ŠTO SU SMISLILI STRUČNJACI U MINISTARSTVU? Stotinu je demografskih mjera, ali nema najvažnijih

Čak stotinjak mjera smislili su stručnjaci koje je Ministarstvo za demografiju zadužilo da naprave strategiju revitalizacije Hrvatske. One bi trebale povećati socijalnu zaštitu obitelji s djecom, fleksibilizirati uvjete rada, poboljšati skrb o djeci, olakšati pokretanje biznisa, pa i potaknuti interes za poljoprivredu kroz davanje u koncesiju državnog zemljišta. Sam broj tih mjera sugerira da bi one mogle dati neke rezultate. Kada bi se provele, nesumnjivo, životni uvjeti obitelji bi se poboljšali, a roditelji bi mogli lakše uskladiti privatni i poslovni život. Možda bi se rađalo više djece i možda bi Hrvatska postala ugodnije mjesto za život. No, koliko je to realno?

Čak stotinjak mjera smislili su stručnjaci koje je Ministarstvo za demografiju zadužilo da naprave strategiju revitalizacije Hrvatske. One bi trebale povećati socijalnu zaštitu obitelji s djecom, fleksibilizirati uvjete rada, poboljšati skrb o djeci, olakšati pokretanje biznisa, pa i potaknuti interes za poljoprivredu kroz davanje u koncesiju državnog zemljišta. Sam broj tih mjera sugerira da bi one mogle dati neke rezultate. Kada bi se provele, nesumnjivo, životni uvjeti obitelji bi se poboljšali, a roditelji bi mogli lakše uskladiti privatni i poslovni život. Možda bi se rađalo više djece i možda bi Hrvatska postala ugodnije mjesto za život. No, koliko je to realno?

Suočene s negativnim demografskim trendovima, slične su mjere poduzimale vlade mnogih zemalja. Njihovo je iskustvo pokazalo da takve mjere doista mogu popraviti životne uvjete, pa čak i blago popraviti stopu nataliteta, kao što se to dogodilo u Mađarskoj. Međutim, prava “revitalizacija”, kakva je Hrvatskoj doista potrebna, teško će uspjeti ako nema šire ekonomske i društvene podrške. A podaci govore da Hrvatska ekonomija i dalje raste najsporije među usporedivim zemljama.

O koliko je delikatnom poslu riječ pokazuje i slučaj Poljske koja, pak, unatoč zavidnom ekonomskom rastu, ne uspijeva znatnije poboljšati demografsku sliku. Istraživanje je pokazalo da Poljaci u inozemstvu imaju mnogo više djece nego oni kod kuće, a kao razlog tome navode nezadovoljstvo životom kod kuće. Očito, taj osjećaj s njima dijele i mnogi mladi Hrvati, već obeshrabreni domaćim pravilima igre, negativnom selekcijom kadrova i sredinom u kojoj sve ide tako teško, a izvrsnost malo znači.

Demografske mjere, naravno, morat će netko platiti. Prije svega to su poduzetnici, oni od kojih se istodobno očekuje da osiguraju posao i bolje uvjete rada u Hrvatskoj. Ili je, možda, Vlada spremna smanjiti neke druge rashode i namete? Teško. Kao i većina mjera i strategija koje se donose, i ova je napravljena bez koordinacije s drugim resorima, financija, gospodarstva, mirovinskog ili zdravstvenog sustava. Bez tima ljudi šireg strateškog promišljanja i Vladine istinske predanosti promjenama, ni stotinu demografskih mjera ne može pomoći.