PROBUDIMO SE IZ ZIMSKOG SNA Rumunji su nas stigli, a stižu nas i Bugari - moramo ubrzati rast
Rumunjska će ove godine, upozoravaju analitičari, dosegnuti Hrvatsku po stupnju razvoja.
- Ove će se godine prvi put u povijesti Rumunjska najvjerojatnije izjednačiti po razini životnog standarda s Hrvatskom - upozorava Lovrinčević.
To potvrđuju i podaci eurostatističara, po kojima je Hrvatska prošlu godinu zaključila s BDP-om po stanovniku na razini 58 posto prosjeka EU, dok je taj pokazatelj u Rumunjskoj iznosio 57 posto prosjeka Unije. Dakle, samo jedan postotni bod manje nego u našem slučaju. Istodobno, BDP po stanovniku u Bugarskoj iznosio je 46 posto Unijina prosjeka, što sve nas, Rumunjsku i Bugarsku ostavlja na samom začelju ljestvice razvoja EU. Ovdje valja naglasiti da je riječ o podacima iskazanima u paritetu kupovne moći, kako bi se omogućila usporedba na razini cijele Unije.
No, problem je što se i Rumunjska i Bugarska razvijaju se brže od Hrvatske. Osim novca iz fondova Unije, velik doprinos tome daju i znatna strana ulaganja koje su te dvije zemlje privukle. Stoga je krajnji trenutak, kažu ekonomisti, da se i Hrvatska probudi iz zimskog sna i poradi na većem privlačenju ulaganja i bržem razvoju.
----------------------------------------------
BUGARSKI PRIMJER: Plovdiv je do prije 10-ak godina bio otužna provincija, a od 2011. privukli su 4 milijarde eura!
Još do prije samo deset godina Plovdiv, drugi po veličini grad u Bugarskoj, s oko 350.000 stanovnika, bio je prilično depresivno mjesto za život i rad.
Danas, gotovo desetljeće nakon što je Bugarska pristupila EU, upravo je Plovdiv, prema tvrdnjama svjetskih medija, jedan od dobrih primjera što kombinacija i dobra usklađenost vizije, projekata, poticajnih mjera i korištenja novca iz fondova EU mogu napraviti kako bi se grad i regija oko njega izdigli iz tranzicijskog blata.
“Privukli smo neke od vodećih europskih kompanija, posebno iz srednje Europe. Kada smo pokretali posao, industrija je bila u kolapsu, ljudi nisu radili na zemlji, a mladi su emigrirali. No, moj partner i ja bili smo uvjereni da Plovidv ima budućnost”, pohvalio se Financial Timesu Plamen Pančev, suosnivač Sienit Holdingsa, tamošnje građevinske tvrtke.
Među velikim igračima europskog i svjetskog biznisa koji su odabrali Plovdiv kao mjesto za svoje poslovanje Pančev posebno ističe švicarski ABB, njemački Kaufland i DB Schenker. No, tu su i druge velike kompanije poput američkog Sensata Technologies i niza manjih tvrtki iz IT sektora.
Kriza u Grčkoj
Bugarska u cjelini, a posebno Plovdiv, iskoristili su i krizu u susjednoj Grčkoj te su privukli dio grčkoga kapitala. Doduše, ranije prisutni grčki ulagači u financijski i nekretninski sektor izbijanjem krize u svojoj matičnoj zemlji uglavnom su se povukli. No, vrata su se zato otvorila drugima.
“Ranije smo odbacivali Plovdiv kao tehnološki slabo industrijsko središte, bez puno šansi da se modernizira. No, ispalo je posve drukčije”, kazao je za FT bivši menadžer jedne grčke tvrtke za nekretnine u Bugarskoj, sada konzultant u Sofiji.
Plovdiva iz nekih drugih, ne baš blistavih vremena, sjećaju se i pojedini hrvatski stručnjaci.
- Kada sam 2004. bila u Plovidivu, sve je to tamo izgledalo prilično otužno. No, oni su u međuvremenu očito dobro detektirali potrebe, pripremili kvalitetne projekte i novac iz fondova EU povlačili u skladu s tim - kaže Ariana Vela, vlasnica Učilišta EU-projekti.
Naravno, nije samo novac iz fondova Unije zaslužan za preporod Plovdiva. Velike zasluge za preobrazbu grada i okolice snose i uvjeti poslovanja u cijeloj zemlji - inače, i dalje najnerazvijenijoj u EU - kao i povoljna poslovna klima. Tako je, primjerice, stopa poreza na dobit u Bugarskoj najmanja u EU i iznosi samo 10 posto.
Niski porezi nadovezuju se na prilično visoke stope gospodarskog rasta koje Bugarska ostvaruje. Barem kada se one usporede s onima u Hrvatskoj.
Prema podacima Eurostata, prošlu je godinu ta zemlja zaključila s rastom gospodarstva od tri posto. U 2007. godini, u kojoj su pristupili EU, ostvarili su rast gospodarstva od čak 7,7 posto.
Plovdiv je očito imao velike koristi od svega toga. Naime, procjene bugarskih ekonomista govore da se u Plovdiv i okolicu od 2011. slilo oko četiri milijarde eura ulaganja. Danas je stoga stopa nezaposlenosti u tom gradu, ističu u FT-u, samo 4,9 posto.
To je znatno manje od stope nezaposlenosti na razini Bugarske u cjelini, koja je u lipnju ove godine, prema podacima Eurostata, iznosila 7,2 posto, te je na razini stope nezaposlenosti u Velikoj Britaniji.
Savez s općinama
Stojan Stojanov, zamjenik gradonačelnika Plovdiva, zadužen za investicije, za FT je ocijenio da najveće zalsuge za gospodarsku renesansu njegova grada snose ulazak u EU i biznisu orijentirane lokalne vlasti, koje su nastojale privući ulaganja. Svoju ulogu u tome odigralo je i povezivanje Plovdiva s okolnim općinama, te stvaranje “Trakijske ekonomske zone”, koja je nastojala privući ulaganja, posebno u industriji i - uspjela je u tome. Takav se pristup privlačenju ulaganja, kažu ekonomisti, uklapa u nove trendove brendiranja investicijskih lokacija.
- Zemlje su prvo pokušavale privući ulaganja kroz agencije i mjere ekonomske politike, no taj je koncpet dao mješovite rezultate. Potom se krenulo na privlačenje pojedinih, ciljanih industrija, poput automobilske i elektroindustrije, te IT sektora. Sada se privlačenju investicija pristupa profiliranjem investicijskih destinacija: nastoji se privući ‘pametne’ industrije i ponuditi im ono što drugi nemaju, poput kvalitetne radne snage, IT usluga i kvalificiranog menadžmenta. U osnovi, radi se na promociji investicijske destinacije po uzoru na turističku, a veliku ulogu u tome ima osmišljavanje projekata - ističe Željko Lovrničević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Europske i svjetske trendove u privlačenju investicija u Plovidvu su očito dobro shvatili. Ovdje treba reći da samo dio uloge u toj novoj investicijskoj politici igra središnja država i reforme koje mora provesti kako bi ojačala poslovnu klimu u zemlji.
Drugi, po mišljenju mnogih i puno značajniji dio posla pripada regionalnim i lokalnim vlastima: one moraju osmisliti projekte i pronaći izvore financiranja za njih, kao što moraju kreirati i mjere za privlačenje ulagača na svoje područje.
Promocija
U konačnici, moraju poraditi i na promociji ulagačke destinacije i objasniti potencijalnim ulagačima zašto da svoj novac ulože baš kod njih, a ne negdje drugdje.
Sve to, naravno, središnju državu ne amnestira od odgovornosti za reforme kojima će stvoriti povoljnu poslovnu i ulagačku klimu. Središnja država, kaže Lovrinčević, mora odraditi svoj dio posla. No, u novoj politici privlačenja ulaganja vrlo veliku ulogu imaju i regionalne i lokalne vlasti.
Posljedica tih trendova je, poručuje Lovrinčević, “točkasta” investicijska karta. Ili, preciznije, sve veće slijevanje investicija u pojedine lokacije u određenim zemljama, one koje su poradile na vlastitoj promociji.
Uz Plovdiv, u Bugarskoj su to sve više i Varna, glavna bugarska luka na Crnom moru, te Veliko Trnovo, povijesna bugarska prijestolnica. Uz, naravno, Sofiju kao glavni grad.
Slične trendove ekonomisti opažaju i u Hrvatskoj. I u našoj zemlji postoje lokacije koje su uspjele poraditi na privlačenju ulaganja i pritom uspjele u većoj mjeri iskoristiti fondove EU.
Među njima su, uz Zagreb i okolicu, svakako Varaždin i Varaždinska županija, zatim Istra i riječko područje, na kojem, primjerice, grad Bakar doživljava pravi investicijski procvat, a u zadnje vrijeme iz letargije se polako budi i istok Slavonije.
Nužne reforme
No, ono što Hrvatskoj kronično nedostaje i u privlačenju investicija, ističu stručnjaci, provedba je reformi na razini zemlje, koje će stvoriti povoljnu poslovnu klimu, kao i jači angažman lokalnih vlasti na privlačenju ulaganja.
Ukratko, u Hrvatskoj je još uvijek premalo “investicijskih točkica” na zemljovidu, iako ih ima. Slično je i s povlačenjem novca iz fondova EU.
- Potrebni su kvalitetni programi, sposobni ljudi i dobra koordinacija. Kod nas se kao glavni problem pojavljuju i nesređeni imovinsko-pravni odnosi, zatim mali i rascjepkani projekti, bez strateškog značenja, i, naravno, nedostatak novca - poručuje A. Vela.
- Ulagačima je potrebno ponuditi destinaciju i osmisliti projekte na mikrorazini. To je sada ‘in’ u politici privlačenja ulaganja - zaključuje Lovrinčević.