Opasan proizvod: Koštano brašno nestaje između Zagreba i Labina?

ZAGREB - Mesno-koštano brašno, koje nastaje u pogonima tvrtke Agroproteinka iz Sesvetskog Kraljevca kao produkt uništavanja klaoničkog otpada i strvina krava, svinja, peradi i ostalih životinja s područja cijele Hrvatske, do prije godinu dana se, prema ugovoru s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, spaljivalo u cementari Koromačno kod Labina.



No, u tvrtki Holcim d.o.o., vlasniku cementare Koromačno, tvrde kako taj ugovor nije produljen od prošle godine, pa ostaje pitanje gdje završava koštano brašno.



- Mi smo koštano brašno iz Agroproteinke i ostalih manjiih kafilerija koristili kao gorivo za klinkerske peći koje služe za proizvodnju cementa. No, od prošle godine iz Agroproteinke nam više ništa ne pristiže, ionako se u toj kafileriji koštano brašno i dalje proizvodi prilikom zbrinjavanja klaoničkog otpada i strvina životinja.



Imamo sve uvjete za sigurno uništavanje koštanog brašna, ali zašto nam ugovor nije produljen i gdje završava to brašno, morat ćete pitati u Agroproteinki i Ministarstvu - rekao je danas Jadranko Garilović, tehnički direktor cementare Koromačno.



U Agroproteinki, pak, nisu željeli komentirati tu izjavu, ističući samo da u njihovim skladištima nema zaliha koštanog brašna već dulje te da se ono i dalje prevozi na spaljivanje u cementaru Koromačno.



- Koliko ja znam, mesno koštano brašno odlazi na spaljivanje u Koromačno. Ako oni tvrde da nije tako, onda neka to objasne, jer mi imamo ugovor s Ministarstvom poljoprivrede da se većina koštanog brašna odvozi u Koromačno, a jedan mali dio se izvozi. Mi ga ne spaljujemo niti skladištimo - rekao je Branko Ivković, direktor u Agroproteinki.



U Hrvatskoj se termičkom obradom nusproizvoda u stočarskoj proizvodnji i mesnoj industriji proizvodi 70.000 tona otpadaka, od čega nastaje 10.000 tona mesno-koštanog brašna. U Ministarstvu poljoprivrede također nisu moglo objasniti gdje to brašno završava.



 - Jedino cementara Koromačno i Agroproteinka imaju ugovor za zbrinjavanje koštanog brašna. No, bitno je da se ono ne upotrebljava za prehranu životinja - rekao je Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede.

Nusproizvod klaonice

U Hrvatskoj se godišnje konzumiraju deseci milijuna pilića, više od milijun svinja te stotine tisuća goveda, janjadi i ostalih životinja. Od toga se za ljudsku prehranu koristi samo 50 do 58% životinjskog mesa, a ostatak je nusproizvod klanja, kao što su kosti i iznutrice, završava kao klaonički otpad i odvozi se u Agroproteinku. (S.T.)