ZAGREB - Bivši partizanski komandant, 89-godišnjak
Stjepan Hršak, s kojim smo danas razgovarali u njegovu stanu na Tuškancu, odlučno je negirao da je 1945. godine likividirao 25 svećenika i bogoslova na Macelju.
Prema informacijama Jutarnjeg lista, upravo je Hršak predmet istrage MUP-a i Državnog odvjetništva zbog likvidacije 25 svećenika i bogoslova iz Zagreba. Hršak kaže kako je 1992. bio pod istragom zbog tog slučaja, no dodaje da je okružnom sucu tada rekao kako nema veze s tim ubojstvima, pa su sve prijave, kaže Hršak, bile povučene.
Nekoliko puta odlikovani partizan i kapetan prve klase danas nije ni znao da je opet postao predmetom istrage Ministarstva unutarnjih poslova jer s njim, tvrdi, nitko iz policije i Državnog odvjetništva nije već 16 godina razgovarao.
Oslobađali Krapinu
- Početkom svibnja '45. godine ja sam sa svojim bataljunima oslobodio Krapinu i njezinu okolicu. Nismo imali nikakvih problema jer je 90 posto Zagorja bilo uz partizane. Nakon ulaska u Krapinu imao sam deset zarobljenih domobrana i nikom od njih nije vlas kose s glave pala.
Dio sam pustio na slobodu, a dio zarobljenih sam po naređenju poslao na sud u Varaždin. Nikakve svećenike ja nisam vidio - rekao je Hršak, koji se u lipnju 1945. otišao razdužiti u Zagreb. Ipak, kaže kako je poslije u novinama pročitao da su partizani ubili neke svećenike. Hršak je tada, kaže, od suboraca doznao cijelu istinu.
- 18 je svećenika početkom ljeta s četnicima i ustašama bježalo iz Širokoga Brijega. Kada su došli do Krapine prije nego što sam je osvojio, svećenici su se odvojili te su se sakrili u samostan. No, netko ih je dešifrirao i odao pa su ih uhapsili i poslali na Macelj gdje su ih strijeljali - rekao je.
Ispitivali sumnjive
Hršak, koji je nakon rata radio u MUP-u gdje je bio pomoćnik načelnika za opću upravu, kaže kako ga tijekom Jugoslavije nije nitko ispitivao o tome do 1992. - Tom Živičnjaku, imena se ne sjećam, spasio sam život. On je bio njemački špijun i kada smo ga uhvatili, htjeli su ga strijeljati, no ja sam rekao da ne može. I onda početkom 90-ih on mene prijavi da sam ubijao neke popove. To je pokvarenost - rekao je Hršak.
Na pitanje zna li tko ih je ubio odgovora kako nema pojma, prošlo je puno godina. No, kaže kako je nakon osvajanja Krapine dobio naredbu da u grad mora primiti jednu četu partizana iz Varaždina. Hršak kaže kako im je predsjednik kotara dao prostorije tamošnje škole u kojoj su zapovjednici ispitivali domobrane, ustaše i sve ostale sumnjive.
Predsjednik Stjepan Mesić na današnjem primanju građana u predsjedničkom uredu ponovno je napao informativne razgovore koje MUP odnedavno vodi s partizanima osumnjičenima da su počinili ratne zločine nakon Drugoga svjetskog rata.
Mesić kaže kako mu smeta što se te istrage već nekoliko godina vode netransparentno i u tajnosti.
- Treba vidjeti tko to inicira i tko provodi taj postupak odnosno moramo znati tko je optužen i o kakvu se zločinu radi. Ako se radi o materijalima komisije Vice Vukojevića koja je utvrdila svega desetak mrtvih u Jasenovcu, onda možete misliti koliko je to vjerodostojno. Ratni zločin nikad ne zastarijeva, ali ako se radi o borcima NOB-a, nema potrebe za tajnošću - rekao je danas Mesić.
Predsjednik Mesić komentirao je danas i prosvjed u Zagrebu kojeg ne smatra spornim, već NDH nostalgičare.
- Nezavisna država Hrvatska nastala je tako da je 400 koljača došlo do Karlovca i bez referenduma i glasovanja proglasilo državu. Da nije bilo Tita odnosno da se Hrvati nisu priklonili antifašizmu, vratio bi se kralj Petar Karađorđević, a u Hrvatsku bi došao njegov ministar Dražen Mihajlović i Hrvata bi nestalo. Dio bi četnici poklali, dio bi pobjegao, a dio bi se asimilirao - rekao je Mesić. (A. Mi)
Ante Milković
Prema informacijama Jutarnjeg lista, upravo je Hršak predmet istrage MUP-a i Državnog odvjetništva zbog likvidacije 25 svećenika i bogoslova iz Zagreba. Hršak kaže kako je 1992. bio pod istragom zbog tog slučaja, no dodaje da je okružnom sucu tada rekao kako nema veze s tim ubojstvima, pa su sve prijave, kaže Hršak, bile povučene.
Nekoliko puta odlikovani partizan i kapetan prve klase danas nije ni znao da je opet postao predmetom istrage Ministarstva unutarnjih poslova jer s njim, tvrdi, nitko iz policije i Državnog odvjetništva nije već 16 godina razgovarao.
Oslobađali Krapinu
- Početkom svibnja '45. godine ja sam sa svojim bataljunima oslobodio Krapinu i njezinu okolicu. Nismo imali nikakvih problema jer je 90 posto Zagorja bilo uz partizane. Nakon ulaska u Krapinu imao sam deset zarobljenih domobrana i nikom od njih nije vlas kose s glave pala.
Dio sam pustio na slobodu, a dio zarobljenih sam po naređenju poslao na sud u Varaždin. Nikakve svećenike ja nisam vidio - rekao je Hršak, koji se u lipnju 1945. otišao razdužiti u Zagreb. Ipak, kaže kako je poslije u novinama pročitao da su partizani ubili neke svećenike. Hršak je tada, kaže, od suboraca doznao cijelu istinu.
- 18 je svećenika početkom ljeta s četnicima i ustašama bježalo iz Širokoga Brijega. Kada su došli do Krapine prije nego što sam je osvojio, svećenici su se odvojili te su se sakrili u samostan. No, netko ih je dešifrirao i odao pa su ih uhapsili i poslali na Macelj gdje su ih strijeljali - rekao je.
Ispitivali sumnjive
Hršak, koji je nakon rata radio u MUP-u gdje je bio pomoćnik načelnika za opću upravu, kaže kako ga tijekom Jugoslavije nije nitko ispitivao o tome do 1992. - Tom Živičnjaku, imena se ne sjećam, spasio sam život. On je bio njemački špijun i kada smo ga uhvatili, htjeli su ga strijeljati, no ja sam rekao da ne može. I onda početkom 90-ih on mene prijavi da sam ubijao neke popove. To je pokvarenost - rekao je Hršak.
Na pitanje zna li tko ih je ubio odgovora kako nema pojma, prošlo je puno godina. No, kaže kako je nakon osvajanja Krapine dobio naredbu da u grad mora primiti jednu četu partizana iz Varaždina. Hršak kaže kako im je predsjednik kotara dao prostorije tamošnje škole u kojoj su zapovjednici ispitivali domobrane, ustaše i sve ostale sumnjive.
Zapovjedao je i Franji TuđmanuU jednom od Hršakova dva bataljona neko vrijeme se borio i tada mladi Franjo Tuđman. Hršak kaže kako se nije baš iskazao pa su ga ubrzo maknuli iz "zagorskog odreda", kako su zvali vojnu formaciju kojom je zapovjedao Hršak. |
Predsjednik Stjepan Mesić na današnjem primanju građana u predsjedničkom uredu ponovno je napao informativne razgovore koje MUP odnedavno vodi s partizanima osumnjičenima da su počinili ratne zločine nakon Drugoga svjetskog rata.
Mesić kaže kako mu smeta što se te istrage već nekoliko godina vode netransparentno i u tajnosti.
- Treba vidjeti tko to inicira i tko provodi taj postupak odnosno moramo znati tko je optužen i o kakvu se zločinu radi. Ako se radi o materijalima komisije Vice Vukojevića koja je utvrdila svega desetak mrtvih u Jasenovcu, onda možete misliti koliko je to vjerodostojno. Ratni zločin nikad ne zastarijeva, ali ako se radi o borcima NOB-a, nema potrebe za tajnošću - rekao je danas Mesić.
Predsjednik Mesić komentirao je danas i prosvjed u Zagrebu kojeg ne smatra spornim, već NDH nostalgičare.
- Nezavisna država Hrvatska nastala je tako da je 400 koljača došlo do Karlovca i bez referenduma i glasovanja proglasilo državu. Da nije bilo Tita odnosno da se Hrvati nisu priklonili antifašizmu, vratio bi se kralj Petar Karađorđević, a u Hrvatsku bi došao njegov ministar Dražen Mihajlović i Hrvata bi nestalo. Dio bi četnici poklali, dio bi pobjegao, a dio bi se asimilirao - rekao je Mesić. (A. Mi)
Mesić: Zašto su istrage tajne?
|
Ante Milković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....