U vašem listu od 17. 4. 2008. objavili ste članak “Stogodišnjim kreditom do stana u Skladnom naselju” u Dubrovniku.
Možda bi se radilo o pozitivnoj vijesti o stambenom zbrinjavanju građana da taj pilot-projekt nisu objavili gotovo svi mediji i da nije dostavljen i Institutu građevinarstva Hrvatske i Ministarstvu prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva. Zbog davanja velike važnosti tom modelu, želim postaviti nekoliko pitanja.
U članku se navodi da Udruga stanara Dubrovnik, koja okuplja 250 zaštićenih najmoprimaca u stanovima privatnih vlasnika, planira sagraditi 12 milijuna eura vrijedno Skladno naselje sa 500 stambenih jedinica. Je li Udruga nositelj gradnje, tj. investitor kojem Svjetska banka daje stogodišnji kredit, ali uz uvjet da stanari stanove u dogovoru s državnom kupe za 10% tržišne vrijednosti?
Vrijedi li kupnja po 10% tržišne cijene stana za kupce svih 500 stanova ili samo za zaštićene najmoprimce?
Prema objavljenom članku, glavni i jedini dužnik bila bi država. Svjetska banka bi odobrila kredit Republici Hrvatskoj, a ne Udruzi stanara Dubrovnik, pa kako onda može uvjetovati davanje kredita s prodajom stanova po 10% tržišne cijene stanova? Svjetska banka je novčana institucija, a ne humanitarna organizacija.
Kada se kupci stanova mogu upisati kao vlasnici? Podmiruje li Vlada RH kredit iz proračuna, na teret svih građana, pa i stambeno nezbrinutih?
Zaštićeni najmoprimci zaboravljaju da je društvene stanove dobilo i otkupilo manje od 20% uplatitelja u stambeni fond. Što je s ostalima? Stanari sa stanarskim pravom na nacionaliziranim stanovima kupili su stanove koji su bili već amortizirani, kao i stanovi u društvenom vlasništvu. U najmanju ruku je drsko tražiti kupnju po istim uvjetima u novogradnji, na teret svih poreznih obveznika.
Zašto se bivši stanari sa stanarskim pravom u stanovima privatnog vlasništva ne zadovoljavaju s kvalitetnim zamjenskim stanom i najmom stana na neodređeno vrijeme?
Ministrica Dropulić treba hitno donijeti Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o najmu stanova iz 1996., kao i propis o izračunu zaštićene najamnine. Ustavni sud je uputio požurnicu Hrvatskom saboru da se donesu izmjene i dopune Zakona o najmu stanova. Država mora na razini cijele Republike Hrvatske riješiti problem zaštićenih najmoprimaca, pogotovo kada preuzima kreditne obveze.
Mira Ivanišević
Split
Možda bi se radilo o pozitivnoj vijesti o stambenom zbrinjavanju građana da taj pilot-projekt nisu objavili gotovo svi mediji i da nije dostavljen i Institutu građevinarstva Hrvatske i Ministarstvu prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva. Zbog davanja velike važnosti tom modelu, želim postaviti nekoliko pitanja.
U članku se navodi da Udruga stanara Dubrovnik, koja okuplja 250 zaštićenih najmoprimaca u stanovima privatnih vlasnika, planira sagraditi 12 milijuna eura vrijedno Skladno naselje sa 500 stambenih jedinica. Je li Udruga nositelj gradnje, tj. investitor kojem Svjetska banka daje stogodišnji kredit, ali uz uvjet da stanari stanove u dogovoru s državnom kupe za 10% tržišne vrijednosti?
Vrijedi li kupnja po 10% tržišne cijene stana za kupce svih 500 stanova ili samo za zaštićene najmoprimce?
Prema objavljenom članku, glavni i jedini dužnik bila bi država. Svjetska banka bi odobrila kredit Republici Hrvatskoj, a ne Udruzi stanara Dubrovnik, pa kako onda može uvjetovati davanje kredita s prodajom stanova po 10% tržišne cijene stanova? Svjetska banka je novčana institucija, a ne humanitarna organizacija.
Kada se kupci stanova mogu upisati kao vlasnici? Podmiruje li Vlada RH kredit iz proračuna, na teret svih građana, pa i stambeno nezbrinutih?
Zaštićeni najmoprimci zaboravljaju da je društvene stanove dobilo i otkupilo manje od 20% uplatitelja u stambeni fond. Što je s ostalima? Stanari sa stanarskim pravom na nacionaliziranim stanovima kupili su stanove koji su bili već amortizirani, kao i stanovi u društvenom vlasništvu. U najmanju ruku je drsko tražiti kupnju po istim uvjetima u novogradnji, na teret svih poreznih obveznika.
Zašto se bivši stanari sa stanarskim pravom u stanovima privatnog vlasništva ne zadovoljavaju s kvalitetnim zamjenskim stanom i najmom stana na neodređeno vrijeme?
Ministrica Dropulić treba hitno donijeti Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o najmu stanova iz 1996., kao i propis o izračunu zaštićene najamnine. Ustavni sud je uputio požurnicu Hrvatskom saboru da se donesu izmjene i dopune Zakona o najmu stanova. Država mora na razini cijele Republike Hrvatske riješiti problem zaštićenih najmoprimaca, pogotovo kada preuzima kreditne obveze.
Mira Ivanišević
Split
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....