Ona je zaštitnica prirode i njezinih najranjivijih bića, ali i životinja koje su najsrodnije čovjeku. Njezino ime je dakako Jane Goodall, a od najranijeg djetinjstva su je fascinirale divlje životinje i Afrika, što su nadahnule priče o Tarzanu i dr. Dolittleu. Godine 1957., sljedeći svoj san, otputovala je na farmu prijateljičinih roditelja u Keniji i upoznala slavnog antropologa i paleontologa dr. Louisa Leakeya. Godine 1960., na njegov poziv, započela je sa svojim značajnim proučavanjem ponašanja čimpanzi u sadašnjem Nacionalnom parku Gombe Stream u Tanzaniji. Kad je imala 26 godina, njezino otkriće da čimpanze prave i koriste alate potreslo je temelje suvremene znanosti, revolucioniralo svijet primatologije i redefiniralo odnos između ljudi i ostatka životinjskog carstva.
Ona je zaštitnica prirode i njezinih najranjivijih bića, ali i životinja koje su najsrodnije čovjeku. Njezino ime je dakako Jane Goodall, a jedna je od najcijenjenijih članica svjetske znanstvene zajednice i nepokolebljiv zagovornik ekološke očuvanosti.
Jane Goodall rođena je 3. travnja 1934. godine u Londonu, a njezina opčinjenost ponašanjem životinja započela je još u ranom djetinjstvu. Proučavala je ptice i domaće životinje, izrađivala opsežne bilješke i skice te opsesivno čitala literaturu iz zoologije i etologije. Od rane mladosti je sanjala o putovanju u Afriku na kojem bi promatrala egzotične životinje u njihovim prirodnim staništima. Sa samo 18 je napustila školu i zaposlila se kao tajnica na Sveučilištu Oxford, a 1957. godine je na poziv prijatelja iz djetinjstva, posjetila Keniju gdje je upoznala glasovitog antropologa Louisa Leakeyja, tada kustosa Coryndon muzeja u Nairobiju. Počela je kao njegova tajnica te sudjelovala u antropološkim iskapanjima u tada već slavnoj Olduvai, mjestu s fosilnim prapovijesnim ostatcima ljudi.
Leakey je imao poseban interes za čimpanze, kao druge najinteligentnije primate nakon čovjeka, a ujedno je vjerovao kako Goodall ima temperament izdržati dugotrajnu izolaciju u divljini. Iako su ostali stručnjaci bili skeptični prema Goodall jer nije imala formalno znanstveno obrazovanje, ona im je svima dokazala suprotno. Jane Goodall je u svom pristupu koristila povjerenje i prihvaćanje čimpanza te ih svakodnevno hranila kako bi što bolje i temeljitije shvatila njihovo ponašanje, a s obzirom na to da je bila u stalnom kontaktu s ovim životinjama, otkrila je brojna ranije neprimijećena ponašanja. Istaknula je da čimpanze imaju složeni društveni sustav, ritualizirano ponašanje i primitivne, ali razumljive komunikacijske metode, uključujući i primitivni „jezični” sustav, koji sadrži više od 20 pojedinačnih zvukova.
Zaslužna je za stvaranje prve zabilježene primjedbe da čimpanze jedu meso i izrađuju alat; što se smatralo isključivo ljudskom osobinom, koja i razlikuje ljude od životinja. Također je primijetila da čimpanze bacaju kamenje kao oružje, koristite dodir i tješe jedni druge te razvijaju dugoročne obiteljske veze. Mužjaci ne igraju nikakvu aktivnu ulogu u obiteljskom životu, ali su dio socijalnog raslojavanja grupe. Jane Goodall je uočila i da čimpanze imaju kastinski sustav s dominantnim mužjacima na vrhu. Zamijetila je i da se niže kaste često pokušavaju dodvoriti kako bi izbjegli moguću štetu. Kao osnivačica globalnog neprofitnog Instituta Jane Goodall (JGI) za očuvanje okoliša te Roots & Shoots programa za osnaživanje mladih, autorica, zagovornica te govornica, oko 300 dana u godini provodi putujući i govoreći o svojim razlozima za nadu te šireći poruku da svi možemo na svoj način pridonijeti stvaranju boljeg svijeta za sve, svakog dana.
Godine 1977. osnovala je JGI, kako bi nadahnula nadu djelovanjem diljem svijeta te za naraštaje koji dolaze. JGI je globalna organizacija za očuvanje okoliša usredotočena na zajednicu koja unapređuje Goodallinu viziju i djelo. Štiteći čimpanze i ostale velike čovjekolike majmune kroz suradnju s lokalnim zajednicama te inovativnu upotrebu znanosti i tehnologije, poboljšavamo živote ljudi, drugih životinja i prirodnog svijeta koji svi dijelimo. JGI udahnjuje nadu kroz kolektivno djelovanje te podiže sljedeći naraštaj suosjećajnih ekoloških vođa kroz program Roots & Shoots, koji je sada aktivan u 50 zemalja diljem svijeta.
Upravo iz ovih nevjerojatnih razloga, National Geographic donosi dokumentarni film koji ćete moći pogledati u sklopu proslave Dana planeta Zemlje, dvosatni dokumentarni film Jane Goodall: Nada premijerno će se prikazati 22.4. u 21:00h na kanalima National Geographic i Nat Geo WILD.
Jane Goodall: Nada
Kroz film se dobiva uvid u golemo naslijeđe dr. Goodall i njezina četiri desetljeća preobrazbe pokreta za zaštitu okoliša, dobrobit neljudskih životinja i očuvanje kroz njezin inovativni pristup, čime je postala svjetska ikona. Ovaj program prikazuje nastanak „Tacare”, pristupa očuvanju okoliša Instituta Jane Goodall s naglaskom na zajednicu, te programa osnaživanja mladih ”Roots & Shoots”, njezino izvanredno vodstvo i zalaganje u korist čimpanzi i čovječanstva, kao i sljedeće poglavlje za naraštaje koji će doći. Ovo je jedinstvena priča o izvanrednoj ženi koja se nije samo nadala boljem svijetu – ona ga je postigla!
„U šumama Gombea imala sam snažan osjećaj duhovne svijesti; počela sam shvaćati da je sve međusobno povezano”, kaže Goodall. „Od tada, svakog dana, postaje jasnije da su klimatske promjene egzistencijalna prijetnja našem prirodnom svijetu, i ako uništimo svijet, uništit ćemo i vlastitu budućnost. Svakog dana, svaka osoba ima priliku pomoći kroz male, promišljene odluke, a kad milijarde ljudi donesu pravu odluku, počinjemo mijenjati svijet. Nemojte odustati, uvijek postoji put naprijed.”
Nastavljajući gdje je stao nagrađivani dokumentarni film National Geographica iz 2017., JANE, ovaj dvosatni film prati Goodall kroz njezina beskrajna putovanja, bilježeći njezinu nepopustljivu posvećenost i upornost u širenju poruku nade. Film nam daje intimnu perspektivu Goodalline središnje transformacije od znanstvenice do aktivistice koja nadahnjuje i vođe u holističkom očuvanju. Kroz opsežnu zbirku fotografija i snimaka koje se protežu kroz više od sedam desetljeća, dokumentarni film pokazuje kako su njezina strast za prirodom i nepopustljivi poriv opstali, čime je postala jedna od najvažnijih osobnosti u očuvanju prirode i poticanju budućeg naraštaja da stvori trajne promjene.
Ljudi ne žele razmišljati i doživljavati životinje kao bića koja imaju vlastite emocije i osobnosti
U ekskluzivnom razgovoru za Jutarnji Studio, Goodall je odgovorila i na dva krucijalna pitanja o sadašnjoj svjesti prema životinjama, ali i mladoj aktivistic, Greti Thunberg.
"Na žalost, još uvijek mislim kako previše ljudi ne želi razmišljati i doživljavati životinje kao bića koja imaju vlastite emocije i osobnosti. Pričamo o očuvanjima životinjskih vrsta, ali zapravo je riječ o očuvanju životinja kao takvih, njihovih vlastitih života i osobnosti, uključujući i njihovih obitelji. I ljudi kažu, pa neka postoji optimalan broj divljih životinja na određenom mjestu i to uzimaju kao opravdanje za odstrel ako životinja ima previše. A radi se o odstrelu individualnih života", pojasnila je svoj stav.
Nastavila je kako vjeruje da svi doista moramo preispitati način na koji razmišljamo o odnosu prema životinjama. On je do sada bio iznimno dominantan i vrlo okrutan. Takav je i danas.
"Ljudi će možda reći: "Oh, ja volim životinje", ali oni će jednako tako vrlo rado pojesti komad slanine i neće htjeti ni razmišljati o činjenici da svinje, inteligentne poput pasa, imaju nevjerojatne osobnosti. A te iste svinje su bile mučene kako bi dale taj komad slanine. Ljudi ne žele razmišljati o tome. Stoga je vrijeme da se čovječanstvo probudi i promijeni način na koji se odnosimo prema životinjama", kaže Goodall.
U filmu puno govori o mladima i tome kako je mladi doživljavaju kao ikonu, baš kao što danas doživljavaju Gretu Thunberg. Ima li sličnosti između njih dvije?
"Ona je zasigurno podigla svijest o klimatskim promjenama, neupitno. Ali bilo mi ju je malo žao kada sam je vidjela u Davosu. Oko sebe je imala čitav tim ljudi, bila je poprilično bolesna, ali svejedno su je stavili na pozornicu s važnim ljudima", nastavlja Goodall.
Smatra kako se Greta zapravo potpuno razlikuje od nje jer ona uopće nije bila takva sa 16 ili 17 godina.
"Bila sam vrlo sramežljiva. Nikad, ali baš nikad u toj dobi ne bih tako javno istupala kao ona. Ima Aspergerov sindrom, pa ne može prepoznati reakcije. Nema emocionalnu povezanost s drugim ljudima što joj je vjerojatno omogućilo da utječe na način koji je uspjela", zaključila je Goodall.
Božanska putovanja i Najrjeđa stvorenja
U vremenu u kojem je ljudima diljem našeg međusobno povezanog svijeta najpotrebnija nada, National Geographic obilježit će Dan planeta Zemlje prikazivanjem tri posebna globalna, emotivna programa, koja će probuditi nadu za naš dinamičan planet, ljubav prema njegovim životinjskim stanovnicima te potaknuti naš naraštaj, kao i buduće, na odgovorno upravljanje planetom.
Uz navedeni dokumentarni film Nada, National Geographic donosi fantastične uvide u nevjerojatan životinjski i biljni svijet uz dokumentarne filmove Okavango: Rijeka Snova – Božanska putovanja Fotografsku Arku: Najrjeđa stvorenja.
Film Božanska putovanja pruža nam čudesan uvid u prizore iza kulisa – otkrivajući nastojanja i katkada dramatične događaje za vrijeme snimanja. Riječ je o iznimno osobnom putovanju Derecka i Beverly Joubert, koji žele pronaći srce i dušu ove moćne rijeke. Između ostaloga, dolazi do gotovo kobnog susreta s ozlijeđenim bizonom, koji je Beverly jedva preživjela. Ovaj događaj koji označava životnu prekretnicu usporediv je sa stradanjem Fekeetse, glavnog lika u prvoj epizodi: lavice, koju je također ozlijedio bizon. U filmu se izmjenjuju dramatične i komične situacije, kao primjer svakodnevice na ovakvoj ekspediciji.
Fotografska Arka: Najrjeđa stvorenja rezultat je iznimno uzbudljivog života fotografa National Geographica, Joela Sartorea, dok putuje diljem svijeta fotografirajući najrjeđe životinje na svijetu.
Foto izložba donosi portrete više od 5.000 vrsta koji se pohranjuju u Fotografskoj arci, Joelovom 25-godišnjem projektu dokumentiranja životinja diljem svijeta prije nego što izumru. Gledajući ovim životinjama u oči, počinjemo suosjećati s njima i razumijevati njihov značaj za zdravlje našeg planeta. Kada spašavamo ove vrste, zapravo spašavamo sebe. Arka ujedno proučava čimbenike koji utječu na izumiranje životinja, a koji uključuju podizanje razine mora, deforestaciju, invazivne vrste, onečišćenje i razvoj čovječanstva. Sve to utječe na životinje koje su ključne za opstanak planeta. Putujte sa Sartoreom diljem svijeta dok pokušava spasiti ta stvorenja potičući ljude da “pogledaju tim životinjama u oči dok ih još stignemo spasiti”, kako je naglasio Sartore.
On je svoju fotografsku arku pokrenuo prije gotovo 15 godina u svom rodnom gradu Lincolnu, Nebraski. Otada je posjetio 60 zemalja stvarajući fotografije za svoj arhiv fotografija svjetske bioraznolikosti. Sartore je autor nekoliko knjiga, uključujući RARE: Portraits of America’s Endangered Species, Photographing Your Family i dvije knjige u sklopu projekta Fotografska Arka National Geographica: The Photo Ark i Animal Ark.
Dan planeta Zemlje – kako i kada je nastao
U travnju 1970. milijuni ljudi diljem svijeta mobilizirali su se kako bi zahtijevali zaštitu planeta koji zovemo domom. Upravo se na taj povijesni dan rodio suvremeni pokret za zaštitu okoliša, poznat kao Dan planeta Zemlje. Pedeset godina poslije pretvorio se u najveći građanski događaj na planetu u kojem svake godine sudjeluje više od milijarde ljudi. Na ovaj značajan dan ljudi obično izađu pomoći u čišćenju, posaditi stabla i vratiti Zemlji njezinu staru ljepotu. No ovo nije uobičajena godina; ova je godina drukčija — jako drukčija. Dok je većina ljudi zatvorena u svoja četiri zida, National Geographic u domove im donosi svijet prirode kako bi osjetili nadu i divljenje prema planetu.
U vremenu u kojem je ljudima diljem našeg međusobno povezanog svijeta najpotrebnija nada, National Geographic obilježit će Dan planeta Zemlje prikazivanjem tri posebna globalna, emotivna programa, koja će probuditi nadu za naš dinamičan planet, ljubav prema njegovim životinjskim stanovnicima te potaknuti naš naraštaj, kao i buduće, na odgovorno upravljanje planetom.
“Potreba da zaštitimo naš planet nikad nije bila veća. Stoga koristimo 50. godišnjicu Dana planeta Zemlje kao priliku to inspire viewers through čudo našeg planeta i njegovih nevjerojatnih vrsta gledateljima diljem svijeta”, rekla je Courteney Monroe, predsjednica National Geographic Global Television Networks. „Prikazujući samo programe vezane uz Dan planeta Zemlje na svim našim mrežama i platformama doći ćemo do najvećeg broja publike kako bismo proslavili ovaj važan dan te učinili sve da se gledatelji zaljube u naš planet i štite ga.”
Programi obilježavanja Dana planeta Zemlje na kanalima National Geographica dio su nastojanja tvrtke da taj dan obilježi u cijelom svom portfelju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....