Drugi krug izbora za hrvatskog predsjednika počeo je u subotu navečer po hrvatskom vremenu u Australiji u kojoj se može glasovati na ukupno četiri biračka mjesta.
U 21 sat po hrvatskom vremenu otvorena su biračka mjesta u Canberri, Sydneyu i Melbournu, ono u Perthu otvara se u ponoć, potvrdila je potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Ana Lovrin.
Izbori za hrvatskog predsjednika, osim u Hrvatskoj, održavaju se u još 47 država diljem svijeta, ukupno 3. 860.000 birača ima pravo odlučivati hoće li na čelu države idućih pet godina biti sadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) ili bivši premijer Zoran Milanović (SDP).
Zbog vremenske razlike, glasovanje u nekim državama počinje u subotu navečer po hrvatskom vremenu.
Dva sata nakon Australije otvorit će se biračko mjesto u hrvatskom veleposlanstvu u Tokyu, u ponoć ono u veleposlanstvu u Pekingu, sat iza ponoći, u nedjelju u 1 sat u Jakarti, u Indoneziji.
Posljednje će se, u nedjelju u 16 sati, otvoriti biralište u Los Angelesu, koje će se posljednje i zatvoriti, u ponedjeljak u 4 sata po našem vremenu.
Državno izborno povjerenstvo objavilo je popis biračkih mjesta u inozemstvu, s lokacijama i adresama, najviše ih je (44) u Bosni i Hercegovini i Njemačkoj (17).
Uz Australiju, četiri biračka mjesta otvorit će se i u Sjedinjenim Državama, po tri u Italiji i Kanadi, po dva u Srbiji, Crnoj Gori, Austriji, Mađarskoj, Švicarskoj, Turskoj, Poljskoj te u Afganistanu.
U inozemstvu mogu glasovati hrvatski državljani koji ondje imaju prebivalište i aktivno su se registrirali ili pak imaju hrvatska osobne iskaznice s upisanim prebivalištem u inozemstvu na temelju kojih su automatski registrirani za glasovanje. Glasovati mogu i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ako su dobili potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta.
Potpredsjednica DIP-a pojasnila kako se povećao broj birača između dva kruga
Na pitanje kako je moguće da u drugom krugu izbora ima 5000 birača više Lovrin je za N1 pojasnila da popis birača utvrđuje Ministarstvo uprave, ali da DIP ne nalazi ništa neobično u toj brojci jer je tu prije svega 3000 dodatno aktivno registriranih, onih osoba koji su se prijavile da će biti birači u inozemstvu, moguće je da je netko postao punoljetan u 15 dana, moguće je da su oni koji su glasali s tzv. plavom potvrdom jer nisu imali važeću osobnu iskaznicu u međuvremenu izvadili važeću osobnu iskaznicu. Dodaje i da to nije tako velik broj na više od 3,8 milijuna birača.
"Oko 14.500 osoba se prethodno registriralo za glasanje u inozemstvu i tu je povećanje oko 2800 u odnosu na prvi krug. Otišli su ljudi na zimovanje, ali treba imati na umu da je primjerice u Austriji jedino moguće glasati u Beču", rekla je.