U četvrtak će u kabinetu Nikole Tesle u Tehničkom muzeju u Zagrebu biti svečano potpisan sporazum između Hrvatske i Europskog centra za nuklearna istraživanja (CERN) o pridruženom članstvu naše zemlje u najvećem svjetskom laboratoriju fizike elementarnih čestica. Tako će biti ostvaren višedesetljetni san brojnih hrvatskih znanstvenika, ali i gospodarstvenika kojima će to članstvo otvoriti nove mogućnosti poslovanja.
- Uoči potpisivanja ugovora između Hrvatske i CERN-a želim istaknuti da su hrvatski znanstvenici i industrija uključeni u CERN već gotovo 40 godina i imamo vrlo plodnu i lijepu suradnju. Stoga se veselim sporazumu koji ću potpisati s ministricom Divjak, koju sam upoznala kad je posjetila CERN. Također, drago mi je što će na potpisivanju sporazuma biti prisutan i hrvatski premijer - rekla mi je u telefonskom razgovoru dr. Fabiola Gianotti, generalna direktorica CERN-a. Ta talijanska fizičarka, koju sam prvi put intervjuirala 2013. godine u Znanstvenom centru Ettore Majorana u Ericeu na Siciliji, prva je žena na čelu CERN-a u 65 godina dugoj povijesti te važne institucije.
Zaustavljanje egzodusa
Smješten u Meyrinu, predgrađu Ženeve, na samoj granici Švicarske i Francuske, CERN je osnovan 1954. godine kako bi se zaustavio odlazak najboljih europskih fizičara u Ameriku. Osnovalo ga je 12 europskih zemalja, među kojima i bivša Jugoslavija, koja ga je kasnije napustila. Danas CERN ima 22 članice i najbolji je primjer globalne suradnje u svijetu znanosti: zapošljava oko 2500 ljudi, ali na različitim projektima okuplja 17.000 znanstvenika stotinjak nacionalnosti iz cijelog svijeta.
- Postati pridruženi član znači postati član CERN-ove obitelji. Kao pridružena članica Hrvatska može sudjelovati u upravljačkim tijelima CERN-a, kao što su Vijeće CERN-a, Znanstveni savjet (Scientific Policy Committee) i Financijski savjet (Finance Committee). Također, hrvatski znanstvenici sada će ispunjavati uvjete za pozicije na određeno vrijeme u CERN-u, a hrvatska industrija moći će sklapati ugovore, što pruža mogućnosti za industrijsku suradnju na području naprednih tehnologija. Također, prilika je to za edukaciju i obuku mladih generacija - pojasnila je Fabiola Gianotti. Objasnila je kako se puni CERN-ov proračun.
- Najveći doprinos CERN-ovu proračunu daje Njemačka, a slijede je Velika Britanija, Francuska, Italija i Španjolska. CERN-ov proračun raspodjeljuje se među punopravnim i pridruženim članicama s obzirom na nacionalni BDP. Pridružene članice, poput Hrvatske, pridonose sa 10 posto od članarine koju bi plaćale kao punopravne članice. Članarina Hrvatske kao pridružene članice iznosit će milijun švicarskih franaka godišnje - dodala je Fabiola Gianotti.
Diplomirala je i doktorirala nuklearnu fiziku na Sveučilištu Milano, a od 1995. godine radi u CERN-u. Početkom 2009. godine izabrana je za voditeljicu projekta ATLAS, postavši tako prva žena na čelu jednog eksperimenta u CERN-u. U sklopu eksperimenta ATLAS Gianotti je predvodila tim od oko 3000 znanstvenika koji su, s kolegama s “konkurentskog” eksperimenta CMS, sudjelovali u lovu na Higgsov bozon, popularnu “Božju česticu” koja ostalim česticama daje masu. Povijesnoga 4. srpnja 2012. godine znanstvenici su u CERN-u potvrdili postojanje Higgsova bozona, a za to otkriće 2013. godine dodijeljena je Nobelova nagrada za fiziku Peteru Higgsu i Françoisu Englertu, koji su s Robertom Broutom još 1964. godine predvidjeli postojanje famozne čestice.
- U CERN-u se rade istraživanja na području fundamentalne fizike. Istražujemo fundamentalne sastavnice materije i svemira. Mi u CERN-u pokušavamo razumjeti kako se ponašaju građevni blokovi prirode te kako je postao i kako evoluira svemir - rekla je dr. Gianotti.
No, CERN nije samo vodeći svjetski znanstveni centar u fizici elementarnih čestica, nego i mjesto gdje su nastale mnoge vrhunske tehnologije koje su našle primjenu u svakodnevnom životu. Primjerice, u CERN-u je 1989. godine razvijena svjetska mreža, World Wide Web (WWW), bez koje je teško zamisliti modernu komunikaciju.
Žene u znanosti
- Razvijamo mnoge tehnologije. Primjerice, razvijamo tehnologije u području supravodljivih magneta, u elektronici, na području računalstva i Big Data, zatim instrumentaciju, a sve to nalazi važnu primjenu u društvu. Ta primjena ide od medicinskog oslikavanja do korištenja akceleratora u liječenju raka, a tu su i solarni paneli, World Wide Web i još mnogo toga - istaknula je Fabiola Gianotti. Funkciju generalne direktorice CERN-a, s mandatom od pet godina, preuzela je početkom 2016. godine.
- Biti direktor CERN-a velika je privilegija i čast, ali i velika odgovornost. Biti žena na direktorskoj poziciji u CERN-u možda može biti korisno kao pokazatelj ostalim ženama da imaju dobre mogućnosti za dobru karijeru u znanosti - rekla je Fabiola Gianotti. Kako je CERN dugo slovio kao tradicionalni muški bastion, upitala sam ima li u međuvremenu više znanstvenica.
- Da, situacija se svakako popravila jer je danas udio znanstvenica u CERN-u malo manji od 20 posto. Od 1995. godine, kad sam počela dolaziti u CERN kao postdoktorandica, do danas, ostvaren je veliki napredak, ali još je dug put pred nama - istaknula je Fabiola Gianotti. Objasnila je prioritete svoga mandata.
- Za mene su glavni prioriteti podržavati i pomagati široke domene djelatnosti u CERN-u, od fundamentalnih istraživanja u znanosti, do tehnološkog razvoja i inovacija te njihove utjecaje na društvo. Važna komponenta u CERN-u je edukacija i trening budućih znanstvenika, ali i šire javnosti, posebno učenika i nastavnika srednjih škola. Četvrta važna komponenta je znanstvena suradnja diljem svijeta - kazala je dr. Gianotti.
Od čega je sastavljen svemir?
Javnosti diljem svijeta CERN je poznat i po Velikom hadronskom sudaraču (LHC), najvećem znanstvenom instrumentu na svijetu, čija je gradnja trajala dvadesetak godina, a stajala je oko pet milijardi švicarskih franaka. Upitala sam moju sugovornicu o budućem sudaraču koji će naslijediti LHC.
- U ovom trenutku razmatramo dva različita prijedloga za sljedeći sudarač. Jedan je Future Circular Collider (FCC), prsten opsega 100 kilometara, u kojem bi se sudarali elektroni i pozitroni, ali također i protonski snopovi. Drugi je CLIC, odnosno Compact Linear Collider za sudare elektrona i pozitrona. Svakih šest ili sedam godina u Europi ažuriramo prioritete na području fizike elementarnih čestica: to obnavljanje prioriteta počelo je ove godine, a bit će zaključeno 2020. godine. Tada ćemo vidjeti kakve će nam smjernice dati Europska strategija za fiziku elementarnih čestica. No, u ovom trenutku, nasljednik LHC-a još nije izabran niti odobren - rekla je dr. Gianotti.
Naposljetku, upitala sam je koja su najveća otvorena pitanja u fizici.
- Zapravo je mnogo otvorenih pitanja. Jedno od glavnih povezano je s činjenicom da mi danas znamo od čega je sastavljeno samo pet posto svemira. Preostalih 95 posto je nepoznanica, sastavljeno od nama nepoznate forme materije i energije - zaključila je.