Prije par dana doznala sam zanimljivu stvar u mojoj omiljenoj instituciji.
Policiji u zagrebačkoj Heinzelovoj ulici.
Došla sam tamo obaviti neku “birokraciju”, a teta na šalteru pružila mi je uplatnicu na iznos od 35 kuna te me uputila na poslovnicu Pošte kako bih taj novac uplatila u državni proračun.
“To vam je 35 kuna administrativne pristojbe i 5 kuna poštanske naknade, znači sve zajedno 40 kuna”, kaže mi smeđokosa poštarica.
S obzirom na to da joj odmah pored ruke stoji POS uređaj, iz novčanika izvadim svoju Maestro karticu, gurnem je kroz stakleni otvor, ali moja poštarica brzo podigne glavu pa mi uputi jedan sućutni pogled.
“Uh, bolje vam je platiti gotovinom, gospodična. Ako vam uzmem karticu, na to će vam banka još obračunati naknadu pa ćete skuplje proći”, pristojno me upozori pa nastavi tipkati po računalu.
“Kakvu sad opet naknadu?”
“Bankarsku.”
“Ali zašto, pobogu?”
“Jer vam se plaćanje karticom tretira kao podizanje gotovine što će vam banka dodatno zaračunati...”, ne da se moja poštarica.
Niti ja ne želim odustati.
“A kupim li karticom tamo onu knjigu koju prodajete?”, znatiželjno pitam, a poštarica se samo nasmije.
“Na to nema naknade”, odgovori pa mi vrati uplatnicu.
E sad me tek zbunila tim dvostrukim poštanskim pravilima.
Zovem zato Hrvatsku poštu kako bi mi malo bolje razjasnili što mi se to točno u Heinzelovoj dogodilo.
Tamo od jedne ljubazne djelatnice doznajem da je Hrvatska pošta, brzo nakon što je uvela kartično poslovanje, donijela odluku da se u njoj računi i plaćanja putem općih uplatnica mogu obavljati isključivo gotovinom.
“Znate, kod takvih vrsta plaćanja u korist žiroračuna, ako su u pitanju kartice, riječ je o za Poštu vrlo visokim troškovima transakcija, zbog čega je omogućeno isključivo plaćanje gotovinom. Sve ostale usluge, kao što su poštanske usluge ili prodaja robe, prilikom plaćanja karticom tretiraju se kao transakcija plaćanja i na to vam neće biti obračunata nikakva bankarska naknada”, pojašnjava mi moja sugovornica.
Da prošlog tjedna kojim slučajem sa sobom nisam imala tih 40 kuna u gotovini, prošla bih zanimljivu proceduru.
Teta poštarica uzela bi moju debitnu karticu, provukla je kroz POS aparat, podigla gotovinu - dakle minimalno 100 kuna - a onda od toga 40 izdvojila za državni proračun, a 60 mi vratila kako bih novac spremila u novčanik.
S obzirom na to da je za POS aparat u Pošti zadužena Hrvatska poštanska banka, moja bi Raiffeissen banka ovu transakciju tretirala kao podizanje gotovine na aparatu tuđe banke, za što bih platila naknadu od 1,50 posto iznosa, odnosno minimalno 20 kuna.
Pa finih bih se naknada naplaćala.
Na 35 kuna administrativne pristojbe platila bih još 25 kuna - pet kuna poštanske i 20 kuna bankarske pristojbe - dakle najskuplju proviziju na svijetu koja bi u mojem slučaju iznosila nevjerojatnih 70 posto.
Stvar je za korisnike poštanskih usluga prilično zbunjujuća.
Dođeš na šalter, odlučiš kupiti mobitel i platiti neki račun, pružiš karticu, a tvoja te poštarica fino izvijesti kako unatoč činjenici da smo već debelo zagazili u 21. stoljeće, stvar neće teći tako glatko.
“Mobitel vam mogu provući kroz POS, ali ovaj račun... Tu bu bilo malo problema”, pristojno upozori pa objasni kako račun korisnik može platiti isključivo gotovinom.
Odnosno - može vam i ona s POS-a podići keš kao da ste na bankomatu, ali tu je onda ta strašna naknada pa je na cijelu stvar vjerojatno najbolje zaboraviti.
Osim ako ste korisnik Hrvatske poštanske banke.
S obzirom na to da ova financijska institucija ima ugovor o prihvatu s Hrvatskom poštom, na poštanskim šalterima karticama HPB-a moći ćete podići gotovinu bez plaćanja ikakve naknade, baš kao da ste to napravili na HPB-ovu bankomatu.
Šteta je samo što je broj nositelja ovih kartica, u odnosu na druge banke, ipak u manjini.
Imate prijedlog za škrticu? Pišite na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.