Skandinavija - bijele noći veličanstvenog Sjevera

Sjever Europe je čudesan; divlji i netaknuti krajolici; šumovite planine, bajkovita jezera i doline, te vilinski proplanci obasjani snažnim snopovima sunčevih zraka.



Fenomen, poznat pod latinskim nazivom aurora borealis u prijevodu znači "crvena zora Sjevera". Na noćnom nebu najčešće se pojavljuje od kraja kolovoza do travnja, s najboljom vidljivošću u minutama prije ponoći, a kao i većina fenomena i ovaj  se povezuje s mnogobrojnim mitovima i legendama. Neki kažu kako se radi o duhovima i njihovim nebeskim plesovima, neki pak pričaju o refleksijama štitova mitske ratnice Valkyrije.



No u ljetnim mjesecima laponske noći obavija snažan snop dnevne svjetlosti, fenomen poznat kao čarobno ponoćno sunce (suprotna pojava  je polarna noć, u zimskim mjesecima, kada se sunce nalazi ispod horizonta). Tijekom mjeseca lipnja i srpnja sunce gotovo ne tone ispod horizonta. Čitavo vrijeme spaja dan i noć u predivnu paletu boja.



Četvrtina finskog teritorija leži iznad arktičkog kruga, pa doživljaj ponoćnog sunca traje više od jednog dana, dok krajnji sjever Finske tijekom ljeta bilježi 73 sunčana dana i noći. Vikinzi su polarnu svjetlost smatrali refleksijom umrlih djevica, Škoti ju nazivaju "veselim plesom", dok za Eskime aurora predstavlja kraljevstvo umrlih.



Tijekom povijesti većina ljudi je živjela u strahu od naglih svjetlosnih promjena. U nekim krajevima su djeca čak zatvarana u kuću od bojazni da bi im aurorina svjetlost mogla odsjeći glavu, drugi su pak ovaj izvor vječnog dana slavili kao bogatstvo života i zdravlja. Aurora je također bila iznimno bitna u religijskom pogledu, tj. smatrana je Božjim znakom.

Finske bilježe se 73 'sunčane' noći

- Norveški Tromsø drži tri svjetska rekorda: ima najsjevernije sveučilište, crkvu i - pivnicu

- Prostranstva naroda Sami, koja se nalaze u četiri države, upisana su u UNESCO-ovu baštinu

- Na krajnjem sjeveru

Prema krajnjem sjeveru



Između oštrih vrhova Lyngen Alpsa smjestio se najsjeverniji svjetski sveučilišni grad Tromsø, poznat kao vrata Arktika.



Za većinu gradić Tromsø predstavlja tek stanicu na putu između Lofoten otoka i Nordkapa, no njegov predivan okoliš posut planinama i fjordovima, ledenjacima i gustim šumama, muzejima, nadahnut kulturom naroda Sami, grad je kojem svakako treba posvetiti više pozornosti.



Stari norveški grad živopisnošću podsjeća na seriju "Život na sjeveru" najveći je grad sjeverne Norveške, ponosan na kuriozitete što se u njemu nalaze: najsjevernija crkva, pivovara i sveučilište. S ovog je mjesta moguće vidjeti predivne polarne noći obasjane čarobnim ponoćnim suncem.



Tražite li mir i spokoj, putovanje norveškim fjordovima i otočnim arhipelagom očarat će vas ljepotom glečera i slikovitim slapovima, strmoglavim klifovima prekrivenim zelenim obroncima i pokojom zaboravljenom seoskom kućicom, te snijegom i ledom okovanim planinskim lancima. Krstarenje europskim sjeverom je usitinu putovanje natopljeno nezaboravnim osjećajem koji će vam pružiti najbolje utočište i bijeg od bučne svakodnevice.



Bez obzira na to uživate li u avanturističkom raftingu po divljim i nemilosrdnim vodama ili ste tek pasivni ljubitelj divljine, vašoj će mašti biti serviran najukusniji meni čarobnih poslastica. Teško je zamisliti išta ljepše od pogleda s vrha slapova prema bajkovitim laponskim krajolicima.

U potrazi za sobovima



Suživot s prirodom i stalna okrutna borba za opstanak dio je svakodnevice naroda čiji teško razumljiv jezik zadaje glavobolje mnogobrojnim turistima koji svakodnevno hodočaste njihovim naseljima u nadi da će tu susresti krda sobova. Jezik, tradicionalna odjeća, rukotvorine, glazba te kulturni život općenito uvelike razlikuje narod Sami od ostatka etničkih skupina skandinavskih zemalja.



Iako se njihovi životni ciljevi danas uvelike mijenjaju i sve više teže uključivanju u suvremene svjetske pravce, njihov suživot sa životinjskim svijetom još je glavno obilježje i simbol prepoznatljive laponske priče.



Dođete li u Laponiju, zasigurno ćete odmah prepoznati  njihovu specifičnu odjeću i nakit te uživati u glazbi joiku. Kultura Samija je svakako živući dio laponske svakodnevice.



Kako biste više saznali o narodu čiju se netaknuta divlja prostranstva protežu u četiri države (Švedska, Finska, Norveška, pa i dio Rusije) i upisana su u UNESCO-ovu baštinu, svakako posjetite Muzeju Samija u finskom gradu Inari.