Preminuo glumac i redatelj Ljudevit Galic

LJUDEVIT GALIC (Orehovica, 23. kolovoza   1919. - Opatija 4. siječnja 2007.)

U Opatiji je danas, u 87. godini života preminuo Ljudevit Galic, glumac, redatelj, pedagog, pisac, kroničar i dugogodišnji član Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Za pola stoljeća svoje plodne karijere predavao je na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu, te objavljivao tekstove u časopisima i dnevnom tisku.

Poslije prvih nastupa u Zagrebu 1934. godine, pridružio se putujućim družinama i stalnim kazalištima predratne Jugoslavije, gdje je stekao veliko iskustvo i stvorio bogat repertoar. Za vrijeme NOB-a bio je član Centralne kazališne grupe ZAVNOH BiH-a. Poslije rata angažiran je u Sarajevu, a 1948. godine postao je članom Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, gdje je ostao sve do umirovljenja 1977. godine.

Bio je pravi čovjek od kazališta i za kazalište.

Od početka svoje glumačke karijere istakao se kao izrazito karakterni glumac u širokoj lepezi uloga klasičnog i suvremenog repertoara. Njegove najznačajnije uloge su Polonije u Hamletu, Petar Dunja u Snu Ivanjske noći Williama Shakespearea, Fabriczy Glembay u Gospodi Glembajevima, Zastavnik Bandera u Putu u raj, Cicerone u Areteju Miroslava Krleže, Luka u drami Na dnu Maksima Gorkog, Bokčilo u Dundu Maroju Marina Držića, Ujka Vasa u Gospođi ministarki, Manojlo u Protekciji, Sreta u Narodnom poslaniku, Žika u Sumnjivom licu Branislava Nušića, Dr. Diafoirus u Umišljenom bolesniku, Lucas u Silom liječnik, Orgon u Tartuffeu J.B.P.Molièrea, Dr. Dionisio Genosi u Henriku IV Luigija Pirandella, Kuligin u Tri sestre, Simeonov Piščik u Višnjiku Antona Čehova.

Ostvario je značajna glumačka ostvarenja u dramama Shawa, Osborna, Aristofana, Marinkovića, Beaumarchaisa, Havela, Ogrizovića, Kopita, Simonova, Ostrovskog, Fonvizina, Matkovića, Gundulića, Budaka i dr.

Kao redatelj postavio je na scenu HNK-a predstave Nedorasli Fonvizina, Mandragola Machiavellija, Mećava Budaka, Bez trećega Begovića, Karolina riječka Gervaisa, U pozadini i Profesor Žič Feldmana, Mamouret Sarmenta, Protekcija Nušića (s P. Šarčevićem), Svoga tela gospodar Kolara (s B. Gavellom), Magle Omerbegovića, Na trnu i kamenu Budaka,   Seoska ljubav Stehlika, Umovanje, đavolije, marifetluci prema vlastitom scenariju

Za svoj umjetnički rad dobio je mnoge nagrade i priznanja, među kojima su Republička nagrada BiH za ulogu Smrdića , Sterijina za najbolju predstavu u cjelini Svoga tela gospodar i dr.

Objavio je knjige Amatersko kazalište, Biseri znanja, Sjećanja jednog glumca.