PRAVA PITANJA

Ovo je Hotel 8 u Supetru, ime je dobio po osam godina čekanja na dozvole...

 Mario Todorić / CROPIX

Poslovne priče hrvatskih poduzetnika u raljama birokracije koje smo obradili pred lanjske izbore, s ciljem da utječemo na kvalitativne promjene u načinu poslovanja koji dominira hrvatskim gospodarstvom, i danas su aktualna svjedočanstva koja upućuju na stvarne probleme koje bi oni koji na ovim izborima osvoje vlast trebali rješavati.

Jer sve izgubljene godine iz ovih primjera mogu se ispričati i kroz gubitak novca.

1. Hotel Sheraton Dubrovnik

Hotel Sheraton pokraj Dubrovnika dio turističkog biznisa Anđelka Leke otvoren je deset godina nakon što je Lekin HUP Zagreb prvi put najavio investiciju, i to zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa. Investicija vrijedna 80 milijuna eura, u sklopu koje su obnovljeni hoteli u Župi Dubrovačkoj, jedan je od rekordera među onima koje je birokracija kočila.

2. za slijetanje čekao 14 godina

European Coastal Airlines, biznis prijevoza hidroavionima, od želje do realizacije čekao je 14 godina, a strpljiv je bio vlasnik tvrtke Klaus Dieter Martin, pilot i poduzetnik koji se s lučkim kapetanijama borio za koncesije potrebne za slijetanje hidroaviona. Kad su konačno to riješili, i država se hvalila investicijom vrijednom 30 milijuna eura.

3. benzinske na moru

Plutajuće benzinske crpke za jahte ne trebaju plansku i prostornu dokumentaciju, rečenica je koju je tri godine pred birokracijom ponavljao ruski investitor Aleksej Frolov, dok su u Ministarstvu gospodarstva te 2009. tumačili da trebaju, a on objašnjavao da je plutajuća crpka nešto poput lifta ili restorana, dio servisne opreme. Frolov u međuvremenu u Tisnom u turizam investira 105 milijuna eura.

4. Hotel 8 u Supetru

Jedan hotel u Supetru na Braču zove se Hotel 8. Njegov naziv posveta je vlasnika hrvatskoj birokraciji jer mu je trebalo osam godina da hotel otvori zbog sporova s lokalnom samoupravom. Kad je konačno uspio, tužili su ga jer je na javnoj površini, kako bi je ukrasio, zasadio tri palme. I zabranili su promet u ulici gdje je ulaz u hotel pa gosti moraju pješke.

5. Ikea čekala 5 godina

Ni status globalnog milijardera u Hrvatskoj ne pomaže, a činilo se da bi mogao nakon što je Ikea Ingvara Kamprada u samo 20 dana dobila građevinsku dozvolu za svoj trgovački centar. Idućih pet godina raščišćavali su imovinskopravne odnose na zemljištu plaćenom 26 milijuna eura.

6. dok je čekao dozvolu izgubio 900.000 kuna

Sporost u izdavanju građevinskih dozvola Ivana Mikšića, direktora Tvornice turbina Karlovac, koštala je 900 tisuća kuna. Izdali su mu je u roku od četiri mjeseca, ali u tom je roku pao kreditni rejting države, on nije mogao do planiranog kredita od HBOR-a koji je potom poskupio, a time i novi proizvodni pogon.

7. zatvorili ga nakon 43 godine rada

Inspektor zaštite okoliša samo je jednom svratio u ljevaonicu riječkog poduzetnika Edija Filipovića koji je potom preko noći od uspješnog poslodavca postao vlasnik tvrtke u predstečajnoj nagodbi i poslao na burzu šest radnika. Filipović je lijevao željezo, zapravo izvozio je odlijevke za brodske motore 43 godine i izgubio dozvolu za rad jer nije imao dozvolu za gospodarenje otpadom. Pokušao je ishoditi dozvolu, ali nije mogao jer je prema generalnom urbanističkom planu bio lociran na pogrešnom mjestu. Birokracija mu je pokušala pomoći molbom da ga se pusti da radi dok ne osigura preseljenje. Ništa. Biznis zatvoren, Filipović u Finsku.

8. zbog Crnog jajeta godinu i pol na sudu

Godinu i pol dana povlačenja po zagrebačkom Trgovačkom sudu trebalo je Hrvoju Bujasu, vlasniku portala za prodaju Crno jaje, nakon što je jedan gospodarski inspektor surfajući njegovim portalom otkrio da Bujas nije naveo svih 13 podataka o kompaniji kojoj je na čelu. Prekršio je zakon i mogli su mu poslati opomenu pa bi to ispravio, ali valjda je bilo za administraciju učinkovitije povlačiti ga po sudu i potom mu naplatiti 400 kuna kazne. Bio je Bujas i na šest ročišta zato što je nezadovoljni turist tužio onoga koji mu je preko Crnog jajeta prodao smještaj da bi sudac ipak na kraju zaključio da vlasnik portala na kojem je smještaj bio oglašen zaista ne može kontrolirati radi li hladnjak u tom smještaju kako treba, na što se turist žalio.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. listopad 2024 14:08