Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić nije davao intrevjue od svoga izbora na tu dužnost u svibnju, čekajući da se izaberu i svi drugi članovi njegova tima - ravnatelji podružnica, direktori programa i glavni urednici.
Stoga još nije imao prilike objasniti svoju strategiju razvoja HRT-a u sljedeće četiri godine. No s dolaskom Hloverke Novak-Srzić za glavnu urednicu Informativnog programa HTV-a u žižu interesa javnosti dospjele su sve kontroverze vezane uz taj izbor.
• Predsjednik Republike u srpnju ove godine, u intervjuu za HTV u povodu slučaja Zagorec, uputio je svim medijima kritiku, a javnoj televiziji posebno. U Hrvatskoj je već fenomen da ljudi s različitih ideoloških pozicija, od kardinala Bozanića do Mesića, misle da mediji kvare društvo, da su neprofesionalni... Što mislite da je tome razlog?
- Mogu razumjeti njegov govor, ali njegove riječi su zaista bile pretjerane. Njegovi savjetnici trebali bi mu pružati veću podršku da ne ide u takve ocjene. No kao čovjek koji je praktički cijeli svoj život u medijskom prostoru, uživam u situaciji kad moćni ljudi ove zemlje svoj odnos prema medijima formiraju kao javnu stvar. To najbolje pokazuje da njihova moć spram medija više nije kakva je bila. Znate, puno teže bilo je raditi onda kad se u javnosti nije događalo ništa vidljivo, a kad je ta stvarna moć bila tako djelotvorna da su glave u medijima 'padale' samo na jedan mig moćnih ljudi, koji nitko nije vidio osim najbližih suradnika. Stoga, kad političari dižu galamu i kritiziraju medije, to je još jedan dokaz da oni nad njima nemaju moći koju su nekad imali. S druge strane, kultura demokratskog dijaloga je nešto na što se u ovom društvu tek navikavamo.
• HTV je i dalje najjači medij u Hrvatskoj. Kao glavni ravnatelj HRT-a, na početku mandata, što možete reći o svojoj strategiji?
- Strahovita je obveza biti na čelu medija koji ima sasvim posebnu misiju. Svi mediji u Hrvatskoj mogu biti pod nečijim utjecajem, ako ništa drugo pod utjecajem interesa koji formira kapital koji ih je stvorio, ili pod utjecajem dobiti zbog koje neki mediji isključivo i
V
anjska produkcija na HTV-u ranije nije bila dovoljno transparentna, pa su i najbolje namjere mogle voditi u pakao. Zato smo to sada odlučili promijeniti
postoje. Po zakonu, a i po svom karakteru javnog medija, HRT ima potpuno drukčiju zadaću. Zaboravlja se da mi nismo samo medij informiranja niti smo pandan novinama. HRT je, sam po sebi, kulturni, obrazovni, znanstveni i zabavni čimbenik. Na nama je da reflektiramo sve bogatstvo ove zemlje. Uloga HRT-a daleko nadilazi onu ulogu o kojoj se jedino diskutira, a to je informativna ili politička.
I u toj sferi smatramo da naša informativna uloga treba rasti, a naša politička uloga treba biti takva da potpomaže razvoj demokracije. Ali nije na nama da budemo jedna od stranaka u podjeli vlasti, a to se u medijima, nažalost, prečesto gubi iz vida. Zadovoljan sam da smo, u smislu opredjeljivanja za neku od političkih opcija, manje nazočni nego drugi. Ali još smo uvijek nedovoljno odmaknuti od bilo koje od političkih opcija. Smatram, naime, da je HTV u cjelini danas odmaknut od političkih opcija i još više će se odmicati jer je to naša orijentacija. No moram reći da nisu svi novinari dopsjeli na tu razinu, da 'trčanja' političarima još ima i da ga se od slučaja do slučaja može dobro uočiti. I obuhvaća gotovo sve političke opcije koje svoje 'glasnogovornike' imaju i u našim redovima. Radimo na tome da toga bude sve manje.
• Ako je cilj daljnje odmicanje od politike, kako se tu uklapa imenovanje Hloverke Novak-Srzić za glavnu urednicu? Dio javnosti i više od polovice novinara ove kuće protumačilo je to kao upravo suprotan proces, kao povratak politike. Kolumnistica Globusa Jelena Lovrić zaključuje kako vodite HRT u rikverc...
- Gospođa Lovrić često dolazi do senzacionalnih otkrića, ali ja ne bih komentirao njezin posao na način na koji ona komentira moj. Samo bih rekao da je taj isti Globus u svom novogodišnjem broju proglasio Hloverku Novak-Srzić jednim od heroja 2006., upravo u sferi neovisnog novinarstva. Proglasio ju je maltene jednim od stupova demokracije, čak izgovorio i hrpu pretjeranih riječi. Ja ću samo postaviti pitanje koliko je nevinosti u govoru onih koji ocjenjuju gospođu Hloverku i zašto se svi oko nas mogu mijenjati - pa i mi sami, pa i akteri tog govora - a njoj se to pravo uskraćuje. Gdje je počeo govor mržnje i tko je iz njega isključen? Ja taj govor mržnje doista ne volim, ni prije ni sada, a ne bih ga volio vidjeti ni u budućnosti.
Hloverka Novak-Srzić je sposobna za posao za koji je izabrana. Uvjeren sam da će sve svoje kritičare demantirati, kao i da se nitko nakon toga neće ispričati. Ali ono što me smeta je jedan gotovo nezamisliv, posebno nezamisliv u 2007., govor strasti o toj temi. Govor strasti koji više ne postoji čak ni na političkoj sceni, preživio je u novinarskoj branši. Ja se plašim novinarstva koje govori takvim jezikom 2007. godine. Međuspobno kritiziranje, kritički dijalog, to je krajnje poželjno, ali ovo je nešto sasvim drugo.
Hloverka je sposobna za posao za koji je izabrana i uvjeren sam da će demantirati sve svoje kritičare. Ono što mi smeta je nezamisliv govor strasti o toj temi
Njihov izlet u utvrđivanje moralnog lika i djela Hloverke Novak-Srzić postavlja pitanje mogu li i ti kolege proći takve kriterije, takvo ocjenjivanje
• Ali što je loše u tome da HND, kao cehovska organizacija, izražava prosvjed što pri izboru glavne urednice nije poštovano mišljenje novinara izraženo na referendumu, gdje je 52 posto bilo protiv?
- Mogu shvatiti da HND brani poziciju da je izjašnjavanje novinara trebalo biti više uvaženo. To je principijelan stav. Ali njihov izlet u utvrđivanje moralnog lika i djela Hloverke Novak-Srzić postavlja pitanje mogu li i te kolege proći takve kriterije, takvo ocjenjivanje. Još nešto: vrlo je indikativno da su najglasniji u raspravi na Izvršnom odboru HND-a bili novinari iz onih izdavačkih kuća koje ne samo da nisu poštovale mišljenje novinara pri izboru svojih glavnih urednika, nego nisu željele ni čuti glas novinara.
Ta odredba postoji u Zakonu o medijima, ali gotovo nijedan izdavač je ne poštuje. Mi smo ovdje čuli glas novinara! Od četiri kandidata, za trojicu smo poslušali glas novinara. U četvrom slučaju nismo, ali ovdje nije bio sukob oko ovisnog i neovisnog novinarstva, nije bio oko profesije, ovdje je bio sukob oko interesa. Ni o čemu drugome se ne radi nego o sudaru interesa u programu u kojem je privatnih i pojedinačnih interesa bilo previše. U tom kontekstu, Hloverka je dobila mnogo glasova, gotovo polovicu. Ipak, naglašavam, obje polovice iskoristile su svoje demokratko pravo, i to je ono što nas čini boljim od onih koji bi nas željeli stvarno podijeliti. Uvjeren sam da je kraj podjelama i da će uskoro svi zajedno raditi najbolji informativni program u zemlji.
• Hloverka je ipak bila članica HDZ-a i njegova Glavnog odbora.
- I ja sam bio član SK. Jako sam zadovoljan ako su oni koji nad nama bdiju od osam imenovanih ljudi otkrili jednu osobu koju povezuju s politikom. Kad bih ja kod bilo kojeg od svojih suradnika otkrio da je njegov rad pod utjecajem njegova političkog opredjeljenja, bio bih prvi koji bi tražio razrješenje.
• Hloverka je također i u sudskom sporu: HRT ju je tužio zbog štete nastale njezinim prelaskom na Novu TV.
- Taj spor ne proizlazi iz kaznenog prava, nego iz posebnog ugovora. Desetak ljudi na HRT-u ima takav ugovor. Upravo sada ga svojim izjavama krši Denis Latin, a kršili su ga bez nekih većih posljedica i drugi. Poneki koji danas dovode u pitanje pravo Hloverke Novak-Srzić da bude na tom mjestu zbog tužbe i sami su mogli dobiti otkaze zbog povrede radnog prava i neovlaštenog postupanja. Pa se ipak prešlo preko njihovih nestašluka. Ali im to ne daje za pravo da danas budu tako glasni u osudi kolegice.
• Jeste li pri izboru svojih suradnika konzultirali neke od političara?
- Politiku u pomoć zovu samo oni koji ne znaju odgovore. Politiku nismo zvali u pomoć i zbog toga je zastrašujuće da oni koji sada diskutiraju o toj temi traže od politike da se izjasni za ili protiv, zazivaju politiku u pomoć. Zar se nismo zalagali da politika bude daleko od nas? Ni za jedno imenovanje na HRT-u nijedan političar nije konzultiran. Političkih pritisaka nije bilo, jedini pritisak dolazi iz interesnih novinarskih skupina.
• HTV je danas ugrožen pojavom komercijalnih televizija i pojavom novih medija. U svome programu naveli ste da se HRT mora redefinirati. Kako?
- Slažem se, danas su svi sadržaji globalno dostupni, interaktivnost je normalna, multiplicirala se ponuda. Međutim, u tom obilju mogućnosti prosječni konzument ipak traži ono što je vjerodostojno. Biti u svemu vjerodostojan, to je temeljna zadaća HRT-a.
S druge strane, mi nismo na tržištu da bismo se morali udvarati većinskoj publici. Naravno, više nema medija koji ne računa na velik odaziv publike. Ali javni radiotelevizijski servis, sutra javni multimedijski servis, obraća se ukupnom stanovništvu zemlje. Drugi rade samo za potrebe većine i ništa od baštine, kulture ili kvalitetne glazbe ne bi bilo dostupno i sačuvano kada mi ne bismo obavljali svoju funkciju. Nikada gluhi ne bi dobili emisiju koja zadovoljava njihove potrebe, nikada manjinske grupacije ne bi imale sadržaja za sebe.
• Što to znači da ćete sutra biti javni multimedijski servis? HTV se prilično kasno uključuje u pravila igre na internetu, gdje već postoje televizije s videoportalima.
- Mi smo bili među prvima koji su uopće krenuli na web na ovim prostorima, ali stjecajem okolnosti to je ostalo u drugom planu i danas je cijeli niz portala ispred nas. Ovo vodstvo HRT-a postavilo si je ambiciozan cilj da do kraja 2008. vrati vodeću ulogu portalu HRT-a. Ponudit ćemo cijeli naš redovni dnevni program, glazbene, igrane, dokumentarne sadržaje, tako da ih gledatelj može preko interneta dobiti na svoj vlastiti zahtjev. Ponudit ćemo i poseban, tom mediju potpuno prilagođen niz dodatnih sadržaja. Pružit ćemo i usluge mobilne televizije.
O pre dsjedniku
Uživam kad moćni ljudi ove zemlje svoj odnos prema medijima formiraju kao javnu stvar. To najbolje pokazuje da njihova moć spram medija više nije kakva je bila
• Posljednjih godina razvilo se tržište vanjske produkcije. Međutim, nikome nije jasan sustav njihova ugovaranja. Može li on biti transparentniji?
- Ranije to nije bilo dovoljno transparentno, pa su i najbolje namjere mogle voditi u pakao. Zato smo odlučili to promijeniti. Upravo radimo na izradi niza pravila koji će voditi tome da svaka kuna bude uložena racionalno. Način na koji se dosad nabavljala vanjska produkcija bio je pomalo spontan. Bez obzira na to jesmo li mi spontano tražili ili se nama spontano nudilo, za ovu kuću je to bilo preskupo. Sada radimo veliki zaokret, prije svega racionalnim poslovanjem i planskim pristupom.
• Jesu li dosad neki ljudi na HTV-u osobno profitirali od vanjskih produkcija?
- Neracionalnosti u nabavi je bilo, ali da sam nekog ulovio u bilo kojoj nedozvoljenoj radnji, stvar bih predao Državnom odvjetništvu da vodi postupak i to bi se znalo. Svi se možemo pitati je li u toj sferi bilo i interesa, a odgovor može biti i da i ne. Ali da je bilo neracionalnosti i da su sredstva s ovakvom vrstom nabave manje vrijedila nego što su mogla vrijediti - toga je bilo.
• Hoćete li smanjiti broj zaposlenih?
- Sa stajališta financijskih potencijala koje ima HRT, mi ne možemo izdržati s ovolikim brojem ljudi. Drugi razlog leži u tome što se tehnološka struktura promijenila i što jedan broj zaposlenika ne živi u realnom tehnološkom vremenu. Dio tu promjenu može proći doškolovanjem, a dio će biti zamijenjen ljudima novih struka. Pa i samo novinarsko zanimanje sada traži određene snimateljske, montažerske, informatičarske vještine. U tom smislu, ima nas previše, ali nas u nekim zanimanjima ima i premalo. Godinama unazad nazočio sam raspravama u kojima se 'od oka' ocjenjivalo koliko ljudi treba otpustiti. To 'od oka' bio je glavni razlog što se nije otpuštalo jer treba egzaktno utvrditi višak.
• U svome ste programu naveli da HTV sada funkcionira kao 'prepisivač' vijesti koje otkrivaju drugi mediji.
- Da, i zato je ovdje potreban radikalan rez. HRT mora od 'prepisivača' tuđih vijesti postati svojevrsnom agencijom čije će sadržaje - zbog njihove objektivnosti, uravnoteženosti i vjerodostojnosti - kupovati svi.
Tomislav Krasnec
Stoga još nije imao prilike objasniti svoju strategiju razvoja HRT-a u sljedeće četiri godine. No s dolaskom Hloverke Novak-Srzić za glavnu urednicu Informativnog programa HTV-a u žižu interesa javnosti dospjele su sve kontroverze vezane uz taj izbor.
• Predsjednik Republike u srpnju ove godine, u intervjuu za HTV u povodu slučaja Zagorec, uputio je svim medijima kritiku, a javnoj televiziji posebno. U Hrvatskoj je već fenomen da ljudi s različitih ideoloških pozicija, od kardinala Bozanića do Mesića, misle da mediji kvare društvo, da su neprofesionalni... Što mislite da je tome razlog?
- Mogu razumjeti njegov govor, ali njegove riječi su zaista bile pretjerane. Njegovi savjetnici trebali bi mu pružati veću podršku da ne ide u takve ocjene. No kao čovjek koji je praktički cijeli svoj život u medijskom prostoru, uživam u situaciji kad moćni ljudi ove zemlje svoj odnos prema medijima formiraju kao javnu stvar. To najbolje pokazuje da njihova moć spram medija više nije kakva je bila. Znate, puno teže bilo je raditi onda kad se u javnosti nije događalo ništa vidljivo, a kad je ta stvarna moć bila tako djelotvorna da su glave u medijima 'padale' samo na jedan mig moćnih ljudi, koji nitko nije vidio osim najbližih suradnika. Stoga, kad političari dižu galamu i kritiziraju medije, to je još jedan dokaz da oni nad njima nemaju moći koju su nekad imali. S druge strane, kultura demokratskog dijaloga je nešto na što se u ovom društvu tek navikavamo.
• HTV je i dalje najjači medij u Hrvatskoj. Kao glavni ravnatelj HRT-a, na početku mandata, što možete reći o svojoj strategiji?
- Strahovita je obveza biti na čelu medija koji ima sasvim posebnu misiju. Svi mediji u Hrvatskoj mogu biti pod nečijim utjecajem, ako ništa drugo pod utjecajem interesa koji formira kapital koji ih je stvorio, ili pod utjecajem dobiti zbog koje neki mediji isključivo i
V
anjska produkcija na HTV-u ranije nije bila dovoljno transparentna, pa su i najbolje namjere mogle voditi u pakao. Zato smo to sada odlučili promijeniti
| O produkciji
|
I u toj sferi smatramo da naša informativna uloga treba rasti, a naša politička uloga treba biti takva da potpomaže razvoj demokracije. Ali nije na nama da budemo jedna od stranaka u podjeli vlasti, a to se u medijima, nažalost, prečesto gubi iz vida. Zadovoljan sam da smo, u smislu opredjeljivanja za neku od političkih opcija, manje nazočni nego drugi. Ali još smo uvijek nedovoljno odmaknuti od bilo koje od političkih opcija. Smatram, naime, da je HTV u cjelini danas odmaknut od političkih opcija i još više će se odmicati jer je to naša orijentacija. No moram reći da nisu svi novinari dopsjeli na tu razinu, da 'trčanja' političarima još ima i da ga se od slučaja do slučaja može dobro uočiti. I obuhvaća gotovo sve političke opcije koje svoje 'glasnogovornike' imaju i u našim redovima. Radimo na tome da toga bude sve manje.
• Ako je cilj daljnje odmicanje od politike, kako se tu uklapa imenovanje Hloverke Novak-Srzić za glavnu urednicu? Dio javnosti i više od polovice novinara ove kuće protumačilo je to kao upravo suprotan proces, kao povratak politike. Kolumnistica Globusa Jelena Lovrić zaključuje kako vodite HRT u rikverc...
- Gospođa Lovrić često dolazi do senzacionalnih otkrića, ali ja ne bih komentirao njezin posao na način na koji ona komentira moj. Samo bih rekao da je taj isti Globus u svom novogodišnjem broju proglasio Hloverku Novak-Srzić jednim od heroja 2006., upravo u sferi neovisnog novinarstva. Proglasio ju je maltene jednim od stupova demokracije, čak izgovorio i hrpu pretjeranih riječi. Ja ću samo postaviti pitanje koliko je nevinosti u govoru onih koji ocjenjuju gospođu Hloverku i zašto se svi oko nas mogu mijenjati - pa i mi sami, pa i akteri tog govora - a njoj se to pravo uskraćuje. Gdje je počeo govor mržnje i tko je iz njega isključen? Ja taj govor mržnje doista ne volim, ni prije ni sada, a ne bih ga volio vidjeti ni u budućnosti.
Hloverka Novak-Srzić je sposobna za posao za koji je izabrana. Uvjeren sam da će sve svoje kritičare demantirati, kao i da se nitko nakon toga neće ispričati. Ali ono što me smeta je jedan gotovo nezamisliv, posebno nezamisliv u 2007., govor strasti o toj temi. Govor strasti koji više ne postoji čak ni na političkoj sceni, preživio je u novinarskoj branši. Ja se plašim novinarstva koje govori takvim jezikom 2007. godine. Međuspobno kritiziranje, kritički dijalog, to je krajnje poželjno, ali ovo je nešto sasvim drugo.
Hloverka je sposobna za posao za koji je izabrana i uvjeren sam da će demantirati sve svoje kritičare. Ono što mi smeta je nezamisliv govor strasti o toj temi
Njihov izlet u utvrđivanje moralnog lika i djela Hloverke Novak-Srzić postavlja pitanje mogu li i ti kolege proći takve kriterije, takvo ocjenjivanje
|
|
|
O Hloverki
|
O HND-u
|
• Ali što je loše u tome da HND, kao cehovska organizacija, izražava prosvjed što pri izboru glavne urednice nije poštovano mišljenje novinara izraženo na referendumu, gdje je 52 posto bilo protiv?
- Mogu shvatiti da HND brani poziciju da je izjašnjavanje novinara trebalo biti više uvaženo. To je principijelan stav. Ali njihov izlet u utvrđivanje moralnog lika i djela Hloverke Novak-Srzić postavlja pitanje mogu li i te kolege proći takve kriterije, takvo ocjenjivanje. Još nešto: vrlo je indikativno da su najglasniji u raspravi na Izvršnom odboru HND-a bili novinari iz onih izdavačkih kuća koje ne samo da nisu poštovale mišljenje novinara pri izboru svojih glavnih urednika, nego nisu željele ni čuti glas novinara.
Ta odredba postoji u Zakonu o medijima, ali gotovo nijedan izdavač je ne poštuje. Mi smo ovdje čuli glas novinara! Od četiri kandidata, za trojicu smo poslušali glas novinara. U četvrom slučaju nismo, ali ovdje nije bio sukob oko ovisnog i neovisnog novinarstva, nije bio oko profesije, ovdje je bio sukob oko interesa. Ni o čemu drugome se ne radi nego o sudaru interesa u programu u kojem je privatnih i pojedinačnih interesa bilo previše. U tom kontekstu, Hloverka je dobila mnogo glasova, gotovo polovicu. Ipak, naglašavam, obje polovice iskoristile su svoje demokratko pravo, i to je ono što nas čini boljim od onih koji bi nas željeli stvarno podijeliti. Uvjeren sam da je kraj podjelama i da će uskoro svi zajedno raditi najbolji informativni program u zemlji.
• Hloverka je ipak bila članica HDZ-a i njegova Glavnog odbora.
- I ja sam bio član SK. Jako sam zadovoljan ako su oni koji nad nama bdiju od osam imenovanih ljudi otkrili jednu osobu koju povezuju s politikom. Kad bih ja kod bilo kojeg od svojih suradnika otkrio da je njegov rad pod utjecajem njegova političkog opredjeljenja, bio bih prvi koji bi tražio razrješenje.
• Hloverka je također i u sudskom sporu: HRT ju je tužio zbog štete nastale njezinim prelaskom na Novu TV.
- Taj spor ne proizlazi iz kaznenog prava, nego iz posebnog ugovora. Desetak ljudi na HRT-u ima takav ugovor. Upravo sada ga svojim izjavama krši Denis Latin, a kršili su ga bez nekih većih posljedica i drugi. Poneki koji danas dovode u pitanje pravo Hloverke Novak-Srzić da bude na tom mjestu zbog tužbe i sami su mogli dobiti otkaze zbog povrede radnog prava i neovlaštenog postupanja. Pa se ipak prešlo preko njihovih nestašluka. Ali im to ne daje za pravo da danas budu tako glasni u osudi kolegice.
• Jeste li pri izboru svojih suradnika konzultirali neke od političara?
- Politiku u pomoć zovu samo oni koji ne znaju odgovore. Politiku nismo zvali u pomoć i zbog toga je zastrašujuće da oni koji sada diskutiraju o toj temi traže od politike da se izjasni za ili protiv, zazivaju politiku u pomoć. Zar se nismo zalagali da politika bude daleko od nas? Ni za jedno imenovanje na HRT-u nijedan političar nije konzultiran. Političkih pritisaka nije bilo, jedini pritisak dolazi iz interesnih novinarskih skupina.
• HTV je danas ugrožen pojavom komercijalnih televizija i pojavom novih medija. U svome programu naveli ste da se HRT mora redefinirati. Kako?
- Slažem se, danas su svi sadržaji globalno dostupni, interaktivnost je normalna, multiplicirala se ponuda. Međutim, u tom obilju mogućnosti prosječni konzument ipak traži ono što je vjerodostojno. Biti u svemu vjerodostojan, to je temeljna zadaća HRT-a.
S druge strane, mi nismo na tržištu da bismo se morali udvarati većinskoj publici. Naravno, više nema medija koji ne računa na velik odaziv publike. Ali javni radiotelevizijski servis, sutra javni multimedijski servis, obraća se ukupnom stanovništvu zemlje. Drugi rade samo za potrebe većine i ništa od baštine, kulture ili kvalitetne glazbe ne bi bilo dostupno i sačuvano kada mi ne bismo obavljali svoju funkciju. Nikada gluhi ne bi dobili emisiju koja zadovoljava njihove potrebe, nikada manjinske grupacije ne bi imale sadržaja za sebe.
• Što to znači da ćete sutra biti javni multimedijski servis? HTV se prilično kasno uključuje u pravila igre na internetu, gdje već postoje televizije s videoportalima.
- Mi smo bili među prvima koji su uopće krenuli na web na ovim prostorima, ali stjecajem okolnosti to je ostalo u drugom planu i danas je cijeli niz portala ispred nas. Ovo vodstvo HRT-a postavilo si je ambiciozan cilj da do kraja 2008. vrati vodeću ulogu portalu HRT-a. Ponudit ćemo cijeli naš redovni dnevni program, glazbene, igrane, dokumentarne sadržaje, tako da ih gledatelj može preko interneta dobiti na svoj vlastiti zahtjev. Ponudit ćemo i poseban, tom mediju potpuno prilagođen niz dodatnih sadržaja. Pružit ćemo i usluge mobilne televizije.
O pre dsjedniku
Uživam kad moćni ljudi ove zemlje svoj odnos prema medijima formiraju kao javnu stvar. To najbolje pokazuje da njihova moć spram medija više nije kakva je bila
|
C
ilj nam je do kraja 2008. vratiti vodeću ulogu HRT-ovu portalu
|
|
• Posljednjih godina razvilo se tržište vanjske produkcije. Međutim, nikome nije jasan sustav njihova ugovaranja. Može li on biti transparentniji?
- Ranije to nije bilo dovoljno transparentno, pa su i najbolje namjere mogle voditi u pakao. Zato smo odlučili to promijeniti. Upravo radimo na izradi niza pravila koji će voditi tome da svaka kuna bude uložena racionalno. Način na koji se dosad nabavljala vanjska produkcija bio je pomalo spontan. Bez obzira na to jesmo li mi spontano tražili ili se nama spontano nudilo, za ovu kuću je to bilo preskupo. Sada radimo veliki zaokret, prije svega racionalnim poslovanjem i planskim pristupom.
• Jesu li dosad neki ljudi na HTV-u osobno profitirali od vanjskih produkcija?
- Neracionalnosti u nabavi je bilo, ali da sam nekog ulovio u bilo kojoj nedozvoljenoj radnji, stvar bih predao Državnom odvjetništvu da vodi postupak i to bi se znalo. Svi se možemo pitati je li u toj sferi bilo i interesa, a odgovor može biti i da i ne. Ali da je bilo neracionalnosti i da su sredstva s ovakvom vrstom nabave manje vrijedila nego što su mogla vrijediti - toga je bilo.
• Hoćete li smanjiti broj zaposlenih?
- Sa stajališta financijskih potencijala koje ima HRT, mi ne možemo izdržati s ovolikim brojem ljudi. Drugi razlog leži u tome što se tehnološka struktura promijenila i što jedan broj zaposlenika ne živi u realnom tehnološkom vremenu. Dio tu promjenu može proći doškolovanjem, a dio će biti zamijenjen ljudima novih struka. Pa i samo novinarsko zanimanje sada traži određene snimateljske, montažerske, informatičarske vještine. U tom smislu, ima nas previše, ali nas u nekim zanimanjima ima i premalo. Godinama unazad nazočio sam raspravama u kojima se 'od oka' ocjenjivalo koliko ljudi treba otpustiti. To 'od oka' bio je glavni razlog što se nije otpuštalo jer treba egzaktno utvrditi višak.
• U svome ste programu naveli da HTV sada funkcionira kao 'prepisivač' vijesti koje otkrivaju drugi mediji.
- Da, i zato je ovdje potreban radikalan rez. HRT mora od 'prepisivača' tuđih vijesti postati svojevrsnom agencijom čije će sadržaje - zbog njihove objektivnosti, uravnoteženosti i vjerodostojnosti - kupovati svi.
Tomislav Krasnec
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....