Kako sam do polaska na fakultet i sama živjela u jednom slavonskom selu, iz iskustva mogu posvjedočiti da je položaj žena na selu i dalje marginaliziran, unatoč njihovom velikom doprinosu - kako u razvoju poljoprivrede i gospodarstva, tako i u održavanju brojnih drugih segmenata života.
Primarno briga oko kućanstva, imanja i obitelji te brojna prešutna pravila poput onih političkih (žena glasa prema i u skladu sa svjetonazorima supruga) i društvenih (žena mora živjeti u bračnoj, nikako ne izvanbračnoj zajednici) - žene stavljaju u nepovoljan i neravnopravan položaj.
Među ženama na selu i dalje vlada strah od zdrave emancipacije, te nedostatak ambicija za samostalnošću što se prije svega manifestira u razini obrazovanja i zapošljavanju.
Anonimno istraživanje iz 2011. godine
Život žena na selu uvelike se razlikuje od života žena u gradu pa su tako brojna zanimljiva istraživanja pokazala kako se seoske žene susreću s brojnim problemima i poteškoćama; od nasilja pa sve do nepovoljnog društvenog i političkog položaja.
Iako seoske žene rado puno, rijetko se odmaraju: čak 53 posto seoskih žena nikada ne odlazi na godišnji odmor, samo 19 posto na odmor odlazi redovito svake godine, a 28 posto ih to čini ponekad. Čak 45 posto žena na selu ni u jednom u životu nisu otputovale u inozemstvo, čak ni u najbližu susjednu zemlju u shopping, a čak 74,5 posto ispitanih seoskih žena trpi obiteljsko nasilje ( 2011.g. istraživanje Ministarstva poljoprivrede)
Na strani žena su i mjere sadržane u Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova, za razdoblje 2011. – 2015. gdje je posebno istaknuto i naglašeno da se posebna pažnja treba usmjeriti na unaprjeđenje znanja i svijesti o položaju žena u ruralnim područjima. Sukladno tome Ministarstvo poljoprivrede je u srpnju 2012. osnovalo Radnu skupinu radi prikupljanja podataka o ženama u ruralnim područjima u području obrazovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja, zdravstvene zaštite, očuvanja kulturne baštine i gospodarskog razvoja.
Stvari se ipak mijenjaju na bolje
O statusu žena u obitelji i društvu, obrazovanju, gospodarskim aktivnostima, sudjelovanju u procesima donošenja odluka te nizu drugih specifičnih problema s kojima se susreću - još uvijek se skupljaju podaci, koji su se u odnosu na spomenute rezultate iz 2011. godine promijenili, a svojevrsnu anketu proveli smo i na portalu Jutarnji.hr gdje smo pitali čitatelje jesu li sretniji ljudi koji žive u gradu ili na selu.
Tek 20 posto odgovora mišljenja je da je život u gradu bolji, dok čak 73 posto odgovora smatra da je život na selu itekako sretniji te manje stresan.
Drugim riječima, unatoč nepovoljnijem položaju žena na selu i dalje vlada mišljenje kako je život na selu bolji i kvalitetniji, no za potpuniji dojam i općenitije zadovoljstvo ipak ćemo se trebati izboriti za veću ravnopravnost i emancipaciju žena koje to i zaslužuju.
U prilog tome zasigurno idu brojni primjeri u kojima se mlade i visokoobrazovane obitelji vraćaju na selo i doprinose stvaranju ravnopravnijih zajednica u kojima žene imaju snažnu tradicijsku, ali i modernu ulogu.