KORČULA - Hrvatska je država u suradnji s lokalnom zajednicom odustala od realizacije projekta gradnje zračne luke na Korčuli sredstvima španjolskog kapitala, koji je uključivao gradnju hotela, marina, golf-terena i ostalih projekata komunalne infrastrukture, tj. investiciju od 450 milijuna eura.
Aerodrom će, prema najnovijim saznanjima, graditi hrvatska država, potpomognuta domaćim privatnim kapitalom. Iako se još ne znaju detalji, osnovat će se domaća tvrtka koja će voditi cijeli projekt, od projektne dokumentacije do gradnje luke, a na školovanje i edukaciju planira se slanje domaćih kadrova, za što su osigurana početna sredstva iz državnoga proračuna.
- Bitno je reći da ideja gradnje luke, uza sve dosadašnje poteškoće, dobiva novi kvalitetni zamah - rekao je Lenko Salečić, načelnik općine Smokvica, gdje je određena lokacija za gradnju aerodroma. Veli da se odustalo od španjolskih investitora jer su gradnju “neisplativog” aerodroma, uvjetovali ulaganjima u profitabilnu otočku komunalnu infrastrukturu - marine, luksuzne hotele, golf-terene, spalionicu smeća, kanalizaciju u svim korčulanskim primorskim mjestima - ukupne vrijednosti 450 milijuna eura.
- Uvjete koje su postavili, u cilju pretvaranja Korčule u urbani betonizirani otok sa 100 tisuća stanovnika, lokalna samouprava ni država nisu mogli prihvatiti - dodao je načelnik.
Inače, domaći je kapital, prema projektu multinacionalne kompanije Riofisa iz Madrida, trebao u nekretninama sudjelovati sa 44 posto te investicije, a kako općine na otoku nisu mogle unijeti tolike vrijedne nekretnine u njihov projekt, inozemni se kapital ohladio. Razlog odustajanja stranog kapitala jest i domaća zakonska regulativa. Još nekompatibilna s regulativom EU, s rigoroznim prostornim planovima, nije mogla progutati velike inozemne kapitalne investicijske zalogaje. Za lokalnu je samoupravu bila neprihvatljiva i ideja Španjolaca da logikom kapitala Korčula postane nova mediteranska Malta.
Željan Petković/EPEHA
Aerodrom će, prema najnovijim saznanjima, graditi hrvatska država, potpomognuta domaćim privatnim kapitalom. Iako se još ne znaju detalji, osnovat će se domaća tvrtka koja će voditi cijeli projekt, od projektne dokumentacije do gradnje luke, a na školovanje i edukaciju planira se slanje domaćih kadrova, za što su osigurana početna sredstva iz državnoga proračuna.
- Bitno je reći da ideja gradnje luke, uza sve dosadašnje poteškoće, dobiva novi kvalitetni zamah - rekao je Lenko Salečić, načelnik općine Smokvica, gdje je određena lokacija za gradnju aerodroma. Veli da se odustalo od španjolskih investitora jer su gradnju “neisplativog” aerodroma, uvjetovali ulaganjima u profitabilnu otočku komunalnu infrastrukturu - marine, luksuzne hotele, golf-terene, spalionicu smeća, kanalizaciju u svim korčulanskim primorskim mjestima - ukupne vrijednosti 450 milijuna eura.
- Uvjete koje su postavili, u cilju pretvaranja Korčule u urbani betonizirani otok sa 100 tisuća stanovnika, lokalna samouprava ni država nisu mogli prihvatiti - dodao je načelnik.
Inače, domaći je kapital, prema projektu multinacionalne kompanije Riofisa iz Madrida, trebao u nekretninama sudjelovati sa 44 posto te investicije, a kako općine na otoku nisu mogle unijeti tolike vrijedne nekretnine u njihov projekt, inozemni se kapital ohladio. Razlog odustajanja stranog kapitala jest i domaća zakonska regulativa. Još nekompatibilna s regulativom EU, s rigoroznim prostornim planovima, nije mogla progutati velike inozemne kapitalne investicijske zalogaje. Za lokalnu je samoupravu bila neprihvatljiva i ideja Španjolaca da logikom kapitala Korčula postane nova mediteranska Malta.
Željan Petković/EPEHA