SPLIT -
Grivasti skakač (Ammotragus lervia) nova je životinjska vrsta koja već nekoliko godina, kao i svaki novopečeni imigrant, ilegalno obitava na otvorenom prostoru južnog dijela planine Mosor. Skakač je vrsta divlje koze koja podrijetlo vuče iz sjevernoafričkog gorja Atlas gdje je gotovo pred izumiranjem. Osim u arealu Mosora gdje u slobodnoj prirodi obitava sada već oko stotinjak jedinki, skakač je prisutan i u ograđenim zvjerinjacima diljem Lijepe naše.
Najbrojnija populacija grivastog u ograđenom prostoru (gateru) je ona u selu Grabovcu nedaleko od Šestanovca gdje pod budnim okom poznatog lovca Ante Dundića boravi oko dvadesetak grla.
U slobodnu prirodu skakač je dospio 2002. godine
U slobodnu prirodu, na planinu Mosor, dospio je 2002. godine kada su nepoznati vandali provalili u zvjerinjak firme Dalmacijalov, koji se nalazi na sjevernoj strani Mosora, predio Dolac Gornji. Direktor Dalmacijalova Stjepan Miro Olujić i danas s nelagodom i ljutnjom priča o tom događaju.
- To su bili huligani! U gateru smo držali devet grivastih skakača koji nisu nikome smetali. Ali
jednog jutra kada sam išao nahraniti grivaste, u zvjerinjaku sam zatekao četri uginule jedinke i razbijenu ogradu.
Od preostalih pet jedinki nije bilo ni traga ni glasa. Naknadnom veterinarskom kontrolom uginulih primjeraka ustanovljeno je da su otrovani - govori Olujić i nastavlja:
- Dugo nismo znali što se dogodilo s preostalih pet jedinki. Mislili smo da su i oni otrovani ili pobijeni, sve dok do nas nisu došli glasovi da su planinari i okolni seljaci vidjeli malo stado neobičnih životinja kako se slobodno šeću Mosorom.
Krajem prošle godine, kada je populacija grivastog skakača u slobodnoj prirodi imala između 60 i 80 jedinki, Uprava za lovstvo pri Ministarstvu regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva od Šumarskog fakulteta naručila je Studiju procjene rizika uvođenja grivastog skakača u prirodu.
Studiju koja daje pozitivnu ocjenu uvođenja skakača u prirodu izradio je stručni tim pod vodstvom prof. dr. sci. Marijana Grubešića. Informacija o uvođenju nove životinjske vrste u javnost je dospjela nedavno, preko specijaliziranog časopisa za lovce, ljubitelje pasa i prirode, Dobra kob.
Grivasti skakač spada u razred sisavaca (Mammalia), red dvopapkara (Artiodactyla), porodicu goveda šupljorožaca (Bovidae) te potporodicu koza (Casrinae). Pradomovina ove vrste je sjevernoafričko gorje Atlas na samim rubovima najpoznatije pustinje Sahare, gdje je zaštićen zbog prijetnje istrebljenjem. Iz Afrike je naseljen u nekim dijelovima Španjolske te u SAD-u gdje je i najbrojniji. Procjene govore da trenutno u SAD-u obitava negdje oko 30.000 jedinki.
Mužjaci dostižu težinu od oko 140 kg (visina 112 cm), a ženke negdje oko 70 kg (prosječne visine 100 cm). I mužjaci i ženke imaju rogove. Boja dlake je svijetlosmeđa, a prosječan životni vijek je oko 12 godina, neke jedinke žive i oko 20 godina. Koza koti 1-2 mlada, a rijeđe 3 mala jarića.
Mario Todorić
Najbrojnija populacija grivastog u ograđenom prostoru (gateru) je ona u selu Grabovcu nedaleko od Šestanovca gdje pod budnim okom poznatog lovca Ante Dundića boravi oko dvadesetak grla.
U slobodnu prirodu skakač je dospio 2002. godine
U slobodnu prirodu, na planinu Mosor, dospio je 2002. godine kada su nepoznati vandali provalili u zvjerinjak firme Dalmacijalov, koji se nalazi na sjevernoj strani Mosora, predio Dolac Gornji. Direktor Dalmacijalova Stjepan Miro Olujić i danas s nelagodom i ljutnjom priča o tom događaju.
- To su bili huligani! U gateru smo držali devet grivastih skakača koji nisu nikome smetali. Ali
jednog jutra kada sam išao nahraniti grivaste, u zvjerinjaku sam zatekao četri uginule jedinke i razbijenu ogradu.
Od preostalih pet jedinki nije bilo ni traga ni glasa. Naknadnom veterinarskom kontrolom uginulih primjeraka ustanovljeno je da su otrovani - govori Olujić i nastavlja:
- Dugo nismo znali što se dogodilo s preostalih pet jedinki. Mislili smo da su i oni otrovani ili pobijeni, sve dok do nas nisu došli glasovi da su planinari i okolni seljaci vidjeli malo stado neobičnih životinja kako se slobodno šeću Mosorom.
Krajem prošle godine, kada je populacija grivastog skakača u slobodnoj prirodi imala između 60 i 80 jedinki, Uprava za lovstvo pri Ministarstvu regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva od Šumarskog fakulteta naručila je Studiju procjene rizika uvođenja grivastog skakača u prirodu.
Studiju koja daje pozitivnu ocjenu uvođenja skakača u prirodu izradio je stručni tim pod vodstvom prof. dr. sci. Marijana Grubešića. Informacija o uvođenju nove životinjske vrste u javnost je dospjela nedavno, preko specijaliziranog časopisa za lovce, ljubitelje pasa i prirode, Dobra kob.
Grivasti skakač spada u razred sisavaca (Mammalia), red dvopapkara (Artiodactyla), porodicu goveda šupljorožaca (Bovidae) te potporodicu koza (Casrinae). Pradomovina ove vrste je sjevernoafričko gorje Atlas na samim rubovima najpoznatije pustinje Sahare, gdje je zaštićen zbog prijetnje istrebljenjem. Iz Afrike je naseljen u nekim dijelovima Španjolske te u SAD-u gdje je i najbrojniji. Procjene govore da trenutno u SAD-u obitava negdje oko 30.000 jedinki.
Mužjaci dostižu težinu od oko 140 kg (visina 112 cm), a ženke negdje oko 70 kg (prosječne visine 100 cm). I mužjaci i ženke imaju rogove. Boja dlake je svijetlosmeđa, a prosječan životni vijek je oko 12 godina, neke jedinke žive i oko 20 godina. Koza koti 1-2 mlada, a rijeđe 3 mala jarića.
|
Karakteristike grivastog skakača
|
Mario Todorić