Do početka XXIII. Zimskih olimpijskih igra koje se održavaju u Pyeongchang u Južnoj Koreji preostalo je još dva tjedna. Tehnika kojom će se prenositi sraz najboljih sportaša u bijelim sportovima iz daleke Azije gotovo je nevjerojatna, svemirska. Djeluje to tako prosječno čitatelju, baš kao što je djelovalo 1964. godine kada su se pripremale Ljetne olimpijske igre u Tokiju. Bio je to početak tehnološke ekspanzije televizije, posebno kada su u pitanju izravni prijenosi. A kako tada, tako i prije 54 godine, čitatelji Studija su u nevjerici gutali priče o najnovijim čudima koja će im osigurati još bolju sliku na malim ekranima. A posebno u to vrijeme, kada još u svim domovima nije postojao takav luksuz kao što je tada bio televizor. Pod naslovom “Najveći ispit u povijesti televizije - od Tokija do vašeg ekrana”, popularni se tjednik pozabavio svim aspektima OI u Tokiju.
“Točan broj ljudi koji će gledati Olimpijadu ne zna nitko, no pretpostavlja se da će se taj broj približiti cifri od pola milijarde! Do sada nijedan svjetski događaj nije imao toliki auditorij”, odmah su bombastično krenuli u priču. Glavni, kako su ga nazvali “TV nerv” za Europu bio je smješten u Hamburgu.
“Prije dvije godine (!) počele su pripreme za taj prijenos, a ovih dana u njemačkom studiju B nalaze se 43 sobe (urednici, reporteri, kamermani, tehničari). To je tim koji bi, kako je rekao jedan novinar, mogao nastupiti i na Olimpijskim igrama.”
“Nadamo se, rekao je šef europskog TV tima Herbert Zimmerman, da će sve teći onako kako je i predviđeno. Televizija ovaj put radi pod znakom pet olimpijskih krugova i cijela Europa očekuje od nas da sve bude u redu. No mi smo vezani s polarnim i satelitskim programom koji pritječu u Hamburg. Sav taj obiman posao vezna je s novinarima i TV tehničarima u Aziji, Africi i Europi. Ovako su tri kontinenta povezana na zajedničkoj stvari: što brže i kvalitetnije prenijeti slike iz dalekog Japana zemljama Eurovizije i Intervizije”, piše Studio. Pozabavili su se i samim Tokijem, koji je u Studiju nazvan modernim Babilonom, te čitateljima otkrili čudesan podatak kako u Japanu koji je tada imao oko 100 milijuna ljudi ima čak 14 milijuna prijavljenih televizijskih prijemnika. Za to vrijeme to je bilo ravno znanstvenoj fantastici.
“I naša televizija vrši posljednje pripreme. Mi ćemo, kako je to Studio već javio, moći pratiti otprilike 45 sati programa - i to 30 sati ‘polarnog’ i 15 sati ‘satelitskog’ programa. Satelitski program vrlo je skup. Budući da je naša televizija eksperimentalna, mi ćemo morati Euroviziji platiti ‘samo’ oko 4000 dolara”, pišu tada u Studiju.
U prvom krugu za Zlatni studio čitatelji glasaju za po jednog od ponuđenih kandidata ili ostvarenja u svakoj od 20 kategorija, a potom se zbrajaju njihovi glasovi i kreće se u drugi krug biranja koji završava 19. veljače. U prvom krugu u svakoj kategoriji ostaju po tri nominacije, a čitatelji potom ponovno glasove daju najboljima.
Odluku o pobjednicima donose glasovi čitatelja portala Jutarnji.hr (50%) i kuponi iz Studija (50%).
Tko su pobjednici, doznat ćemo u izravnom televizijskom prijenosu na Hrvatskoj televiziji 27. veljače u 20 sati.
UPUTE ZA GLASANJE POŠTOM:
Izrežite listić i zalijepite na dopisnicu ili pošaljite u kuverti. Glasati možete do 29. siječnja, slanjem na adresu: Zlatni Studio, p.p. 221, 10000 Zagreb