SARAJEVO, ZAGREB - Otišao je Sarajevski kum. Tako je New York Times naslovio vijest o smrti
Ismeta Bajramovića Ćele, 42-godišnjeg ratnog zapovjednika vojne policije Armije BiH koji si je u srijedu presudio pucajući iz pištolja u stanu u Ulici Hakije Kulenovića u sarajevskom naselju Ciglane.
Volio je pištolje, za rata je bio prepoznatljiv po coltu 45 kojeg je uvijek nosio na istaknutome mjestu, bio je gospodar rata, života i smrti, uživao je zaštitu obitelji Izetbegović. O njemu je još za rata već pokojni redatelj Benjamin Filipović snimio kultni film “Mizaldo (Odlazim) - kraj Teatra”, premijerno prikazan na filmskom festivalu u Berlinu 1994. Od utjerivača dugova i silovatelja do komandanta, ubojice, mafijaša i jataka Jakše Cvitanovića Cvika, korčulanskog narkobossa.
U jednoj rečenici, to je biografija čovjeka čija je smrt među mnogim Sarajlijama izazvala strah. “Čak i oni koji se nikad nisu švercali u tramvaju izražavaju zabrinutost što je Bajramovićevom smrću navodno ugašena i posljednja nada da ima ‘netko naš’ koji bi mogao biti posljednja brana moćnoj ‘albansko-sandžačkoj mafiji’ koja mijenja ne samo urbanističku nego i civilizacijsku sliku pristojnog javnog ponašanja koje je stoljećima karakteriziralo Sarajevo.”
Napisao je to u današnjem komentaru Senad Pećanin, glavni urednik Dana, tjednika u čiju je redakciju Ćelo upadao s pištoljem i prijetnjama.
Zbog metka u srcu koji ga je pogodio kroz špil karata dok je kartao remi u kavani na Ciglanama, droge zbog koje je trpio nesnošljive bolove i toga što je pio četverostruke doze morfija zbog bolova u nogama, jer su mu se sušile krvne žile, znao je da mu se bliži kraj. No u stvarnom životnom scenariju čovjek koji je za jedne bio ratni junak, za druge kriminalac i pas rata, skončao je onako kako se nitko nije nadao.
Ismet Bajramović snimljen u Dubrovniku na ručku s poznatim pjevačem Harisom Džinovićem. Željko Tutnjević/ CROPIX
- Prije bih očekivao da će, ako je znao da mu je kraj blizu, krenuti u neki obračun u kojem će biti mnogo pištolja, pucnjave, mrtvih i ranjenih, a ne da će sam sebi presuditi - rekao je na vijest o smrti Munir Podumljak, predsjednik Uprave Partnerstva za društveni razvoj koji je bio pripadnik specijalne policije MUP-a BiH u Sarajevu u vrijeme rata.
On je Ismeta Bajramovića poznavao još dok u sarajevskom kriminalnom miljeu nije bio visokopozicioniran. Ćelo je bio prijeratni nasilnik koji je polovicom osamdesetih u okružnom sudu zbog raznih kaznenih djela osuđen na 11-godišnju kaznu koju je izdržavao u KP domu “Zenica”. Ali zahvaljujući poznanstvu s Alijom Delimustafićem, prvim ministrom policije u
Dok je kartao u jednoj od kavana, Ćelo je pogođen hicem iz snajpera
vladi BiH, neposredno pred rat izišao je iz zatvora. Nedugo potom u Sarajevu masovno počinju nestajati “golfovi”, koji se kradu uvijek prema istom obrascu. Jedini koji je mogao vratiti ukradeni auto bio je Ćelo.
Vjetrovi rata koji će zapaliti ratnu oluju u BiH već se naziru. Ćelo, koji se stavio na raspolaganje politici u organiziranju obrane Sarajeva iako nije imao ni srednju školu, zapovijedao je vojnom policijom Armije BiH. Kad su u jednoj intervenciji pretukli Ćelina vojnog policajca koji je pravio nered, slijedila je osveta. Bajramović je iz raketnog bacača ispalio projektil na Dom policije i životom je platio specijalac.
Metak uskoro stiže Ćelu. Dok karta remi u vrtu jedne od kavana na sarajevskim Ciglanama kroz špil karata pokraj srca ga pogađa snajperski hitac. Liječnici mu spašavaju život. Dozvolu za njegovu evakuaciju iz opkoljenog dijela grada potpisao je Radovan Karadžić osobno. Nakon atentata, navodno razočaran Bajramović odlazi u Njemačku i smješta se pokraj Stuttgarta. Ušao je u sukobe, reketario je ugostitelje, pa se nakon izvjesnog vremena skrasio u Sarajevu. Bivši ratni zapovjednik novi je život počeo kao ugostitelj.
Preuzeo je predratni kultni kafić Estrada. No nasilništvo njegovih redara otjeralo je goste. Bio je neupitni broj jedan kad je u pitanju bila prodaja droge u gradu na Miljacki. S vremenom taj je posao proširio i na Hrvatsku uz pomoć Jakše Cvitanovića Cvika. Dok su policajci u srijedu obavljali očevid nad tijelom Sarajevskog kuma, kao i Ćelo, krivce su našli u novinarima i nasrnuli na fotoreportere. I dok se “žestoki momci” pripremaju za oproštaj, mediji već traže Ćelina nasljednika.
Ćelini prijatelji kao mogući motiv njegova samoubojstva navode tri razloga.
- Nedavno mu je umrla sestra, što ga je jako pogodilo.
- Bio je teško bolestan.
- Njegovi suparnici Muhamed Ali Gaši i Camil Biber nedavno su ga javno ponizili. Gaši je ismijao Ćelinu strast za kockanjem i govorio mu da će ga istući. Ćelo to nije mogao podnijeti
Dušan Miljuš
Volio je pištolje, za rata je bio prepoznatljiv po coltu 45 kojeg je uvijek nosio na istaknutome mjestu, bio je gospodar rata, života i smrti, uživao je zaštitu obitelji Izetbegović. O njemu je još za rata već pokojni redatelj Benjamin Filipović snimio kultni film “Mizaldo (Odlazim) - kraj Teatra”, premijerno prikazan na filmskom festivalu u Berlinu 1994. Od utjerivača dugova i silovatelja do komandanta, ubojice, mafijaša i jataka Jakše Cvitanovića Cvika, korčulanskog narkobossa.
U jednoj rečenici, to je biografija čovjeka čija je smrt među mnogim Sarajlijama izazvala strah. “Čak i oni koji se nikad nisu švercali u tramvaju izražavaju zabrinutost što je Bajramovićevom smrću navodno ugašena i posljednja nada da ima ‘netko naš’ koji bi mogao biti posljednja brana moćnoj ‘albansko-sandžačkoj mafiji’ koja mijenja ne samo urbanističku nego i civilizacijsku sliku pristojnog javnog ponašanja koje je stoljećima karakteriziralo Sarajevo.”
Napisao je to u današnjem komentaru Senad Pećanin, glavni urednik Dana, tjednika u čiju je redakciju Ćelo upadao s pištoljem i prijetnjama.
Zbog metka u srcu koji ga je pogodio kroz špil karata dok je kartao remi u kavani na Ciglanama, droge zbog koje je trpio nesnošljive bolove i toga što je pio četverostruke doze morfija zbog bolova u nogama, jer su mu se sušile krvne žile, znao je da mu se bliži kraj. No u stvarnom životnom scenariju čovjek koji je za jedne bio ratni junak, za druge kriminalac i pas rata, skončao je onako kako se nitko nije nadao.
Ismet Bajramović snimljen u Dubrovniku na ručku s poznatim pjevačem Harisom Džinovićem. Željko Tutnjević/ CROPIX
- Prije bih očekivao da će, ako je znao da mu je kraj blizu, krenuti u neki obračun u kojem će biti mnogo pištolja, pucnjave, mrtvih i ranjenih, a ne da će sam sebi presuditi - rekao je na vijest o smrti Munir Podumljak, predsjednik Uprave Partnerstva za društveni razvoj koji je bio pripadnik specijalne policije MUP-a BiH u Sarajevu u vrijeme rata.
On je Ismeta Bajramovića poznavao još dok u sarajevskom kriminalnom miljeu nije bio visokopozicioniran. Ćelo je bio prijeratni nasilnik koji je polovicom osamdesetih u okružnom sudu zbog raznih kaznenih djela osuđen na 11-godišnju kaznu koju je izdržavao u KP domu “Zenica”. Ali zahvaljujući poznanstvu s Alijom Delimustafićem, prvim ministrom policije u
Dok je kartao u jednoj od kavana, Ćelo je pogođen hicem iz snajpera
| Ate
ntat
|
Vjetrovi rata koji će zapaliti ratnu oluju u BiH već se naziru. Ćelo, koji se stavio na raspolaganje politici u organiziranju obrane Sarajeva iako nije imao ni srednju školu, zapovijedao je vojnom policijom Armije BiH. Kad su u jednoj intervenciji pretukli Ćelina vojnog policajca koji je pravio nered, slijedila je osveta. Bajramović je iz raketnog bacača ispalio projektil na Dom policije i životom je platio specijalac.
Metak uskoro stiže Ćelu. Dok karta remi u vrtu jedne od kavana na sarajevskim Ciglanama kroz špil karata pokraj srca ga pogađa snajperski hitac. Liječnici mu spašavaju život. Dozvolu za njegovu evakuaciju iz opkoljenog dijela grada potpisao je Radovan Karadžić osobno. Nakon atentata, navodno razočaran Bajramović odlazi u Njemačku i smješta se pokraj Stuttgarta. Ušao je u sukobe, reketario je ugostitelje, pa se nakon izvjesnog vremena skrasio u Sarajevu. Bivši ratni zapovjednik novi je život počeo kao ugostitelj.
Preuzeo je predratni kultni kafić Estrada. No nasilništvo njegovih redara otjeralo je goste. Bio je neupitni broj jedan kad je u pitanju bila prodaja droge u gradu na Miljacki. S vremenom taj je posao proširio i na Hrvatsku uz pomoć Jakše Cvitanovića Cvika. Dok su policajci u srijedu obavljali očevid nad tijelom Sarajevskog kuma, kao i Ćelo, krivce su našli u novinarima i nasrnuli na fotoreportere. I dok se “žestoki momci” pripremaju za oproštaj, mediji već traže Ćelina nasljednika.
Ćelini prijatelji kao mogući motiv njegova samoubojstva navode tri razloga.
- Nedavno mu je umrla sestra, što ga je jako pogodilo.
- Bio je teško bolestan.
- Njegovi suparnici Muhamed Ali Gaši i Camil Biber nedavno su ga javno ponizili. Gaši je ismijao Ćelinu strast za kockanjem i govorio mu da će ga istući. Ćelo to nije mogao podnijeti
|
Tri motiva
|
Dušan Miljuš