ZAGREB - Predsjednik vlade RH
Ivo Sanader u petak će boraviti u jednodnevnom službenom posjetu Srbiji tijekom kojeg će se sastati s najvišim političkim dužnosnicima i od kojeg dvije zemlje očekuju puno u smislu poboljšanja međusobnih odnosa, gotovo zamrlih nakon što je Hrvatska 19. ožujka prošle godine priznala neovisno Kosovo.
"Iako smatramo da je hrvatsko priznanje nelegalne neovisnosti Kosova i Metohije pogrešan potez, verujem da ćemo premijer Hrvatske Ivo Sanader i ja tijekom susreta u Beogradu učiniti ozbiljan pomak u rješavanju niza važnih pitanja", rekao je srbijanski premijer Mirko Cvetković u intervjuu beogradskoj "Politici" prošlog petka.
Hrvatski premijer Sanader tri je dana prije toga, nakon susreta u Zagrebu s predsjednikom vanjskopolitičkog odbora srbijanskog parlamenta Dragoljubom Mićunovićem, također rekao kako će njegov skorašnji posjet Beogradu biti dobar temelj za uspostavu boljih gospodarskih i političkih odnosa dviju zemalja. Hrvatska sa Srbijom, naglasio je tada, želi graditi dobrosusjedske i prijateljske odnose, ocijenivši kako su hrvatsko-srpski odnosi glavni čimbenik mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi. (Hina)
Hrvatska i Srbija (tada kao SRJ) diplomatske su odnose uspostavile tek 9. rujna 1996., više od godinu nakon završetka Domovinskog rata, ali su velikosrpska agresija i njezin slom ostavile tako teške posljedice da, osim čina službenog priznanja i uspostave odnosa, dvije zemlje gotovo da nisu imale kontakata.
Premijer Sanader prvi je put posjetio Beograd krajem 2004., potom i sredinom 2006., pa će mu posjet u petak biti treći. Osim s Cvetkovićem, Sanader će se sastati i s predsjednikom Srbije Borisom Tadićemi predsjednicom Narodne skupštine Srbije Slavicom Đukić-Dejanović.
Od visokih srbijanskih dužnosnika u Hrvatskoj su bili tadašnji premijer Vojislav Koštunicakrajem 2005. i sredinom 2007. predsjednik države Boris Tadić,koji i danas obnaša tu dužnost.
Tadić je tom prilikom, 24. lipnja 2007., u razgovoru za HRT uputio ispriku građanima Hrvatske zbog zločina koji su učinjeni između 1991. i 1995.
"Moje isprike svim pripadnicima hrvatskog naroda koje je netko učinio nesretnima u ime moga naroda - ja ih upućujem i preuzimam na sebe odgovornost", rekao je tada Tadić.No, nakon priznanja Kosova, Srbija je Hrvatskoj, kao i svim drugim zemljama koje su tako postupile, uputila prosvjednu notu i povukla veleposlanika iz Zagreba. Na to se nadovezala i odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu u studenome da se proglasi nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid počinjen tijekom rata u Hrvatskoj, koja je naišla na žučne reakcije u Srbiji i najavu protutužbe za genocid nad Srbima tijekom Oluje. (Hina)
Prvi politički kontakt dogodio se nepunih godinu dana poslije odluke Srbije o prekidu odnosa, kad je u dvodnevni službeni posjet Zagrebu došao Mićunović, političar koji u Srbiji uživa veliki ugled, osnivač i prvi predsjednik prve srbijanske oporbene stranke - Demokratske stranke, čiji su članovi, među ostalima, bili i ubijeni srbijanski premijer Zoran Đinđić i današnji predsjednik Boris Tadić.
"Došao sam probiti led i u tome sam uspio", rekao je Mićunović u Zagrebu.
Mićunović se sastao s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem, suglasivši se sa svima da je dvjema državama potreban dijalog i suradnja.
"Otvorili smo sva pitanja....i tužbe sudu u Haagu, optužbe za genocid, pitanja izbjeglica i granica. Ništa se ne smije gurati pod tepih", rekao je Mićunović na predavanju koje je organiziralo Srpsko narodno vijeće. (Hina)
"Iako smatramo da je hrvatsko priznanje nelegalne neovisnosti Kosova i Metohije pogrešan potez, verujem da ćemo premijer Hrvatske Ivo Sanader i ja tijekom susreta u Beogradu učiniti ozbiljan pomak u rješavanju niza važnih pitanja", rekao je srbijanski premijer Mirko Cvetković u intervjuu beogradskoj "Politici" prošlog petka.
Hrvatski premijer Sanader tri je dana prije toga, nakon susreta u Zagrebu s predsjednikom vanjskopolitičkog odbora srbijanskog parlamenta Dragoljubom Mićunovićem, također rekao kako će njegov skorašnji posjet Beogradu biti dobar temelj za uspostavu boljih gospodarskih i političkih odnosa dviju zemalja. Hrvatska sa Srbijom, naglasio je tada, želi graditi dobrosusjedske i prijateljske odnose, ocijenivši kako su hrvatsko-srpski odnosi glavni čimbenik mira i stabilnosti u jugoistočnoj Europi. (Hina)
Hrvatska i Srbija (tada kao SRJ) diplomatske su odnose uspostavile tek 9. rujna 1996., više od godinu nakon završetka Domovinskog rata, ali su velikosrpska agresija i njezin slom ostavile tako teške posljedice da, osim čina službenog priznanja i uspostave odnosa, dvije zemlje gotovo da nisu imale kontakata.
Premijer Sanader prvi je put posjetio Beograd krajem 2004., potom i sredinom 2006., pa će mu posjet u petak biti treći. Osim s Cvetkovićem, Sanader će se sastati i s predsjednikom Srbije Borisom Tadićemi predsjednicom Narodne skupštine Srbije Slavicom Đukić-Dejanović.
Od visokih srbijanskih dužnosnika u Hrvatskoj su bili tadašnji premijer Vojislav Koštunicakrajem 2005. i sredinom 2007. predsjednik države Boris Tadić,koji i danas obnaša tu dužnost.
Tadić je tom prilikom, 24. lipnja 2007., u razgovoru za HRT uputio ispriku građanima Hrvatske zbog zločina koji su učinjeni između 1991. i 1995.
"Moje isprike svim pripadnicima hrvatskog naroda koje je netko učinio nesretnima u ime moga naroda - ja ih upućujem i preuzimam na sebe odgovornost", rekao je tada Tadić.No, nakon priznanja Kosova, Srbija je Hrvatskoj, kao i svim drugim zemljama koje su tako postupile, uputila prosvjednu notu i povukla veleposlanika iz Zagreba. Na to se nadovezala i odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu u studenome da se proglasi nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid počinjen tijekom rata u Hrvatskoj, koja je naišla na žučne reakcije u Srbiji i najavu protutužbe za genocid nad Srbima tijekom Oluje. (Hina)
|
Dosadašnji diplomatski odnosi između dviju zemalja
|
Prvi politički kontakt dogodio se nepunih godinu dana poslije odluke Srbije o prekidu odnosa, kad je u dvodnevni službeni posjet Zagrebu došao Mićunović, političar koji u Srbiji uživa veliki ugled, osnivač i prvi predsjednik prve srbijanske oporbene stranke - Demokratske stranke, čiji su članovi, među ostalima, bili i ubijeni srbijanski premijer Zoran Đinđić i današnji predsjednik Boris Tadić.
"Došao sam probiti led i u tome sam uspio", rekao je Mićunović u Zagrebu.
Mićunović se sastao s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom i predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem, suglasivši se sa svima da je dvjema državama potreban dijalog i suradnja.
"Otvorili smo sva pitanja....i tužbe sudu u Haagu, optužbe za genocid, pitanja izbjeglica i granica. Ništa se ne smije gurati pod tepih", rekao je Mićunović na predavanju koje je organiziralo Srpsko narodno vijeće. (Hina)
|
Mićunović: Uspio sam probiti led u Zagrebu
|
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....