Nekoliko tisuća hrvatskim građana koji su izbornu nedjelju dočekali u bolničkim krevetima diljem Hrvatske, nije moglo, zbog postojećih zakonskih odredbi, ostvariti svoje pravo i glasovati na izborima za predsjednika države.
Među njima su i dvije pacijentice splitske bolnice koje ističu da bi im mogućnost glasovanja puno značila.
Dušica Živčić (72) Hininoj novinarki je rekla da se zbog nemogućnosti glasovanja „osjeća jadno i kao osoba drugog reda“. "Imam 72 godine i ovo mi je prvi put u životu da nisam glasala, a do sada sam išla na sve izbore. Čim iziđem iz bolnice sve ću prijaviti nadležnim službama jer ovo svakako nije u redu", ocijenila je Živčić.
Slično razmišlja i Marina Šarić (32) koja je također trenutno u splitskoj bolnici. Kaže kako je na vrijeme majci rekla da je prijavi za glasovanje, no rečeno joj je da to tehnički nije moguće. Shvatila je, ustvrdila je, da su osobe koje se na izborni dan nađu u bolnici 'zakinuti za svoje pravo što joj je teško palo'. Iznenađena je takvim zakonskim rješenjima, jer, kaže, omogućava se glasovanje i zatvorenicima, osobama s invaliditetom, a zanemaruje ljude u bolnici. "To stvarno nisam očekivala, jer nitko ne želi biti u bolnici; zakinuti smo za osnovno ljudsko pravo na glasovanje“, dodala je Šarić, i najavljuje kako će se zato obratiti Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) i udruzi Gong.
U bolnicama vrijede druga pravila, ali - u skladu sa zakonom
Da se u bolnicama ne može glasovati, odnosno da važeći zakoni to ne predviđaju, potvrđuju Hini u krovnom izbornom tijelu, Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).
Naša zakonska regulativa ne predviđa glasovanje u bolnici, kaže potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić, pa tumači kako u bolnici vrijede druga pravila u odnosu na ostala posebna mjesta glasovanja, poput domova za starije i nemoćne, zatvora itd.
„U bolnicama uistinu vrijede neka druga pravila i mislimo da tamo birački odbor (nije moguće dovesti), bez intervencije i prema odjelnom liječniku i ravnatelju bolnice“, naglasila je.
Upitana ne uskraćuje li se time bolesnima ustavno pravo, ističe da „to ne bi tako ocijenila“.
Ustav RH, naime, propisuje da birači imaju opće i jednako biračko pravo u parlamentarnim, predsjedničkim, izborima za Europski parlament te na državnom referendumu, ali - u skladu sa zakonom.
Objašnjenja da zakon ne predviđa glasovanje u bolnicama, jer se radi o „specifičnim mjestima", dobivali su i građani koji su u prvim satima izborne nedjelje stizali na biračka mjesta tražeći da se njihovim članovima obitelji koji su u bolnici, omogući glasovanje.
U državnoj upravi otklanjaju sa sebe odgovornosti, tumače kako je u bolnici tehnički vrlo zahtjevno organizirati biračko mjesto. Naglašavaju kako veliki broj ljudi u bolnicama u prosjeku provede osam dana, a popis bolesnika, koji žele glasovati, bolnice bi trebale nadležnom izbornom tijelu poslati dva tjedna prije izbora.
Kako rade drugi?
No, da se i u bolnicama, pogotovo u doba digitalizacije, može organizirati i glasovati govore iskustva drugih država.
Prema podacima dostupnim na internetu, u Austriji birački odbori posjećuju nepokretne osobe u ustanovama, u Bugarskoj se osniva biračko mjesto u bolnici ako je prisutno najmanje 20 birača, u Češkoj i Danskoj se, uz podnošenje zahtjeva, bez problema glasuje u bolnicama. Finska omogućuje glasovanje unaprijed, Estonija od kuće, u Irskoj se glasački listić može poslati poštom. U bolnicama se bez problema glasuje na Islandu, u Latviji, na Malti, u Njemačkoj i Poljskoj.
Ako je tako, onda je to zakonski uređeno, kaže Fabijančić-Križanić.
Podsjeća da DIP ne donosi zakone, nego zakonodavac, dakle Vlada, odnosno Hrvatski sabor.