Finalnom emisijom "Plesa sa zvijezdama", koju je prema prvim neslužbenim procjenama pratilo milijun i pol gledatelja, a čak 90.000 ih je samo u jednoj večeri i glasovalo za svoje favorite, HTV je ovaj put dobio bitku nad svojim konkurentima.
I prošlotjedno izdanje postiglo je iznimne rezultate potukavši sa 28 posto i tradicionalno najgledaniji Dnevnik. Očekivano, na HTV-u ne kriju zadovoljstvo svojim uspjehom u pravom ratu domaćih televizijskih konkurenata, u kojem je presudno imati "nos" za format koji će prikovati gledatelje za male ekrane. Da je riječ o nimalo jednostavnom poslu, dokazuju čelni ljudi HTV-a, Nove TV i RTL-a koji ističu da je prvi korak odlučiti između već vani dokazane licencne emisije ili, pak, ići na sasvim novi projekt u domaćoj produkciji, što je prema mnogima rizičnija opcija.
U takvom mogućem izboru RTL prednjači u formatima licencnih emisija među kojima je najuspješniji reality show Big Brother, dok Nova TV svoj program bazira na emisijama domaće produkcije kao što su Kviskoteka ili Zuhra light show. HTV je ostao podijeljen pa s jedne strane gledatelje pokušava privući licencnim emisijama među kojima je pogodak bio "Ples sa zvijezdama", ali ne odustaje ni od domaće produkcije.
Najvažnija kvaliteta
- Hrvati definitivno vole kvizove, što potvrđuje naš uspjeh "Milijunaša" i "Najslabije karike" koja je već dvije godine među pet najgledanijih emisija. "Ples sa zvijezdama" ima nekoliko komponenti za ovako veliki uspjeh. Riječ je o sadržaju koji još nije viđen na ovim prostorima, ima natjecateljski karakter koji kod nas dobro prolazi, i prilično je čista i pozitivna forma pa emisija nije dobila ni jednu negativnu kritiku - ističe Mario Sedmak, urednik Kontakt programa HTV-a pojašnjavajući recept za uspjeh. Kviz "Milijunaš" po ocjenama mnogih najuspješnija je licencna emisija u Hrvatskoj jer se već četvrtu sezonu drži pri vrhu gledanosti.
U slučaju "Plesa sa zvijezdama" HTV-u se i te kako isplatila odluka o kupnji uspješnog licencnog formata BBC Entertainmenta umjesto, kako ističe Sedmak, izmišljanja tople vode. Definitivna prednost formata je već iskušani prolaz kod gledatelja iako domaći televizijski stručnjaci upozoravaju kako je i kod licenci nužna prilagodba mentalitetu domaćih gledatelja.
Tipičan primjer je kviz "Najslabija karika" u kojem, primjerice, britanski natjecatelji imaju veliku šansu biti izvrijeđani do krajnje grubih granica, dok je s druge strane hrvatska verzija kviza daleko suptilnija i blaža. Tako će i primjedba "Konačno glava koja je na tim ramenima imala smisao" koju je Dinko Bogdanić kao član žirija "Plesa sa zvijezdama" u finalnoj emisiji uputio natjecatelju Bitorajcu nekima zvučati pregrubo, ali u istoj verziji britanskog showa natjecatelji prolaze daleko gore ne svidi li se njihovo plesno umijeće žiriju.
Gledateljima je, tvrde na RTL-Televiziji, u konačnici sasvim svejedno radi li se o domaćoj ili licencnoj emisiji. Njima je bitno da je emisija dobra. RTL, jedna od triju naših televizija s nacionalnom koncesijom koja prikazuje najviše licencnih emisija, ne skriva da je njihov najjači adut "Big Brother", čija je gledanost u pravilu bila oko 40 posto.
S prvim formatom reality showa u Hrvatskoj RTL je postigao uspjeh čak u tri sezone za redom. Prema podacima RTL-a, nedavno završena treća sezona bila je gledanija čak i od premijernog izdanja, što je rijetkost u svijetu.
- Nije dovoljno samo kupovati. Kupljeni proizvod prije svega treba znati prilagoditi domaćem tržištu i dati mu odgovarajući termin u televizijskoj shemi. Nama je to dosad svaki put uspjelo - kaže Kristijan Gržetić, glasnogovornik RTL televizije, koja se baš i ne može podičiti bogatstvom izvornih domaćih televizijskih proizvoda.
Uz domaće emisije Roberta Knjaza ili reality show "Dvornikovi", prosječnom gledatelju je prva asocijacija na RTL televiziju upravo reality show "Big Brother", docu-soap "Mijenjam ženu" ili "Fear Factor" kao format reality avanture. Budući da je RTL apsolutno najveća medijska grupacija u Europi, koja posjeduje jako puno svojih iskušanih i za svoje podružnice besplatnih TV formata, bilo bi nelogično da te formate ne isproba i kod nas.
Nakon što su se okušali i na licencnim emisijama, primjerice formatu talent showa "Idol", Nova TV tvrdi da im je upravo naglasak na domaćim emisijama donio veću gledanost.
- Naši rejtinzi sve govore - kaže šef Nove TV Siniša Svilan, ističući da je gledanost jesenske TV sheme za 2006. u odnosu na isti period za 2005. na njegovoj televiziji porasla za 45 posto.
- Kako to postižemo? Radom, strpljenjem. Najlakše je uzeti neki inozemni licencni format i preslikati ga na domaće tržište. Puno je teže ovo što mi radimo. Jer, koliko god se domaći novi program u startu činio odličan, on još nije nigdje isproban pa je rizik za njegovo podbacivanje znatno veći. Po mom mišljenju, uz konstantan rad takav pristup se u konačnici ipak mnogo više isplati od kupovanja licencnog sadržaja. Tko ne riskira, ne profitira - govori Svilan, na čijoj se televiziji u usporedbi s HTV-om i RTL-om vrti najmanje licencnih inozemnih emisija.
Opasnost kalupa
Svilan kao uspješan primjer vlastite produkcije ističe "Red Carpet", koji je s vremenom, tvrdi, postao najtočnija kronika društvenih događanja, jet-setterskih promocija i glamuroznih fešti u Hrvata. Da je rizik domaće produkcije doista velik, dokazuju i dvije emisije "Istinite priče" i "TV dvoboj" koje se zbog slabe gledanosti između tri i pet posto nakon samo jedne sezone na Novoj TV ukidaju. No, to nije ništa neuobičajeno jer zakon tržišta dokida emisije i konkurenciji.
Tako je, primjerice, HTV nedavno odlučio ukinuti "Studio 10", a u RTL-ovoj arhivi odavno stoje "Prijatelj na kvadrat", "Sanja", "Veto"... Unatoč ponekom takvom promašaju, televizijski znalci tvrde da je Nova TV polako počela preuzimati identitet HTV-a, zamjerajući pritom javnoj nacionalnoj kući što su "Milijunaš", "Najslabija karika", "Uzmi ili ostavi" ili "Ples sa zvijezdama" iako gledani, strani formati. Nezavisni producent Saša Runjić kaže da nema formule koja jamči uspjeh.
- Licenca je baza ideje koja može imati različit uspjeh ili neuspjeh u različitim zemljama. Treba dobro procijeniti koji format uzeti, a kupovina licence je tek pola posla jer je velik dio posla i prilagodba domaćoj publici. Mislim da je hrvatski "Ples sa zvijezdama" bolji od talijanskog. Uspjeh je u svježem formatu koji je briljantno napravljen - od izbora natjecatelja i voditelja do žirija. Milka Babović u žiriju je pun pogodak - pojašnjava Saša Runjić.
Prema mišljenju tog nezavisnog producenta, u Hrvatskoj veliku šansu za uspjeh ima sve što je vezano uz domaći sadržaj, naravno uz kvalitetu koju traže domaći gledatelji. Te Runjićeve riječi potvrđuju i rezultati gledanosti domaćih i stranih serija i filmova. Tako velika hit serija u svijetu koja se emitira na Novoj TV, "Kućanice", postiže u Hrvatskoj glednost od oko 10 posto, dok repriza "Naših i vaših" na HTV-u bez problema dvostruko veću.
Runjić kao uspješan primjer domaćeg formata ističe "Piramidu", koja je prodana i izvan granica Hrvatske. Među rijetkim domaćim televizijskim brandovima već je 14 godina i "Latinica", Denisa Latina, koji će kvalitetan domaći sadržaj uvijek staviti ispred strane licence.
- Licencne emisije imaju svoje kalupe. Nakon nekoliko godina često se dogodi da taj kalup televizijskim gledateljima dosadi. A ne možete ga promijeniti jer kupujući licencu, kupujete i pravila - kaže Latin.
Iako je njegov prvi izbor kvalitetan domaći sadržaj, Denis Latin ističe da, kao televizijski čovjek, nije isključivi protivnik kupovine licencnih programa jer kada se neki format "ispuše", uvijek je moguće kupiti nešto novo.
Suprotno uvriježenom mišljenju, same licence nisu skupe, naravno, ovisno o projektu, te se kreću u rasponu od nekoliko tisuća eura. Međutim, sama produkcija, ovisno o tipu formata, nosi prave troškove koji se mjere i u stotinama tisuća kuna po emisiji.
Mario Sedmak, HTV
Saša Runjić, producent
Siniša Svilan, Nova TV
Kristijan Gržetić, RTL
HTV sa svoja dva kanala, posebno s Prvim programom, drži prvo mjesto po gledanosti u Hrvatskoj, a prema nedavnim istraživanjima, najgledanija je javna televizija u Europi. Priličan broj emisija im dostiže odlične rezultate, od 15 do 20 posto. Standardno im je dobar cijeli niz emisija. Zato smo u njihovom slučaju izdvojili one koje idu češće nego jednom tjedno, promatrajući rezultate od prije dva-tri tjedna.
1. Vremenska prognoza oko 30 posto
2. Dnevnik, Sport oko 27 posto
3. Tko želi biti milijunaš? oko 21 posto
4. Obični ljudi oko 20 posto
5. Najslabija karika oko 16 posto
Definitivno najuspješniji projekt najmlađe nacionalne televizije u Hrvatskoj je reality show Big Brother. Dnevne sažetke grubo procjenjujući pratilo je u prosjeku oko 17 posto gledatelja, dok bi nominacijske showove petkom gledalo oko 25 posto gledatelja. Završne emisije pratilo je oko 40 posto ljudi. Big Brother traje samo tri mjeseca, a najbolje rezultate u međuvremenu RTL postiže sa filmovima i serijama, te dokusapunicom Mijenjam ženu.
1. Big Brother tjedna emisija oko 22 posto
2. Zabranjena ljubav oko 13 posto
3. Bibin svijet oko 12 posto
4. Exploziv oko 11 posto
5. Vijesti oko 10 posto
Kod Nove TV je zamjetno da su im domaći projekti sve gledaniji, a posebno je iznenadio reanimirani show Nad lipom 35. Do sada najuspješniji potez programskih šefova Nove TV, Naša mala klinika, nešto je pala, ali to i ne čudi s obzirom da je u trećoj sezoni emitiranja. Na Novoj su za veljaču najavili i pokretanje još dva domaća projekta dnevnu emisiju Hloverke Novak-Srzić te nove Večernje škole.
1. Nad lipom 35 oko 17 posto
2. Naša mala klinika oko 17 posto
3. U sridu, Istraga oko 15 posto
4. Cimmer fraj, Kviskoteka, Zuhra show, Dnevnik Nove TV oko 10 posto
Gordana Galović;Tina Premec;Klara Rožman
I prošlotjedno izdanje postiglo je iznimne rezultate potukavši sa 28 posto i tradicionalno najgledaniji Dnevnik. Očekivano, na HTV-u ne kriju zadovoljstvo svojim uspjehom u pravom ratu domaćih televizijskih konkurenata, u kojem je presudno imati "nos" za format koji će prikovati gledatelje za male ekrane. Da je riječ o nimalo jednostavnom poslu, dokazuju čelni ljudi HTV-a, Nove TV i RTL-a koji ističu da je prvi korak odlučiti između već vani dokazane licencne emisije ili, pak, ići na sasvim novi projekt u domaćoj produkciji, što je prema mnogima rizičnija opcija.
U takvom mogućem izboru RTL prednjači u formatima licencnih emisija među kojima je najuspješniji reality show Big Brother, dok Nova TV svoj program bazira na emisijama domaće produkcije kao što su Kviskoteka ili Zuhra light show. HTV je ostao podijeljen pa s jedne strane gledatelje pokušava privući licencnim emisijama među kojima je pogodak bio "Ples sa zvijezdama", ali ne odustaje ni od domaće produkcije.
Najvažnija kvaliteta
- Hrvati definitivno vole kvizove, što potvrđuje naš uspjeh "Milijunaša" i "Najslabije karike" koja je već dvije godine među pet najgledanijih emisija. "Ples sa zvijezdama" ima nekoliko komponenti za ovako veliki uspjeh. Riječ je o sadržaju koji još nije viđen na ovim prostorima, ima natjecateljski karakter koji kod nas dobro prolazi, i prilično je čista i pozitivna forma pa emisija nije dobila ni jednu negativnu kritiku - ističe Mario Sedmak, urednik Kontakt programa HTV-a pojašnjavajući recept za uspjeh. Kviz "Milijunaš" po ocjenama mnogih najuspješnija je licencna emisija u Hrvatskoj jer se već četvrtu sezonu drži pri vrhu gledanosti.
U slučaju "Plesa sa zvijezdama" HTV-u se i te kako isplatila odluka o kupnji uspješnog licencnog formata BBC Entertainmenta umjesto, kako ističe Sedmak, izmišljanja tople vode. Definitivna prednost formata je već iskušani prolaz kod gledatelja iako domaći televizijski stručnjaci upozoravaju kako je i kod licenci nužna prilagodba mentalitetu domaćih gledatelja.
Tipičan primjer je kviz "Najslabija karika" u kojem, primjerice, britanski natjecatelji imaju veliku šansu biti izvrijeđani do krajnje grubih granica, dok je s druge strane hrvatska verzija kviza daleko suptilnija i blaža. Tako će i primjedba "Konačno glava koja je na tim ramenima imala smisao" koju je Dinko Bogdanić kao član žirija "Plesa sa zvijezdama" u finalnoj emisiji uputio natjecatelju Bitorajcu nekima zvučati pregrubo, ali u istoj verziji britanskog showa natjecatelji prolaze daleko gore ne svidi li se njihovo plesno umijeće žiriju.
Gledateljima je, tvrde na RTL-Televiziji, u konačnici sasvim svejedno radi li se o domaćoj ili licencnoj emisiji. Njima je bitno da je emisija dobra. RTL, jedna od triju naših televizija s nacionalnom koncesijom koja prikazuje najviše licencnih emisija, ne skriva da je njihov najjači adut "Big Brother", čija je gledanost u pravilu bila oko 40 posto.
S prvim formatom reality showa u Hrvatskoj RTL je postigao uspjeh čak u tri sezone za redom. Prema podacima RTL-a, nedavno završena treća sezona bila je gledanija čak i od premijernog izdanja, što je rijetkost u svijetu.
- Nije dovoljno samo kupovati. Kupljeni proizvod prije svega treba znati prilagoditi domaćem tržištu i dati mu odgovarajući termin u televizijskoj shemi. Nama je to dosad svaki put uspjelo - kaže Kristijan Gržetić, glasnogovornik RTL televizije, koja se baš i ne može podičiti bogatstvom izvornih domaćih televizijskih proizvoda.
Uz domaće emisije Roberta Knjaza ili reality show "Dvornikovi", prosječnom gledatelju je prva asocijacija na RTL televiziju upravo reality show "Big Brother", docu-soap "Mijenjam ženu" ili "Fear Factor" kao format reality avanture. Budući da je RTL apsolutno najveća medijska grupacija u Europi, koja posjeduje jako puno svojih iskušanih i za svoje podružnice besplatnih TV formata, bilo bi nelogično da te formate ne isproba i kod nas.
 |
 |
Nakon što su se okušali i na licencnim emisijama, primjerice formatu talent showa "Idol", Nova TV tvrdi da im je upravo naglasak na domaćim emisijama donio veću gledanost.
- Naši rejtinzi sve govore - kaže šef Nove TV Siniša Svilan, ističući da je gledanost jesenske TV sheme za 2006. u odnosu na isti period za 2005. na njegovoj televiziji porasla za 45 posto.
- Kako to postižemo? Radom, strpljenjem. Najlakše je uzeti neki inozemni licencni format i preslikati ga na domaće tržište. Puno je teže ovo što mi radimo. Jer, koliko god se domaći novi program u startu činio odličan, on još nije nigdje isproban pa je rizik za njegovo podbacivanje znatno veći. Po mom mišljenju, uz konstantan rad takav pristup se u konačnici ipak mnogo više isplati od kupovanja licencnog sadržaja. Tko ne riskira, ne profitira - govori Svilan, na čijoj se televiziji u usporedbi s HTV-om i RTL-om vrti najmanje licencnih inozemnih emisija.
Opasnost kalupa
Svilan kao uspješan primjer vlastite produkcije ističe "Red Carpet", koji je s vremenom, tvrdi, postao najtočnija kronika društvenih događanja, jet-setterskih promocija i glamuroznih fešti u Hrvata. Da je rizik domaće produkcije doista velik, dokazuju i dvije emisije "Istinite priče" i "TV dvoboj" koje se zbog slabe gledanosti između tri i pet posto nakon samo jedne sezone na Novoj TV ukidaju. No, to nije ništa neuobičajeno jer zakon tržišta dokida emisije i konkurenciji.
Tako je, primjerice, HTV nedavno odlučio ukinuti "Studio 10", a u RTL-ovoj arhivi odavno stoje "Prijatelj na kvadrat", "Sanja", "Veto"... Unatoč ponekom takvom promašaju, televizijski znalci tvrde da je Nova TV polako počela preuzimati identitet HTV-a, zamjerajući pritom javnoj nacionalnoj kući što su "Milijunaš", "Najslabija karika", "Uzmi ili ostavi" ili "Ples sa zvijezdama" iako gledani, strani formati. Nezavisni producent Saša Runjić kaže da nema formule koja jamči uspjeh.
- Licenca je baza ideje koja može imati različit uspjeh ili neuspjeh u različitim zemljama. Treba dobro procijeniti koji format uzeti, a kupovina licence je tek pola posla jer je velik dio posla i prilagodba domaćoj publici. Mislim da je hrvatski "Ples sa zvijezdama" bolji od talijanskog. Uspjeh je u svježem formatu koji je briljantno napravljen - od izbora natjecatelja i voditelja do žirija. Milka Babović u žiriju je pun pogodak - pojašnjava Saša Runjić.
Prema mišljenju tog nezavisnog producenta, u Hrvatskoj veliku šansu za uspjeh ima sve što je vezano uz domaći sadržaj, naravno uz kvalitetu koju traže domaći gledatelji. Te Runjićeve riječi potvrđuju i rezultati gledanosti domaćih i stranih serija i filmova. Tako velika hit serija u svijetu koja se emitira na Novoj TV, "Kućanice", postiže u Hrvatskoj glednost od oko 10 posto, dok repriza "Naših i vaših" na HTV-u bez problema dvostruko veću.
Runjić kao uspješan primjer domaćeg formata ističe "Piramidu", koja je prodana i izvan granica Hrvatske. Među rijetkim domaćim televizijskim brandovima već je 14 godina i "Latinica", Denisa Latina, koji će kvalitetan domaći sadržaj uvijek staviti ispred strane licence.
- Licencne emisije imaju svoje kalupe. Nakon nekoliko godina često se dogodi da taj kalup televizijskim gledateljima dosadi. A ne možete ga promijeniti jer kupujući licencu, kupujete i pravila - kaže Latin.
Iako je njegov prvi izbor kvalitetan domaći sadržaj, Denis Latin ističe da, kao televizijski čovjek, nije isključivi protivnik kupovine licencnih programa jer kada se neki format "ispuše", uvijek je moguće kupiti nešto novo.
Suprotno uvriježenom mišljenju, same licence nisu skupe, naravno, ovisno o projektu, te se kreću u rasponu od nekoliko tisuća eura. Međutim, sama produkcija, ovisno o tipu formata, nosi prave troškove koji se mjere i u stotinama tisuća kuna po emisiji.
Mario Sedmak, HTV
Saša Runjić, producent
 |
 |
| 'Hrvati definitivno vole gledati kvizove, što potvrđuje uspjeh emisija 'Tko želi biti milijunaš' i 'Najslabija karika', koja je već dvije godine među pet najgledanijih emisija'
|
'Licenca je baza ideje koja često ima različit uspjeh. Treba dobro procijeniti koji format uzeti. 'Ples sa zvijezdama' bolji je od talijanskog. Odlični su natjecatelji, voditelji i žiri'
|
Kristijan Gržetić, RTL
 |
 |
| 'Najlakše je uzeti inozemni licencni format i preslikati ga. Puno je teže ovo što mi radimo jer novi domaći program nije isproban pa je rizik veći. No, onaj tko ne riskira, i ne profitira'
|
'Nije dovoljno samo kupovati. Kupljeni proizvod prije svega treba znati prilagoditi domaćem tržištu i dati mu odgovarajući termin u televizijskoj shemi. Nama je to svaki put uspjelo'
|
HTV sa svoja dva kanala, posebno s Prvim programom, drži prvo mjesto po gledanosti u Hrvatskoj, a prema nedavnim istraživanjima, najgledanija je javna televizija u Europi. Priličan broj emisija im dostiže odlične rezultate, od 15 do 20 posto. Standardno im je dobar cijeli niz emisija. Zato smo u njihovom slučaju izdvojili one koje idu češće nego jednom tjedno, promatrajući rezultate od prije dva-tri tjedna.
1. Vremenska prognoza oko 30 posto
2. Dnevnik, Sport oko 27 posto
3. Tko želi biti milijunaš? oko 21 posto
4. Obični ljudi oko 20 posto
5. Najslabija karika oko 16 posto
GledanostHTV |
Definitivno najuspješniji projekt najmlađe nacionalne televizije u Hrvatskoj je reality show Big Brother. Dnevne sažetke grubo procjenjujući pratilo je u prosjeku oko 17 posto gledatelja, dok bi nominacijske showove petkom gledalo oko 25 posto gledatelja. Završne emisije pratilo je oko 40 posto ljudi. Big Brother traje samo tri mjeseca, a najbolje rezultate u međuvremenu RTL postiže sa filmovima i serijama, te dokusapunicom Mijenjam ženu.
1. Big Brother tjedna emisija oko 22 posto
2. Zabranjena ljubav oko 13 posto
3. Bibin svijet oko 12 posto
4. Exploziv oko 11 posto
5. Vijesti oko 10 posto
|
RTL
|
Kod Nove TV je zamjetno da su im domaći projekti sve gledaniji, a posebno je iznenadio reanimirani show Nad lipom 35. Do sada najuspješniji potez programskih šefova Nove TV, Naša mala klinika, nešto je pala, ali to i ne čudi s obzirom da je u trećoj sezoni emitiranja. Na Novoj su za veljaču najavili i pokretanje još dva domaća projekta dnevnu emisiju Hloverke Novak-Srzić te nove Večernje škole.
1. Nad lipom 35 oko 17 posto
2. Naša mala klinika oko 17 posto
3. U sridu, Istraga oko 15 posto
4. Cimmer fraj, Kviskoteka, Zuhra show, Dnevnik Nove TV oko 10 posto
|
Nova TV
|
Gordana Galović;Tina Premec;Klara Rožman
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....