Svaki Hrvat dobit će jedinstveni porezni broj

ZAGREB - Od 1. siječnja 2007. godine svi građani Hrvatske i sve hrvatske tvrtke imat će svoj jedinstveni porezni broj kojim će se povezati sve postojeće službene evidencije i registri.



Uvođenjem jedinstvenog poreznog broja stvorit će se jedan cjelovit registar podataka o građanima i poduzećima na razini cijele države i s najvećim brojem podataka koji sada postoje po raznim institucijama.



Pomoću novog poreznog broja državne institucije moći će identificirati sve raspoložive podatke o nekom građaninu ili poduzeću, uključujući i stanje njegove imovine.



- Imat ćemo kompletnu evidenciju svih promjena u imovini - i nekretnina i pokretnina - za svakog građanina - rekao je ministar financija Ivan Šuker i dodao kako će se ubuduće puno lakše moći uočiti primjerice i nesklad između prijavljenog poreza i imovine. Ministar Šuker tvrdi kako je uvođenje poreznog broja preduvjet za još snažniju borbu protiv korupcije.



Odluku o uvođenju jedinstvenog poreznog broja donijela je Vlada na današnjoj sjednici. Ministarstvo financija zaduženo je da imenuje radnu skupinu koja će pripremiti potrebne propise do 30. studenoga 2006.



Uvođenjem novog identifikacijskog poreznog broja neće se ukinuti postojeći brojevi za interne potrebe pojedinih službenih evidencija, pa tako ni jedinstveni matični broj građanina (JMBG), ali će jedinstveni porezni broj u mnogim evidencijama zamijeniti JMBG. Fizičke osobe, dakle građani, svoj porezni broj dobivat će rođenjem, a pravne osobe prilikom registracije.



 Hrvatska mora uvesti jedinstveni porezni broj i zbog obveza prema EU, jer je to uvjet za članstvo u Uniji, a posebice ga mora uvesti radi razmjene informacija o PDV-u. Uvođenje poreznog broja podržali su do sada predstavnici Porezne i Carinske uprave, Fine, HGK, HNB-a, HUP-a i niza drugih institucija, a jedino među sindikatima postoje oprečni stavovi.



Vlada je danas odlučila osnovati i posebnu jedinicu za HITROREZ koja će biti svojevrsna Vladina specijalna postrojba za čišćenje hrvatskog zakonodavstva od nepotrebnih propisa. Posebna jedinica ima zadatak da u roku od deset mjeseci preispita važeće propise i predloži brisanje nepotrebnih ili pojednostavljenje propisa koji nisu jasni i transparentni.



 U Vladi procjenjuju kako je nepotrebno oko 40 posto sadašnjih propisa. Posebna jedinica imat će 12 članova, a za njezina voditelja imenovan je Vedran Antoljak.



Prihvaćena je nedavno promovirana Nacionalna populacijska politika, kao i plan suzbijanja trgovanja ljudima za 2007.






Jedinstveni porezni broj u budućnosti bi trebao zamijeniti i različite oznake koje se koriste za naplatu PDV-a, ali i sve one brojeve pod kojima se građani vode u zdravstvenom, mirovinskom i drugim sustavima. Primjerice, u sustavu mirovinskog osiguranja svaki osiguranik ima evidencijski broj, dok korisnik mirovine ima drugi broj. Inače, JMBG, koji je ukinut još 2002. zbog zaštite privatnosti, cijelo se vrijeme koristi u bankama, školama, pa čak i videotekama, a porezni je broj trebao po mnogima biti uveden još tada.



Amerikancima broj koji im dodijeli zdravstveno osiguranje služi za sve poslove s administracijom, bilo da plaćaju porez, otvaraju račun u banci ili registriraju automobil. U Švedskoj se kao jedinstveni porezni broj koristi broj mirovinskog osiguranja.     (J. Šević)

Što je jedinstveni porezni broj?

Porezni broj je zapravo jedinstveni broj koji bi služio kao identifikacija građanina, odnosno tvrtke u poreznom, zdravstvenom, mirovinskom sustavu, tj. u svim segmentima koji zahtijevaju identifikaciju. Dugoročno, njegovo uvođenje trebalo bi smanjiti troškove administriranja. Porezni broj je i dio obveze Hrvatske da u približavanju EU uvede transparentan sustav naplate PDV-a i uvede jedinstveni broj za tu poreznu obvezu. Trenutno fizičke osobe obveznici PDV-a tu svoju obvezu ispunjavaju koristeći jedinstveni matični broj građanina (JMBG), dok se pravnim osobama dodjeljuje statistički broj.





Političke stranke ubuduće će morati objavljivati svoje financijske izvještaje na svojoj internetskoj stranici kako bi svima bili dostupni. Sve te odredbe sadržane su u novom Zakonu o financiranju političkih stranaka koji je danas prihvatila Vlada i uputila u saborsku proceduru. Premijer Ivo Sanader rekao je kako je riječ o zakonu kojim se nastavlja borba protiv korupcije, a koji je napisan u skladu s postojećim propisima u većini zemalja EU.

Anonimne donacije

Anonimne donacije političkim strankama zabranjuju se, dok će ostale donacije biti ograničene, pa će fizičke osobe moći u jednoj kalendarskoj godini donirati strankama najviše 90 tisuća kuna, a pravne osobe do milijun kuna. Zabranjuje se i financiranje političkih stranaka iz inozemstva, osim ako je riječ o financiranju edukacijskih programa.



Dulje na bolovanju

Na prijedlog udruge Roda, Vlada je danas izmijenila Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i dala veća prava roditeljima bolesne djece. Roditelj djeteta mlađeg od sedam godina moći će biti na bolovanju 40 dana, a ne 12 dana kao što je to sada, u slučaju da je dijete bolesno. A roditelj djeteta starog između sedam i 18 godina u istom slučaju moći će biti na bolovanju 20 dana umjesto sadašnjih šest. Prema novom zakonu, HZZO preuzima na sebe kompletnu isplatu troškova bolovanja za trudnice koje su na bolovanju zbog čuvanja trudnoće. 





Nikola Jelić
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. lipanj 2026 06:26