CROPIX
Josip Glaurdić
 

4. Ivo Goldstein, povjesničar

Od budućeg predsjednika očekujem da se drži ustava i zakona kao pijan plota. Podsjetimo se da je prvenstveni zadatak predsjednika/predsjednice Republike da “predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu” te da se “brine za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti”. U vrijeme kad je povjerenje u političare i politiku općenito pala na najniže moguće grane, ojačavanje institucija, veće povjerenje u liberalnodemokratske vrijednosti, učvršćivanje načela trodiobe vlasti, itd., od presudnog su značaja za opći razvoj, pa i budućnost zemlje.

Predsjednik mora biti “jedan od nas”, biti “isti kao mi”, ali ne bih volio da se prometne u najgrlatijeg nogometnog navijača i najboljeg pjevača, kako se ta maksima ostvarivala proteklih pet godina. Kako bi bio “jedan od nas” on mora sudjelovati u društveno korisnim akcijama, biti uvijek na strani slabijih, biti njihov zaštitnik.

Zagreb, 131112.
Povjesnicar Ivo Goldstein snimljen u svom stanu povodom izlaska nove knjige o povijesti Zagreba.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX
Ivo Goldstein
 

Predsjednik može mnogo napraviti i u vanjskoj politici. Od brojnih izazova izdvajam jedan – da pozitivno utječe na prilike u Bosni i Hercegovini, i da, temeljem svojih ustavnih zadataka i ovlasti, pomogne u približavanju političkih opcija u toj državi kako bi se prilike stabilizirale. To je od strateške važnosti i za Hrvate u BiH, kao i za sve građane susjedne zemlje.

Naposljetku, predsjednik mora pomoći u otvaranju Hrvatske, jer se ona u posljednjih nekoliko godina zatvorila.

5. Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe

Zadržavajući se u dostatnim okvirima realnih mogućnosti, moja bi temeljna preporuka za sljedeći predsjednički mandat išla u smjeru izgradnje kulture dijaloga na svim razinama u hrvatskom društvu, od visoke politike, preko državne administracije, poslovnog sektora, akademske zajednice, do kulture.

Kao zajednica teško možemo ostvariti uvjete za značajniji iskorak ukoliko, nauštrb političkog i inog folklora, izdižući se iznad najbazičnije razine tolerancije različitosti, ne naučimo slušati, razumjeti i uvažavati drugoga. Institucija predsjednika ima u tome vjerojatno i ključnu ulogu. Neopterećen operativnim pitanjima upravljanja, predsjednik/ca ima sve pretpostavke da detektira teme i pitanja ključna za napredak hrvatske države i društva stvarajući oko njih konstruktivnu raspravu u javnosti.

Ljubljana, 040619.
Dvorana Stozice.
Konferencija za medije na kojoj ce o projektu spajanja KK Cedevita i KK Olimpija govoriti predsjednik KK Cedevita Emil Tedeschi i predsjednik KK Olimpija Tomaz Berlocnik. 
Foto: Blaz Samec Delo / CROPIX
Blaz Samec Delo / CROPIX
Emil Tedeschi
 

Narod ne treba biti apstraktan kolektiv na koji se pozivamo kad je potreban alibi za pojedinačne političke ambicije. Narod je kolektiv vrlo konkretnih ljudi, građana koji žive realne živote sa svim njihovim potrebama. Danas kad su osnovna nacionalna pitanja riješena, kad imamo mir te slobodnu, cjelovitu i samostalnu državu s ostvarenim najvažnijim vanjskopolitičkim ciljevima kroz članstvo u NATO-u i Europskoj uniji, potrebno je definirati novi set strateških nacionalnih interesa koji će biti usmjereni na konkretne potrebe živih ljudi u Republici Hrvatskoj i njihov kvalitetniji život.

6. Seid Serdarević, vlasnik izdavačke kuće Fraktura

Funkcija predsjednice/predsjednika temeljito je definirana Ustavom Republike Hrvatske. Svojim bi djelovanjem trebala/trebao upozoravati na probleme u društvu i na sve propuste koji se događaju u primjenjivanju europskih stečevina te zagovarati jednakost svih građanki i građana pred zakonom. U diplomaciji, za koju i ima najviše ovlasti, trebala/trebao bi poduzimati smislena, pomno planirana putovanja na kojima bi otvarala/otvarao vrata gospodarskim inicijativama i protoku kapitala te prije svega koristiti kulturu kao naš najjači diplomatski alat.

Zagreb, 290813.
Masarykova 18.
Restaurant Apettit.
Press konferencija povodom odrzavanja festivala svjetske knjizevnosti koji se odrzava od 5. - 17. rujna 2013. u Zagrebackom kazalistu mladih.
Na Fotografiji: Seid Serdarevic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX
Seid Serdarević
 

Trebala/trebao bi zatražiti pokretanje visoke administrativne škole jer je administracija, učinkovita, mala i suvremena, potrebna svakom društvu, pa i našem, za što nam trebaju vrhunski profesionalci, a ne trom i glomazan birokratski aparat opterećen lošim kadrovima. Kao vrhovna zapovjednica/vrhovni zapovjednik vojske trebala/trebao bi zagovarati racionalan vojni proračun i – ne najmanje važno – u svakom se segmentu svoga rada zalagati za vrijednosti suvremene socijalne i sekularne države. Svojim bi primjerom, poput predsjednika Austrije ili Finske, trebala/trebao svakodnevno skromnošću, inicijativama i radišnošću pokazati da Hrvatska može biti puno bolja zemlja, otvorena različitostima, koja će biti privlačna ne da se iz nje odlazi, već da se u nju dolazi, i to ne samo na kratak odmor.

7. Mato Palić, profesor Ustavnog prava

Djelovanje PRH se mora odvijati u okviru ovlasti koje su definirane Ustavom RH. U narednom razdoblju trebao bi nastojati očuvati i ukoliko je moguće, u suradnji s Vladom, dodatno osnažiti međunarodni položaj. Svakako bi bilo pozitivno kada bi naši diplomatski predstavnici u stranim državama dali dodatni doprinos jačanju gospodarskih veza i suradnje. U odnosu na sigurnosno-obavještajne agencije svakako treba djelovati na njihovom dodatnom kadrovskom (stručnost, osobni integritet) osnaživanju. Uspješnost ostvarivanja zadaća PRH u velikoj mjeri ovisi i njegovom odnosu s premijerom, ali i kvaliteti njegovih najbližih suradnika. Obzirom da je hrvatsko društvo prilično podijeljeno po čitavom nizu različitih osnova, mislim da tijekom čitavog mandata PRH treba nastojati smanjivati te podjele jer on je izvanstranački šef države.

Zagreb, 100315
Trg svetog Marka.
Sabor RH. Press konferencija HDSSB-a u vezi ustavne tuzbe u slucaju Branimira Glavasa.
Na fotgrafiji Mato Palic.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX
Mato Palić
 

8. Dubravka Šimonović, posebna UN-ova izvjestiteljica za nasilje nad ženama

Uloga predsjednice/ka Republike Hrvatske na području promicanja i zaštite ljudskih prava općenito, a posebno ljudskih prava žena u Hrvatskoj i izvan nje, treba biti značajna, sadržajna i kredibilna, utemeljena na Ustavu Republike Hrvatske koji postavlja dobar pravni okvir te međunarodnim instrumentima UN/a, Vijeća Europe i EU. Fokus djelovanja Predsjednice/ka, treba biti na promociji i zaštiti ljudskih prava, a posebice prava žena i djevojčica koje su žrtve diskriminacije i rodno utemeljenog nasilja jer tu Hrvatska zaostaje, stagnira i ne ispunjava u potpunosti svoje međunarodne obveze.

Zagreb, 211215.
Dubravka Simonovic, specijalna izvjestiteljica za nasilje nad zenama, njegove uzroke i posljedice.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX
Dubravka Šimonović
 

U okviru reforme školstva treba značajno ojačati upravo učenje o ljudskim pravima kako bi djeca od rane dobi znala što su njihova prava i kako ih zaštititi te prihvatila rodnu ravnopravnost/jednakost (gender equality) kao temeljnu vrijednost. Predsjednica/ik treba aktivno sudjelovati u vođenju proaktivne i kredibilne vanjske politike RH i zajedničke vanjske politike EU-a na području promicanja zaštite ljudskih prava. Usto, predsjednik/ca treba biti najglasnija zagovornica zaštite ljudskih prava žena, djece i ranjivih skupina. Recimo, na području prava žena bi trebala/o promovirati rodno osviještenu politiku.

9. Rajko Grlić, filmski režiser

Prije pet godina netko mi je postavio slično pitanje i moj odgovor je, pojednostavljeno rečeno, glasio; neka ta osoba prvo jutro vladavine ode na granicu i razgovara s ljudima koji autobusima napuštaju zemlju. Neka kroz razgovor pokuša shvatiti zašto odlaze i neka se narednih pet godina time bavi ili, ako zakonski okviri to ne dozvoljavaju, o tome barem govori jasno i razgovijetno, bez puno političke laži. To se naravno nije dogodilo. Taj savjet danas više ne bih ponovio. Bojim se da je kasno i da ljudi koji odlaze u takvom broju i s takvom nelagodom u želucu vise i ne žele razgovarati. Izgubili smo gotovo tri generacije mladih, hrabrih i školovanih. Zemlja je ostala bez onih koji bi je danas trebali voditi. Zato bi onome tko dođe na tu funkciju savjetovao da prvo jutro kada ustane duboko udahne, okrene se oko sebe i shvati da je ovo prije svega mala, pokradena zemlja zagađena korupcijom i relativizacijom historije.

Da zatim na posao ode biciklom i još isti dan ukine dvor i svu tu lažnu pompu koja nam ne treba ako želimo biti iole normalna zemlja. Da se preseli u neki ured, okruzi s nekoliko pametnih i nestranačkih osoba koji imaju svoj dignitet i dovoljno hrabrosti da se mogu suprotstaviti, upozoriti, biti jasni i, ako je potrebno, neugodno iskreni.

Zagreb 170907.
Rajko Grlic (reziser).
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX
Rajko Grlić
 

Ukratko; da svojim primjerom, javnim istupima, jer puno drugog oružja i nema, prije svega pokuša zaustaviti ovaj pogubni val primitivizma koji vladajući, uz pomoć crkve, šire zemljom. Da stane u obranu civilizacijskih vrijednosti, kulture i umjetnosti, u obranu samomislećih, onih koji istražuju a posebno onih s kojima se ne slaže.

10. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci

S obzirom na demokratski kapital koji predsjednica/predsjednik ima zbog neposrednih izbora, ključno je ne zavesti se idejom da to daje pravo da čini što njemu/njoj padne na pamet. Naprotiv, to obvezuje da se u donošenju odluka kontinuirano i promišljeno konzultira s relevantnim stručnjacima. Potrebno je u društvo vratiti dignitet znanja i obrazovanja kao preduvjeta kvaliteti života i napretku. Predsjednica/predsjednik treba javno reprezentirati vrlinu praktične mudrosti i autentične brige za supstanciju, bez fiksacija na osobnu popularnost. Neslaganja koja nužno postoje u društvu, jedino se tako mogu učiniti razboritim i ispunjenim međusobnim uvažavanjem. Predsjednica/predsjednik ja najmoćniji zagovarač, pa ovu poziciju ogromnog utjecaja treba upotrijebiti za obranu pravednosti, smanjivanje ekonomskih nejednakosti i širenju prostora sloboda. Nametati i promicati međunarodno relevantne aktualne  teme poput kvalitete života i rada, ciljeva održivog razvoja, a iskorijeniti toksični populistički diskurs i pripadne mu zahtjeve.

S obzirom na ovlasti suodlučivanja u imenovanju diplomata i predsjedničkim diplomatskim prostorom, potrebno je doprinijeti kroz gospodarsku, kulturnu i znanstvenu diplomaciju pozicioniranju i reputaciji RH kao otvorene i progresivne post-tranzicijske države. Otvarati i stvarati prostor za konkretnu suradnju s ključnim svjetskim dionicima. Ne žaliti napora da se RH pozicionira kao lider i faktor stabilizacije i mira u području središnje, istočne i jugoistočne Europe.

Rijeka, 170413.
U Rijeci je osnovan Centar za napredne studije Jugoistocna Europa u domeni drustvenih i humanistickih znanosti cime je zavrsena faza ustanovljavanja Centra na Sveucilistu u Rijeci kao regionalnom koordinacijskom sredistu. Centar ce okupljati i povezivati post-doktorande i iskusnije znanstvenike s ciljem intenziviranja medjunarodne suradnje i znanstvenih istrazivanja. Na konferenciji za tisak u zgradi Rektorata Sveucilista u Rijeci Centar za napredne studije Jugoistocna europa predstavili su ministar znanosti, obrazovanja i sporta Zeljko Jovanovic u pratnji pomocnika Sase Zelenike, rektor Sveucilista u Rijeci Pero Lucin, prorektorica Snjezana Prijic Samardzija i Petar Bojanic, direktor instituta za filozofiju i drustvenu teoriju Sveucilista u Beogradu. 
Na fotografiji: Snjezana Prijic Samardzija.
Foto: Tea Cimas / CROPIX
Tea Cimaš / CROPIX
Snježana Prijić Samardžija
 

U unutrašnjoj politici, a obzirom na ovlasti u području vojske i tajnih službi, gorući prioritet je vratiti povjerenje u učinkovito osiguravanje sigurnosti građana. Izbjegavati proizvodnju panike i javnog straha jer je to u suprotnosti s osiguravanjem osjećaja sigurnosti. Međutim, osvijestiti potrebu za predsjedničkom panikom pred rezignacijom građana zbog javno konstatirane korumpiranosti sustava, utjecaja političkih, stranačkih i interesnih skupina pa i, posljedičnog, deficita kompetencija.

11. Žarko Puhovski, politički analitičar i sveučilišni profesor

Tek je polovina (formalne) izborne kampanje završena, a od zemlje je ostala politička pustoš. Valjda je kampanja razumljena izvorno; kao puštanje vojske iz zimskih staništa u akciju, na polje, u njegovo uništavanje. Danonoćno bombardiranje besmislicama i neistinama ogadilo je “politiku” svima osim najzagriženijim aktivisti(ca)ma. Na kraju čitava postupka jedna će (nikako bitna) politička funkcija biti zaposjednuta, a svakidašnja rutina društva ponovno uspostavljena. Sam će pak postupak neznalice zvati “praznikom demokracije”, ne shvaćajući da su baš izbori radni dan postojećega demokratskog sustava - s višegodišnjim (“prazničkim”) posljedicama, dakako.

Grozomorna je kampanja manjim (iako nezanemarivim) dijelom posljedak inkompetentnosti političkih nevježa koji su u njoj sudjelovali, no većim je dijelom rezultat pogrešno skrojenoga političkog procesa; oskudnost je ovlasti predsjednika/ce tolika da prijeizborna obećanja imaju, više-manje, samo dvije mogućnosti - biti besmislena ili protuustavna.

Zagreb, 251113. 
Konferencija za medije i okrugli stol Zidovske opcine Zagreb I Soa akedemije na temu - Buducnost bez manjina u kojem su uz zainteresirane sudjelovali Ognjen Kraus (predsjednik Zidovske opcine), Sanja Zoricic Tabakovic (Sou Akademija), Zarko Puhovski, Mirjana Krizmanic, Renato Matic i Zoran Pusic.
Na fotografiji: Zarko Puhovski
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX
Žarko Puhovski
 

Pritom, temeljni problem ustavne pozicije predsjednika republike uopće nije bio tematiziran, naime odnos predsjednika i premijera, jer su ustavne promjene iz 2000. uvele specifičnu “diobu vlasti” unutar izvršne vlasti, koja predsjednika i premijera neprestance navodi na (pretežito neproduktivne) sukobe.  Zbiva se to čak i kada dolaze iz iste političke obitelji (Račan - Mesić, Milanović - Josipović, Plenković - Grabar-Kitarović). To očito treba promijeniti; smanjivanjem ovlasti predsjednika republike na simboličku razinu, te ukidanjem neposrednoga izbora za tu funkciju, jer to jednostavno nema smisla (što je i ova kampanja pokazala). Iole razumni pobjednik ovih nepotrebnih izbora, već bi od 5. siječnja trebao razmišljati o takvoj inicijativi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. lipanj 2020 08:06