POŽEGA - Marijan Vlak, Krunoslav Rendulić i Zoran Zekić, nekadašnji zaposlenici nogometnog kluba Kamen Ingrad, samo su dio javnosti poznatih osoba koje su se našle među vjerovnicima veličkoga gospodarskog magnata, točnije njegova nogometnog kluba čiji se poslovanje, uglavnom zbog zatvaranja kamenoloma i nedovoljno stručnog kadra, počelo urušavati 2004. godine.
Za svoj doprinos u radu nogometnog kluba Vlak je trebao dobiti stan vrijedan 412.000kuna, Rendulić stan vrijedan 564.000 kuna i Zekić stan vrijedan 490.000 kuna. Stanove su i dobili, no kada je Kamen otišao u stečaj, sami su zatvorili kredite i podigli tužbe za povrat novca. Kada smo Rendulića upitali kako namjerava rješiti dug, rekao je da još pregovara s ljudima o rješavanju tog problema.
- Dug je oko 50.000 eura i imam obećanja da će sve biti riješeno. Možda dug prebijemo jednim zemljištem, ali o detaljima ne bih govorio. Ako ne uspijem mirnim putem vratiti novac, morat ću tužiti - rekao je Rendulić. Bivši trener Marijan Vlak je tužio nogometni klub i traži nešto više od 200.000 kuna, a Zoran Zekić, kako doznajemo u klubu, na odlasku iz kluba potpisao je izjavu da klub nema nikakvih obveza prema njemu pa je pitanje hoće li i kako naplatiti svoja potraživanja.
Slika koju o Kamen Ingradu daju jedan trener i dva nogometaša - jedan od njih pregovara, drugi tuži s pravom, a treći se nada da će dobiti novac iako je potpisao izjavu da mu ništa ne duguju - možda najbolje opisuje današnju situaciju u požeškom kraju. Nevjerica i iščekivanje što će se dogoditi s Kamen Ingradom veća je nego ikada. Informacija odgovornih osoba, poput stečajnog upravitelja, koji bi trebao ljudima objasniti što će se dogoditi s tvrtkom, posljednjih mjeseci potpuno je izostala pa sada oni kojima je stečaj Kamen Ingrada ugrozio egzistenciju podižu kaznene prijave i u novinama svakodnevno optužuju Zeca za sve i svašta.
Zec bez hipoteke na kuću
Nekoliko ljudi s posljednje kaznene prijave, zbog navodne prijevare Zeca da će vraćati kredite koje su oni podizali i u zalog stavljali hipoteke na svoje kuće, primjerice, svakodnevno zaokuplja hrvatske medije pričajući o prijetnjama i obećanjima Vlade Zeca. Iako istraga još nije otvorena, a pitanje je hoće li do suđenja uopće doći, svaki se dan javljaju "novi svjedoci koji nam u povjerenju ispričaju još nekoliko pikanterija koje bi trebali znati".
Primjerice, jedan čovjek nedavno nam je rekao u povjerenju kako je Vlado Zec istukao svoju dugogodišnju suradnicu. Isti čovjek rekao nam je i da Zec ima desetke milijuna kuna spremljenih na raznim računima i da Zec nema hipoteku na kući, za razliku od njega. Kada smo provjerili te informacije, tvrdnje tog čovjeka pokazale su se netočnima, a istina je bila da Zec ima hipoteku na kući, i to za novac koji je podigao kako bi podijelio posljednje plaće zaposlenicima Kamen Ingrada.
Obaveze direktora Zeca
Jedan drugi zaposlenik Kamen Ingrada, koji nam je u telefonsku slušalicu prošli tjedan diktirao imena i prezimena oštećenih radnika koji su podigli kaznenu prijavu protiv Zeca, zaboravio je reći da su hipoteke i na kući direktora Zeca i kući Đurđice Kristić, njegove bliske suradnice. Taj čovjek, međutim, zaboravio je reći i da upravo gradi treću kuću iako je njegova plaća tolika da bi se institucije koje sada istražuju Zeca mogle pozabaviti i njime.
Zato smo prošli vikend i proveli u Požegi te ponudili Đurđici Kristić da nam odgovori na optužbe. Rekla nam je da o pokretanju prijava nema drugih informacija osim onih iz novina te kako smatra da nema nikakvih elemenata kaznenog djela. Sigurna je i da će i Državno odvjetništvo isto to utvrditi pokrene li se postupak jer su isti ljudi prije nekoliko mjeseci na policiji davali potpuno suprotne iskaze. Rekla nam je kako je i ona sama jedan je od nositelja kredita koji je uplatila kao svoj udio u tvrtki Poljousluga. Tim se novcem povećao temeljni kapital društava, objasnila je, a društva su uplaćene iznose koristila u daljnjim transakcijama za svoje investicije. Dio sredstava je išao dobavljačima, tvrdi, a dio i Kamen Ingradu kao izvođaču građevinskih radova.
- Neke od osoba koje su podigle kredite bile su direktori društava prije, za vrijeme i nakon realizacije tih kredita. Samim time bile su odgovorne za rezultat poslovanja društava pa i odgovorne prema ostalim dioničarima - objasnila je Kristić.
Pokazali smo joj i dokument u kojem Vlado Zec obečava vraćanje kredita, ali je ponovila da su se krediti trebali vraćati iz rezultata poslovanja tih društava. - Ne postoje obaveze direktora Zeca da ih vrati. Direktor Zec nije aktivno pratio poslovanje tih društava, a uključio se u trenutku kad su nastupile teškoće jer rezultati poslovanja tih tvrtki nisu omogućili uredno vraćanje kredita - dodala je Kristić.
Odgovornost za propuste
Tvrdnje radnika da su kredite podizali kako bi pomogli poslovanju Kamen Ingrada smatra netočnima jer su krediti podizani 2002. godine, a Kamen Ingrad je zapao u teškoće zatvaranjem kamenoloma u rujnu 2004. godine.
- Uostalom, 2003. smo imali 389 milijuna kuna prihoda, a ukupni iznosi tih kredita, oko 2,5 milijuna kuna, nisu mogli biti presudni za Kamen Ingrad. Istine radi, za jedan od posljednjih kredita Kamen Ingrada, za plaće zaposlenika, u iznosu od 5,5 milijuna kuna, založili smo i kuću direktora Zeca. Ni on još nije vraćen - otkrila je Kristić i dodala da, unatoč svim teškoćama, sve poduzimaju kako bi realizirali dogovor s bankom i zastali s ovrhama do ukupnog podmirenja obveza.
- Nije nam cilj trauma, niti je banci cilj iseljavanje. Smatram da je imovina tih društava dovoljna za podmirenje svih obaveza - rekla je Kristić.
Postoje krediti i obaveza, kaže, ali banke sigurno neće odustati od investicija koje su započeli. A hoće li direktor Zec odgovarati za brojne propuste koji su Kamen doveli do stečaja, pitanje je na koje Odvjetništvo još nije dalo odgovore. Jedno je sigurno. Prije stečaja, poduzeće Kamen Ingrad i njegov nogometni klub bili su poželjni, novac je mr. Zec donirao vatrogascima, sportašima, humanitanim udrugama i političarima.
Svi su dobro od Kamena živjeli, a radnicima nitko nije uzimao za zlo što su kuće gradili ukradenim građevinskim materijalom i vozili automobile tuđim gorivom. Zec je postao interesantan u trenutku kada je poduzeće bilo spremno za prodaju strateškom partneru, a vođenje poduzeća nadmašilo je njegove menadžerske mogućnosti.
Željko Perić, bivši direktor Projektgradnje, jedan je od nekoliko potpisnika kaznene prijave protiv Vlade Zeca, Đurđice Kristić i Vinka Matijevića, bivšeg predsjednika uprave banke u kojoj ih optužuju da su davali kredite ljudima koji za to nisu bili platežno sposobni.
Vinko Ribić, bivši vozač viljuškara u Kamen Ingradu, danas tvrdi da je 2002. godine Vlado Zec okupio dvadesetakak ljudi u upravnoj zgradi Kamen Ingrada i rekao im da podignu kredite, bez obzira što nisu bili platežno sposobni.
Tvrdi da im je Zec prijetio i otkazima ako ne pristanu na podizanje kredita.
|
Prijetnja otkazom za one koji ne uzmu kredit
|
Đurđica Kristić: Dug nije realan
Đurđica Kristić, bivša članica Uprave Kamen Ingrada d.d. zadužena za ekomonske poslove, koja je u studenom 2005. proglašena 53. najmoćnijom ženom u Hrvatskoj, prvi put nakon proglašenja stečaja razgovara o problemima koji su zadesili nekad najveću tvrtku Požeštine.
• Danas je Kamen Ingrad u stečaju, više 300 vjerovnika traži oko 660 milijuna kuna, smatrate li da je do stečaja trebalo doći?
- Kao prvo, smatram da dug nije realan. On iznosi oko 460 milijuna kuna s kamatama. Stečajni upravitelj nije korektno odradio svoj dio posla, nije provjerio prijavljena potraživanja vjerovnika i utvrdio da su ista potraživanja prijavljena s više osnova. Na ročištu 10. srpnja sam stečajnog suca i upravitelja upozorila na to, a oni su odgovorili da se to može osporavati jedino privatnom tužbom. No, troškovi tih parnica bi toliko iznosili da ja kao privatna osoba to ne bi mogla plaćati. A stečajni upravitelj je to dužan raditi po zakonu.
• Što ste učinili da do stečaja ne dođe?
- Smatram da uvjeta za stečaj nije bilo jer smo imali sporazume sa 83 posto vjerovnika uz suglasnosti da se postojeća obaveza podmiri sukcesivno, u roku od dvije godine. Imali smo program sanacije ukupnih obaveza društva, strateškog partnera koji je isplatio plaću za siječanj i veljaču, a imovina Kamen Ingrada je, prema izvještaju prethodnog stečajnog upravitelja, bila dovoljna za podmirenje svih obveza. Stečajni upravitelj nije nam priznao vrijednost zaliha nasipnog materijala u iznosu od najmanje 120 milijuna kuna koji se nalazi u kamenolomu Vetovo, a i na sam dan održavanja ročišta radilo je 550 ljudi.
• Zašto je, po vama, došlo do stečaja?
- Osim blokade računa, koja je uzrokovana zatvarenjem oba kamenoloma više od osam mjeseci, bio je i prijedlog Nexe grupe za otvaranje stečaja. Cilj Nexe grupe, međutim, nije bio naplata potraživanja u iznosu od 4,5 milijuna kuna, nego isključivo preuzimanje kamenoloma.
• Možete li to dokazati?
- Predložila sam podmirenje duga, ali sam tražila i minimum sigurnosti da će nam nakon uplate povući prijedlog za pokretanje stečaja. Tražila sam da Nexe grupa zahtjev za povlečenje stečaja deponira kod javnog bilježnika, ali to nisu prihvatili.
• Je li još netko pomogao u guranju Kamen Ingrada u stečaj?
- Hrvatske autoceste sigurno. Bili smo izvođači na dionici autoceste Županja - Spačva i na početku radova dali smo im bankovne garancije. Iako su radovi bili tek u početnoj fazi, već početkom svibnja 2005. zaključili su da Kamen Ingrad kasni s radovima iako je rok zavšetka bio kolovoz 2006.?! Naplatili su garancije veće od 20 milijuna kuna 15 mjeseci prije nego što su radovi trebali biti gotovi, a to nisu nikada i nikome napravili.
• Široj javnosti je Kamen Ingrad poznat od početka ove godine. Kako je Vlado Zec, prema vašim saznanjima, vodio poduzeće od samih početaka?
- Mr. Vlado Zec je 1989. godine postao direktor Kamena d.d., koji je tada imao oko 278 zaposlenih samo u dva kamenoloma. Postavio je idealne organizacijske sheme, krenuo u modernizaciju tehnologije u kamenolomima, ali je istina da ga mi, izvršni direktori, nikad nismo mogli pratiti u njegovim vizijama razvoja poduzeća. Krenuo je u nove razvojne programe i novim investicijama došao do više od 900 zaposlenih. Kamen je '93. otvorio tvornicu betonskih prozivoda, godinu dana kasnije tvornicu žbuka i ljepila, išao je prema finalizaciji osnovnih proizvoda. Zatim je formirao pružanje kompletnih usluga u građevinarstvu te u razdoblju od deset godina stekao reference da se može natjecati na međunarodnim licitacijama. Radili smo na području cijele Hrvatske. Nikad nije bilo jednostavno raditi, direktor je krenuo ni od čega. Prvi dugoročni kredit dižemo '96., a 2001. smo imali financijsko restuktuiranje sa Slavonskom bankom, koje nije u potpunosti uspjelo jer je 2002. zatvoren kamenolom u Vetovu. Kap koja je prelila čašu bilo je zatvaranje obaju kamenoloma, a time su s radom morale stati obje tvornice.
|
Desna ruka Vlade Zeca
|
| Željko Perić
|
| Vinko Ribić
|
Hrvoje Appelt
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....