ZAGREB - Obvezna srednja škola, koju ministar obrazovanja Dragan Primorac već reklamira kao hrvatski izvozni brand, postala je pravno upitna.
Očekuje se da će se prva generacija učenika u obveznu srednju školu upisati već ove jeseni, a Ministarstvo je najavilo da će tomu prethoditi promjena Ustava jer je prema sadašnjem Ustavu obvezno samo osnovno školstvo, dok je srednja škola "dostupna svakomu pod jednakim uvjetima".
Ideja o ponovnom zadiranju u Ustav nije se, međutim, dopala ustavnim stručnjacima koji upozoravaju da se Ustav ne mijenja svako malo, a pogotovu ne u predizbornoj godini. Ako, pak, Sabor na prijedlog Vlade uvede obveznu srednju školu samo kroz izmjenu Zakona, to će, kažu naši sugovornici, biti suprotno Ustavu i oborivo na Ustavnom sudu.
Sa stavom ustavnih stručnjaka sudac Ustavnoga suda Smiljko Sokol nedavno je, doznajemo, upoznao i predsjednika Sabora Vladimira Šeksa. Svjesno činjenice da se našlo u pat-poziciji, Ministarstvo obrazovanja na tu je temu za utorak sazvalo okrugli stol. Branko Smerdel, profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu i jedan od pisaca Ustava, poručio je, međutim, da on u toj raspravi neće sudjelovati.
U
pozorio sam državnog tajnika da nema smisla mijenjati Ustav zbog obavezne srednje škole.
To je ionako dodatno trošenje oskudnih proračunskih sredstava
- Upozorio sam državnog tajnika Slobodana Uzelca da je jedinstveno mišljenje svih stručnjaka za ustavno pravo da mijenjati Ustav zbog obvezne srednje škole nema smisla, niti je to potrebno, pa ne vidim smisao ni u okruglom stolu - prepričao nam je Smerdel svoj razgovor s Uzelcem. Istaknuo je da uvođenje obveznog srednjeg školstva, pravno gledano, znači samo trošenje ionako oskudnih proračunskih sredstava na represiju.
- Pravno, jedina je razlika između obvezne i neobvezne škole u tome što se kad škola postane obvezna na one koji se ne žele školovati primjenjuju sankcije. A uvesti sankcije za one koji neće slati svoju djecu u školu u situaciji kada jedna državna stipendija iznosi 200 kuna, naprosto je apsurdno. Ako, pak, država obveznu srednju školu od sljedeće jeseni uvede kao zakonsku obvezu, to će sasvim sigurno, tvrdi naš vodeći ustavni stručnjak, biti protuustavno.
Sa Smerdelom se u potpunosti slaže i Saša Šegvić, pročelnik Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
- Onaj tko lako obećava, lakoćom misli i o proceduri. Nisam protiv reforme, dapače, nitko pametan neće reći da je protiv toga da se Hrvati školuju. No, moja je preporuka da se olako ne zadire u ustavnu normu, a sve je drugo oborivo - kaže Šegvić. Posebno je opasno, smatra, zadirati u Ustav u predizbornoj godini.
- Hrvatska se ionako već tretira kao država visoke ustavne nestabilnosti s obzirom na to da smo u zadnjih desetak godina imali već dvije promjene Ustava - upozorava Šegvić.
Obvezna srednja škola jedan je od rijetkih Primorčevih projekata koje je podržala i opozicija.
Županije su, međutim, već danas na rubu financijskog kolapsa. "Bojim se da takvu promjenu mogu izdržati samo Bandić i metropola", rekao je Šegvić.
- Ne vidim potrebu za uvođenje obvezne srednje škole, posebice u uvjetima kada škole još rade u dvije smjene. Isto misli i većina mojih kolega ravnatelja. Po međunarodnoj standardizaciji i UNESCO-ovoj klasifikaciji, ni u jednoj zemlji obrazovanje nije obvezno nakon 15 godine života. Države koje imaju više godina obveznoga školstva granicu pomiču prema ranijoj, a ne starijoj životnoj dobi. Prema našem Zakonu o radu, građani su radno sposobni već sa 16 godina pa bi trebalo mijenjati i taj zakon - komentirala je bivša ministrica i ravnateljica VII. gimnazije Ljilja Vokić.
Ivana Kalogjera-Brkić
Očekuje se da će se prva generacija učenika u obveznu srednju školu upisati već ove jeseni, a Ministarstvo je najavilo da će tomu prethoditi promjena Ustava jer je prema sadašnjem Ustavu obvezno samo osnovno školstvo, dok je srednja škola "dostupna svakomu pod jednakim uvjetima".
Ideja o ponovnom zadiranju u Ustav nije se, međutim, dopala ustavnim stručnjacima koji upozoravaju da se Ustav ne mijenja svako malo, a pogotovu ne u predizbornoj godini. Ako, pak, Sabor na prijedlog Vlade uvede obveznu srednju školu samo kroz izmjenu Zakona, to će, kažu naši sugovornici, biti suprotno Ustavu i oborivo na Ustavnom sudu.
Sa stavom ustavnih stručnjaka sudac Ustavnoga suda Smiljko Sokol nedavno je, doznajemo, upoznao i predsjednika Sabora Vladimira Šeksa. Svjesno činjenice da se našlo u pat-poziciji, Ministarstvo obrazovanja na tu je temu za utorak sazvalo okrugli stol. Branko Smerdel, profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu i jedan od pisaca Ustava, poručio je, međutim, da on u toj raspravi neće sudjelovati.
U
pozorio sam državnog tajnika da nema smisla mijenjati Ustav zbog obavezne srednje škole.
To je ionako dodatno trošenje oskudnih proračunskih sredstava
|
- Pravno, jedina je razlika između obvezne i neobvezne škole u tome što se kad škola postane obvezna na one koji se ne žele školovati primjenjuju sankcije. A uvesti sankcije za one koji neće slati svoju djecu u školu u situaciji kada jedna državna stipendija iznosi 200 kuna, naprosto je apsurdno. Ako, pak, država obveznu srednju školu od sljedeće jeseni uvede kao zakonsku obvezu, to će sasvim sigurno, tvrdi naš vodeći ustavni stručnjak, biti protuustavno.
Sa Smerdelom se u potpunosti slaže i Saša Šegvić, pročelnik Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
- Onaj tko lako obećava, lakoćom misli i o proceduri. Nisam protiv reforme, dapače, nitko pametan neće reći da je protiv toga da se Hrvati školuju. No, moja je preporuka da se olako ne zadire u ustavnu normu, a sve je drugo oborivo - kaže Šegvić. Posebno je opasno, smatra, zadirati u Ustav u predizbornoj godini.
- Hrvatska se ionako već tretira kao država visoke ustavne nestabilnosti s obzirom na to da smo u zadnjih desetak godina imali već dvije promjene Ustava - upozorava Šegvić.
Obvezna srednja škola jedan je od rijetkih Primorčevih projekata koje je podržala i opozicija.
Županije su, međutim, već danas na rubu financijskog kolapsa. "Bojim se da takvu promjenu mogu izdržati samo Bandić i metropola", rekao je Šegvić.
- Ne vidim potrebu za uvođenje obvezne srednje škole, posebice u uvjetima kada škole još rade u dvije smjene. Isto misli i većina mojih kolega ravnatelja. Po međunarodnoj standardizaciji i UNESCO-ovoj klasifikaciji, ni u jednoj zemlji obrazovanje nije obvezno nakon 15 godine života. Države koje imaju više godina obveznoga školstva granicu pomiču prema ranijoj, a ne starijoj životnoj dobi. Prema našem Zakonu o radu, građani su radno sposobni već sa 16 godina pa bi trebalo mijenjati i taj zakon - komentirala je bivša ministrica i ravnateljica VII. gimnazije Ljilja Vokić.
Ljilja Vokić: Trebalo bi mijenjati i Zakon o radu
|
Ivana Kalogjera-Brkić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....