Tijekom afere mason u kojoj je zapeo glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić objavljena je i njegova imovinska kartica. No, kako su u prvome planu bila pitanja može li pravosudni dužnosnik biti član tajnoga društva te pikanterije iz sukoba između dvojice masona - Jelenića i poznatog oftalmologa Nikice Gabrića, nitko nije primijetio jedan vrlo neobičan detalj iz imovinske kartice dojučerašnjeg prvog tužitelja.
U rubrici stalnih prihoda Jelenić je upisao (i to u neto iznosu) od 25.000 do 50.000 kuna mjesečno. Nigdje nije navedeno što je od toga iznosa prihod od plaće koju je dobivao kao glavni državni odvjetnik, kao i kolika mu je plaća, a što je drugi prihod. Kao prvo, teško da plaća glavnog tužitelja iznosi mjesečno 25.000 kuna i da taj iznos iz mjeseca u mjesec toliko varira. Ako i postoje mjesečna odstupanja na plaći, ona se teško mogu kretati u rasponu većem od 100 kuna. Imovinska kartica ne daje odgovor na pitanje čime se još bavi prvi tužitelj, odnosno od čega ostvaruje redovne prihode koji mogu mjesečno biti i više nego dvostruko veći od njegove plaće.
Ovime, dakako, ne impliciram da je Jelenić nešto smuljao ili zatajio. No, njegova imovinska kartica vrlo zorno pokazuje kako su suci i tužitelji zadovoljili formalnost popunjavanja imovinskih kartica, ali su one osmišljene tako da se u njima više skriva nego što se otkriva. Tako, primjerice, u imovinskoj kartici tužitelja ne stoji u kojoj je katastarskoj općini njegova nekretnina, ne navodi se čak ni marka automobila koji ima, ako ima maloljetnu djecu koju uzdržava. ne mora napisati uzdržava li jedno dijete ili njih petero… Nadalje, u imovinskoj kartici je za javnost skriveno i koliki su mjesečni prihodi tužiteljeva bračnog partnera, kao i gdje mu životni partner radi.
Nedavno smo izvršili uvid u imovinsku karticu sutkinje koja je donijela odluku o skrbništvu djeteta Severine Kojić. U njenoj kartici nismo našli ništa što bi bilo sporno, no problem je što je i njena imovinska kartica pokazala da su i suci sakrili čitav niz podataka. Ne navodi se također koliko djece uzdržavaju, skriva se gdje je zaposlen bračni ili izvanbračni partner, ne navodi se u kojoj banci ima štednju ili dug, kao i čitav niz drugih pojedinosti koje političari u svojim karticama moraju prijaviti.
Koliko su imovinske kartice važne i kakav je smisao njihove javne objave pokazuje čitava serija slučajeva ministara u Vladi Andreja Plenkovića koji su morali odstupiti zato što se pokazalo da nisu prijavili točne podatke o imovini ili su se pokazale nelogičnosti u njenom stjecanju.
Od idućeg mjeseca moraju javno biti dostupne i imovinske kartice sudaca i državnih odvjetnika. Njihova objava očekuje se još od lipnja prošle godine, no zbog nadmudrivanja oko primjene GDPR-a, koje je rezultiralo izmjenama zakona, objava se uspjela odgoditi na skoro godinu dana. Nitko ne zna kako će njihove kartice izgledati kada konačno postanu dostupne na internetu, te hoće li i dalje pisati da Dražen Jelenić mjesečno ostvaruje redovni prihod u rasponu od 25.000 do 50.000 kuna ili će se specificirati kolika mu je plaća, a povrh toga od čega ostvaruje ostatak prihoda.
Provjera imovine pravosudnih dužnosnika nije ništa manje važna nego što je imovina političara. Tim prije što se oni na svoje dužnosti imenuju doživotno. Treba se nadati da će od idućeg mjeseca ono što je sada bezrazložno tajno ipak postati javno.