U srijedu, 28. lipnja, u Zagrebu je preminuo istaknuti hrvatski skladatelj, dirigent i zborovođa - Emil Cossetto.
Rođen je 12. listopada 1918. u Trstu. Dirigiranje je diplomirao 1947. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Surađivao je s mnogim domaćim i međunarodnim umjetničkim ansamblima, a sam je osnovao i do najviše umjetničke razine doveo dva glasovita zbora: Joža Vlahović (utemeljen 1945.) - današnji Emil Cossetto - i Moša Pijade (utemeljen 1954.) - današnja Lira. Tijekom više od pola stoljeća stvarao je izniman skladateljski opus, u prvom redu zborski, bez kojeg je danas nezamisliv repertoar hrvatskih zborova. Sve to učinilo ga je glavnim organizatorom, promicateljem i nadahniteljem hrvatskog zborskog amaterizma, u čemu je jednako veliku ulogu odigralo i njegovo izuzetno uvjerljivo i sugestivno dirigentsko umijeće.
Skladao je za sve moguće zborske sastave - a cappella i uz pratnju klavira, raznih instrumentalnih sastava, sve do simfonijskog i tamburaškog orkestra. Iz opsežnog zborskog opusa izdvajaju se cjeline poput suita "Z mojih bregov" i "Popevkice", naslova "Partita sefardica", "Et in terra pax", "Zorongo", "Vedri i meditativni valceri", "Oda miru", "Svatovski tropjevi", "Komitske igre", "Zagrebu", "Borbena kantata", "Pjesme o mojoj zemlji", "Zeleni Juro", "Rapsodia del cante jondo", "Balade Petrice Kerempuha" i mnoge druge. Istaknuo se i na polju instrumentalne glazbe, a uz uobičajene simfonijske naslove - varijacije, divertimenta, plesove i uvertire - autor je i dviju opera prema Legendama Miroslava Krleže - "Kristofor Kolumbo" i "Kraljevo".
U Cossettovim interpretacijama hrvatskog folklora, rustikalni korijeni autohtonih glazbenih tradicija dolaze do punog izražaja, a tome treba pridodati i njegove obrade sefardskog i aškenaskog folklora kojima je bitno osuvremenio židovski dio repertoara zbora Lira.
S oba svoja zbora na mnogobrojnim domaćim i stranim festivalima, turnejama, radijskim i televizijskim produkcijama te diskografskim izdanjima predstavljao je visoku razinu naše zborske glazbe. Osvajao je prva mjesta na najrenomiranijim svjetskim festivalima, a njegove su partiture, izdavane i od uglednih stranih izdavača, na nekima od njih bile obvezne skladbe.
Dobio je mnogo uglednih nagrada, među kojima su i dvije Nagrade Grada Zagreba, Milka Trnina te Vladimir Nazor i Porin za životno djelo, te niz državnih odlikovanja u bivšoj i sadašnjoj državi.
Uz sve ove navedene službene podatke jednako je važno spomenuti njegovu jedinstvenu, nezaboravnu, dragu pojavu, visok lik uvijek nagnut prema naprijed dok bi grabio krupnim koracima, dugačke ruke koje su dirigirajući uvijek nastojale obgrliti čitav svijet i lice s kojeg je uvijek zračio ohrabrujući osmijeh - istodobno blag i nepokolebljiv. Pogreb Emila Cossetta bit će u utorak, 4. srpnja 2006. u 13.20 sati na Zagrebačkom krematoriju. Ma koliko bila tužna, ta će ceremonija, sasvim sigurno, biti i raspjevana. Bilo kakav drukčiji ispraćaj Emila Cossetta jednostavno je nezamisliv.
Branimir Pofuk
Rođen je 12. listopada 1918. u Trstu. Dirigiranje je diplomirao 1947. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Surađivao je s mnogim domaćim i međunarodnim umjetničkim ansamblima, a sam je osnovao i do najviše umjetničke razine doveo dva glasovita zbora: Joža Vlahović (utemeljen 1945.) - današnji Emil Cossetto - i Moša Pijade (utemeljen 1954.) - današnja Lira. Tijekom više od pola stoljeća stvarao je izniman skladateljski opus, u prvom redu zborski, bez kojeg je danas nezamisliv repertoar hrvatskih zborova. Sve to učinilo ga je glavnim organizatorom, promicateljem i nadahniteljem hrvatskog zborskog amaterizma, u čemu je jednako veliku ulogu odigralo i njegovo izuzetno uvjerljivo i sugestivno dirigentsko umijeće.
Skladao je za sve moguće zborske sastave - a cappella i uz pratnju klavira, raznih instrumentalnih sastava, sve do simfonijskog i tamburaškog orkestra. Iz opsežnog zborskog opusa izdvajaju se cjeline poput suita "Z mojih bregov" i "Popevkice", naslova "Partita sefardica", "Et in terra pax", "Zorongo", "Vedri i meditativni valceri", "Oda miru", "Svatovski tropjevi", "Komitske igre", "Zagrebu", "Borbena kantata", "Pjesme o mojoj zemlji", "Zeleni Juro", "Rapsodia del cante jondo", "Balade Petrice Kerempuha" i mnoge druge. Istaknuo se i na polju instrumentalne glazbe, a uz uobičajene simfonijske naslove - varijacije, divertimenta, plesove i uvertire - autor je i dviju opera prema Legendama Miroslava Krleže - "Kristofor Kolumbo" i "Kraljevo".
U Cossettovim interpretacijama hrvatskog folklora, rustikalni korijeni autohtonih glazbenih tradicija dolaze do punog izražaja, a tome treba pridodati i njegove obrade sefardskog i aškenaskog folklora kojima je bitno osuvremenio židovski dio repertoara zbora Lira.
S oba svoja zbora na mnogobrojnim domaćim i stranim festivalima, turnejama, radijskim i televizijskim produkcijama te diskografskim izdanjima predstavljao je visoku razinu naše zborske glazbe. Osvajao je prva mjesta na najrenomiranijim svjetskim festivalima, a njegove su partiture, izdavane i od uglednih stranih izdavača, na nekima od njih bile obvezne skladbe.
Dobio je mnogo uglednih nagrada, među kojima su i dvije Nagrade Grada Zagreba, Milka Trnina te Vladimir Nazor i Porin za životno djelo, te niz državnih odlikovanja u bivšoj i sadašnjoj državi.
Uz sve ove navedene službene podatke jednako je važno spomenuti njegovu jedinstvenu, nezaboravnu, dragu pojavu, visok lik uvijek nagnut prema naprijed dok bi grabio krupnim koracima, dugačke ruke koje su dirigirajući uvijek nastojale obgrliti čitav svijet i lice s kojeg je uvijek zračio ohrabrujući osmijeh - istodobno blag i nepokolebljiv. Pogreb Emila Cossetta bit će u utorak, 4. srpnja 2006. u 13.20 sati na Zagrebačkom krematoriju. Ma koliko bila tužna, ta će ceremonija, sasvim sigurno, biti i raspjevana. Bilo kakav drukčiji ispraćaj Emila Cossetta jednostavno je nezamisliv.
Branimir Pofuk
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....